U Hrvatsku iz Njemačke, ali i nekih drugih zemalja već neko vrijeme stižu avioni s migrantima koje zapadne zemlje vraćaju jer su kod nas prvi put registrirani u EU.
>> Njemačka planira u Hrvatsku vratiti 16.000 migranata. Već slijeću avioni
Oni se vraćaju tamo gdje su registrirani
Kao što je pisao Deutsche Welle, najviše zahtjeva za preuzimanjem tražitelja azila Nijemci su u prošloj godini poslali Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749). U prvoj polovici 2024. Njemačka je, po navodima svog ureda za izbjeglice, drugim članicama EU poslala zahtjeve za prihvatom oko 40.000 migranata. Svi oni vraćaju se tamo gdje su prvi put registrirani u EU.
"Nakon što slete imaju punu slobodu kretanja"
Gdje idu ti ljudi jednom kad dođu u Hrvatsku i koliko ih ukupno namjerava doći? Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović (HDZ) danas je na konferenciji za novinare rekao da Hrvatska niti je niti može postati hotspot za migrante. Dodao je da misli da je jutrošnji broj migranata u Hrvatskoj oko 650.
>> Božinović rekao koliko još migranata stiže. "Kad slete, imaju punu slobodu kretanja"
Na još jedno pitanje pojasnio je koliko se još migranata može očekivati do kraja godine i do lipnja sljedeće godine. "Do kraja ove godine 182 osobe. Do lipnja 526 osoba, uključujući ovih 182, bilo komercijalnim ili čarter-letovima. Iz prakse taj broj obično bude trećina onoga što se najavi", kazao je.
"Nakon što slete da im se mogućnost da odu u Prihvatni centar Porin, eventualno podnesu novi zahtjev za azilom. Oni imaju punu slobodu kretanja. To je obično jedini kontakt koji imamo s njima", izjavio je Božinović.
Bitno je naglasiti da nitko od njih trenutačno nije ilegalno u Hrvatskoj, oni su tu kao tražitelji azila. Nelegalno mogu biti u Hrvatskoj onda ako im se azil odbije. Za više detalja smo se obratili Hrvatskom pravnom centru, koji se između ostalog bavi zakonodavnim aspektima migracijskih politika.
Hrvatski pravni centar: Kad se "vrate" iz druge zemlje EU, oni imaju status tražitelja azila
"Nakon što osobe budu 'vraćene' iz neke druge države članice u EU, one imaju status tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj te nadležno tijelo - Ministarstvo unutarnjih poslova - provodi postupak propisan Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti u kojem će utvrditi jesu li ispunjeni kriteriji za odobrenje međunarodne zaštite", navode iz Centra.
Napomenuli su da ovi postupci nisu novost, da se provode već godinama te da je uobičajena praksa da tražitelji iz daljih država EU budu vraćeni avionom. Dodali su kako se često osobe koje se "vraćaju" u medijima nazivaju azilantima.
"Azilanti su osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita (to može biti azil ili supsidijarna zaštita). Osobe o kojima mi govorimo i koje se vraćaju su tražitelji međunarodne zaštite - državljani trećih zemalja ili osobe bez državljanstva koje su izrazile namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i o njihovom statusu nadležno tijelo tek mora donijeti odluku", pojašnjavanju.
Ne moraju u prihvatilište
Što se tiče njihovog boravka u Hrvatskoj, ključan je Članak 55. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Prema njemu, pod materijalne uvjete prihvata spadaju smještaj u prihvatilištu, hrana i odjeća osigurana u naravi, naknada troškova javnog prijevoza za potrebe postupka odobrenja međunarodne zaštite te novčana pomoć.
O novčanoj pomoći odlučuje prihvatilište, a visinu novčane pomoći određuje ministar odlukom. Materijalni uvjeti mogu se ograničiti ili uskratiti ako tražitelj ne boravi u prihvatilištu, posjeduje sredstva koja mu omogućavaju odgovarajući životni standard, krši kućni red prihvatilišta itd.
Kako smo provjerili, ova odluka se nije mijenjala od 2015., kad ju je donio tadašnji SDP-ov ministar Ranko Ostojić. Novčana naknada tada je iznosila 100 kuna mjesečno. Imaju pravo i na vođenje postupka na jeziku koji razumiju, zdravstvenu zaštitu, osnovno i srednje obrazovanje, besplatnu pravnu pomoć pred prvostupanjskim upravnim sudom itd.
Ne moraju se periodički javljati policiji, ali moraju biti dostupni
Dodajmo i da tražitelji međunarodne zaštite koji ne borave u prihvatilištu moraju za to ishodovati prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova te obavijestiti državu u roku od dva dana od promjene adrese.
Pitali smo MUP je li im propisano periodično javljanje državnim tijelima. Na to pitanje nismo dobili odgovor. U Zakonu ne stoji kako je to javljanje potrebno, no potrebno je da budu dostupni za npr. saslušanja, proces izrade dodatnih dokumenata itd.
Što je s onima kojim se azil odbije?
Što se događa ako im se odbije azil? "Kada odluka o međunarodnoj zaštiti postane izvršna (nakon što iscrpe sav pravni put), a u toj odluci je njihov zahtjev za međunarodnu zaštitu odbijen, dobivaju rok u kojem moraju napustiti Republiku Hrvatsku", kažu nam iz Hrvatskog pravnog centra.
Ako osoba državu ne želi napustiti u zadanom roku, nju se deportira. Ako ju se ne može pronaći, tj. ako nije dostupna, vlasti nastoje locirati osobu. U tom slučaju, nerijetko se surađuje s Europolom ili Frontexom. Hrvatska može poduzeti daljnje mjere, poput stavljanja osobe na crnu listu za buduće ulaske u Schengen zonu.
Što je s onima kojima se odobri azil?
Ako se migrantu odobri zahtjev za azilom, on stječe status azilanta tj. osobe kojoj je odobrena međunarodna zaštita. Osim što to znači da neće biti deportirani, tada dobiju pravo na privremeni boravak, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, te mogu imati pristup obrazovanju i tržištu rada.
Imaju još i pravo na stanovanje (do dvije godine, samo ako si ga ne mogu platiti, što odobrava i provjerava područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad), imaju i pravo na spajanje obitelji, na pomoć pri integraciji u društvo itd.
Hrvatska je njima prije svega tranzitna zemlja
Pošto proces rješavanja zahtjeva za azilom traje barem po nekoliko mjeseci, jasno je kako bi ovi ljudi koji se avionima vraćaju u Hrvatsku mogli biti tu duže vremena. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je iznimno stroga kod odobravanja azila, i stoga je poznata kao jedna od tri države s najviše odbijenih zahtjeva, preko 80 posto.
Postavlja se i pitanje postoji li mogućnost njihova ilegalnog ostanka u Hrvatskoj, no tu je bitno reći da je većini njih Hrvatska tek tranzitno područje iz kojeg pokušavaju ići dalje na Zapad.
O tome govore i podaci MUP-a. U 2023. godini ukupno je izraženo 68.114 namjera za međunarodnu zaštitu. Od te brojke, samo 1783 osobe (2% od broja izraženih namjera) podnijele su zahtjev za međunarodnu zaštitu, što upravo ukazuje na to da mnogi migranti koriste Hrvatsku tek kao tranzitnu zemlju.