VISOKE temperature posljednjih dana u BiH uzimaju danak u migrantskim centrima na sjeverozapadu zemlje, piše Deutsche Welle koji je posjetio centar "Biru” u Bihaću, gdje je higijena na najnižoj razini, a smrad se nesnosno širi. Od tamo migranti preko Plješevice idu preko Hrvatske i Slovenije u Italiju.
Migranti u Bihaću: "Ovo je katastrofa"
"Na putu smo već godinu i pol. Pakistan, Iran, Turska, Grčka, Makedonija, Srbija i sada BiH. Svugdje smo imali dobre uvjete. Imali smo vodu, hranu i kakav- takav smještaj. Ovo je katastrofa. Ležimo ovdje na otvorenom, vodu dovoze u cisternama i napajaju nas kao stoku. Nekoliko puta smo pokušali prijeći granicu i hrvatska policija nas je vratila. Uzmu nam telefone, pregledaju, neke vrate - neke ne. Idemo opet. Nećemo odustati”, ispričala su u glas tri Pakistanca za DW prije polaska na put.
No na tom putu ne čeka ih ništa dobro. Teren preko Plješevice ne samo da je nepristupačan već i obiluje minama koje su ostale iz prethodnog rata.
Mještani iz Bihaća tvrde da su vidjeli tijela migranata nastradalih od mina
Prema riječima pojedinih mještana Bihaća s kojima je DW razgovarao, na tom nepristupačnom terenu ima i tijela migranata koji su nastradali upravo od mina, na putu prema Hrvatskoj, još tijekom zime. Ipak, iz policije nisu mogli potvrditi ove informacije, već su samo rekli da je to nadležnost Granične policije a "ako tako nešto zaista i postoji da bi netko do sada to i prijavio”.
Migranti plaćaju put vodičima preko minskih polja
Kako bi bili sigurni da na svom putu preko Plješevice neće naletjeti na mine, migranti se sve više odlučuju na plaćanje vodiča koji ih onda prevode preko osjetljivih lokacija. Ti vodiči u većini slučajeva su i sami migranti koji poznaju rutu. Osim usluge vođenja, prodaju i mape s ucrtanom rutom za siguran prelazak granice.
"Da, znamo za to. Postoje osobe koje prodaju te lokacije s mapama ili su vodiči. Cijena varira, od 100 do 400 eura u ovisnosti od veličine grupe kojoj se daje takva ponuda”, ispričao je za DW jedan migrant u gradskom parku u Bihaću.
Migrante iz Bihaća uskoro sele u Vučjak
No u skoro vrijeme migranti više neće boraviti u gradu. Naime, Crveni križ Bihać počinje s postavljanjem šatora na lokaciji Vučjak, koja se nalazi nedaleko od granice s Hrvatskom.
"Danas krećemo s postavljanjem privremenog kampa na lokaciji Vučjak. Mi ćemo nakon završetka ove faze izgradnje uključiti i prehranu i podjelu odjeće i higijenskih artikala. Za sada je smještajni kapacitet 400 osoba, ali vršit će se dalje širenje te lokacije”, kazao je za DW Selam Midžić, tajnik Crvenog križa Bihaća.
Delegacija EU u BiH protivi se lokaciji novog kampa
Vučjak se nalazi desetak kilometara od Bihaća, odmah ispod Plješevice. Riječ je o bivšem odlagalištu otpada koje je sanirano i gdje nema ni vode ni struje. No za migrante je "dobro” što se kamp nalazi na ruti kojom idu prema granici. Predstavnici Delegacije EU iz BiH stoga su i priopćili kako se ne slažu s tom lokacijom jer je nadomak Hrvatske, odnosno EU.
No Nermin Kljajić, ministar Unsko-sanskog kantona, rekao je za DW kako nema sukoba između kantona i Europske delegacije.
"Podržavamo i inicijative da se otvaraju drugi prihvatni centri, da se rastereti kanton, mi smo tako shvatili poruku Delegacije EU u BiH. I nadam se da će međunarodna zajednica izvršiti pritisak na državne organe da konačno ovo pitanje rješavamo kroz institucije. Nema nikakvog sukoba kantona i međunarodne zajednice. A čim šatori budu postavljeni mi krećemo s premještanjem migranata”, kazao je Kljajić.
Sukob između lokalnog stanovništva i migranata
No kako piše DW, sukoba i ogorčenosti ima između migranata i lokalnog stanovništva u kantonu. Migranti se žale na uvjete u smještajima i djelovanjem Međunarodne organizacije za migracije (IOM), a lokalno stanovništvo je ogorčeno, ne toliko intenzitetom, koliko dužinom trajanja ovog problema i činjenicom da grad već dvije godine praktično nalazi u nekoj vrsti opsadnog stanja. U Bihaću je na snazi i policijski sat, no građani ne vjeruju da je to dovelo do preokreta.
"Na ulicama ima nekad više migranata nego lokalnog stanovništva"
"Živa katastrofa. Taj policijski sat je uveden ali u praksi to baš i nije vidljivo”, kazao je za DW jedan od stanovnika Bihaća.
"Ova, pod navodnim znacima najezda migranata je previše za naš grad i kanton. Najbolje rješenje bi bilo da vlast, ako je u mogućnosti, zatvori granice ovog kantona”, kazao je drugi.
"Na ulicama ima nekad više migranata nego lokalnog stanovništva. I ja sam bila izbjeglica i znam da im nije lako. Ali situacija je postala nepodnošljiva. Ne znam, neka im nađu neki smještaj, ne bi trebali ostati u gradu”, rekla je treća građanka za DW.
U prvih pet mjeseci migranti odgovorni za 20 posto kaznenih djela
Prema statistikama, u prvih pet mjeseci ove godine policija je zabilježila 130 prijavljenih kaznenih dijela migranata, 78 slučajeva narušavanja javnog reda i mira i preko 400 različitih incidentnih situacija, koje nisu sprovedene kao kazneno djelo. U postocima, to je oko 20 posto od svih dijela počinjenih u Unsko-sanskom kantonu. Ako se radi o težim kaznenim djelima, traži se od Službe za poslove sa strancima da te osobe budu deportirane u zemlje iz kojih dolaze.