Vlada je s današnje sjednice u sabor uputila konačni prijedlog izmjena Zakona o doplatku za djecu koje bi trebale stupiti na snagu 1. ožujka 2024., kojima se mijenjaju dohodovni cenzusi kao uvjeti za ostvarivanje prava na doplatak sa sadašnjih 70 posto proračunske osnovice na 140.
Izmjene se rade u cilju proširenja broja korisnika prava, kao i djece za koju se ostvaruje ovo pravo, navela je državna tajnica Željka Josić.
Prema preliminarnoj procjeni broj korisnika koji će biti obuhvaćen ovim izmjenama je 271.000, a prosječan broj djece je oko 511 tisuća.
Istovremeno se mijenjaju dohodovni cenzusi na temelju kojih se utvrđuju pojedinačni iznosi doplatka za djecu definiranjem i većeg broja dohodovnih razreda, a sve u cilju pravednije raspodjele samog doplatka za djecu.
Pri tome se, u skladu s navedenim dohodovnim razredima, istovremeno predlaže i povećanje svote doplatka za djecu za sve korisničke skupine - i to od 30 do 60 eura.
Sredstva koja su planirana u državnom proračunu, odnosno u projekcijama, iznose 89 milijuna eura za 2024., 159 milijuna eura za 2025. i 150 milijuna za 2026. godinu.
Josić je napomenula da korisnici prava na doplatak za djecu koji imaju teži invaliditet, kojima se svota doplatka određivala neovisno o dohodovnom cenzusu, moći će i dalje podnositi i ostvarivati prava iz Zakona o doplatku za djecu, ovisno o svome dohodovnom cenzusu. Odnosno u isto će vrijeme moći koristiti i inkluzivni dodatak i doplatak za dijete.
Inkluzivni dodatak
U sabor je vlada uputila i konačni prijedlog zakona o inkluzivnom dodatku, koji se ova vlada obvezala prema osobama s invaliditetom donijeti u ovom mandatu, naveo je ministar rada Marin Piletić.
Zakonom se objedinjuju četiri različite vrste potpora osobama s invaliditetom - pravo na osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani dječji doplatak i novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.
"Inkluzivni dodatak predstavlja novu novčanu naknadu namijenjenu osobama s invaliditetom, i to u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu spriječiti njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima te ne predstavlja prihod u smislu zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi", rekao je Piletić.
Predloženi su mjesečni iznosi u pet razina - od 138 do 720 eura, a ukupni procijenjeni fiskalni učinak za provedbu ovog zakona je 506 milijuna eura.
Između ostalog, vlada je saboru uputila i konačni prijedlog izmjena Zakona o obveznim odnosima te Zakona o parničnom postupku.
Državni tajnik Juro Martinović naveo je kako ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju najčešće sklapaju osobe starije životne dobi te da za uzdržavanje, skrb i brigu daju svoju imovinu pa je cilj spriječiti zlouporabu, odnosno profesionalizaciju sklapanja ovakvih ugovora.
Uz to, zakonom se ograničava broj ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju te će davatelji moći istovremeno imati ugovore s najviše tri primatelja uzdržavanja, a ustrojit će se i registar ugovora.
Kako bi se osigurala veća zaštita starijih osoba, predlažu se i izmjene parničnog postupka, odnosno propisuje se da su postupci radi izmjene, raskida, utvrđenja ništetnim, poništenja ugovora o doživotnom te dosmrtnom uzdržavanju hitni postupci.