GLAVNI urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić nastavio je svoj tihi rat s predsjednikom Mesićem i hrvatskim političkim elitama u uvodniku u kojemu je pisao o proslavi Dana neovisnosti koji je protekao samo u protokolarnim čestitkama i polaganju vijenaca.
Po njemu, to je zato što političke elite žele zaustaviti neke ideološko-političke aspekte tranzicije zbog uspostavljanja kontinuiteta u Hrvatskoj. Miklenić tvrdi kako to izgleda "kao da nije ni bilo povijesnog silaska komunizma s vlasti". Glavni urednik Glasa Koncila smatra kako je normalno da težnja za kontinuitetom postoji kod onih koji su bili povlašteni u komunizmu, ali sudjelovanje državnih struktura u procesu stvaranja kontinuiteta naziva anakronim i antidemokratskim, antihrvatskim te antieuropskim.
> Kaptol napao Goldsteina: Bili ste partizan u brigadi koja se sumnjiči za zločine
"Snažno sudjelovanje u tom procesu osobito je vidljivo po guranju Hrvatske u krug tako zvanih nesvrstanih zemalja, dok je Hrvatska punopravna članica NATO-saveza i pred ulaskom u EU, po iskazivanju počasti latinskoameričkom revolucionaru koji po suvremenim mjerilima može biti isključivo terorist i zločinac, po dodjeli državnih odlikovanja onima po čijem političkom djelovanju samostalne Hrvatske nikada ne bi bilo", piše Miklenić. Na tome mjestu se Miklenić jasno dotaknuo predsjednika Mesića koji je podijelio državna odlikovanja i gurao Hrvatsku među nesvrstane.
Miklenić smatra i kako se kontinuitet očituje po odnosu prema žrtvama komunizma, a i nespremnosti da se istraže masovne grobnice nastale poslije Drugog svjetskog rata. "Umjesto uklanjanja imena moćnika, najodgovornijeg za prolijevanje nevine krvi, u javni prostor vraća i ime njegovih sljedbenica", piše Miklenić osvrćući se na Trg maršala Tita u Zagrebu te dodaje kako umjesto povijesne istine da je Partija vodila rat i revoluciju za Jugoslaviju, pokušava se nametnuti teza da su se partizani borili za Hrvatsku.
"Medijima suvišna samostalna Hrvatska i njezini blagdani"
"Snaga toga procesa uspostavljanja ideološko-političkog kontinuiteta u Hrvatskoj prepoznaje se u javnosti i po skromnom manifestiranju slavlja hrvatskih državnih blagdana, kao Dana državnosti, Dana neovisnosti i drugih, što nije čudno ni neobično ako se forsira umjetni ideološko-politički kontinuitet u kojemu je hrvatska državnost bila dokraja marginalizirano pitanje", tvrdi Miklenić te se obrušava na elektroničke medije koji su, po njemu, najviše krivi zbog takvog odnosa prema blagdanima.
Glavni urednik Glasa Koncila piše kako bi mediji, da im je imalo važna samostalnost RH, oblikovali javno mnijenje da štuje važnost Dana neovisnosti za Hrvatsku. "Kad bi mediji u Hrvatskoj Danu neovisnosti iz godine u godinu posvetili barem toliko medijskoga prostora koliko posvećuju redovito kakvoj reprezentativnoj nogometnoj, rukometnoj ili košarkaškoj utakmici, sasvim sigurno bi ozračje na Dan neovisnosti bilo bitno drugačije", piše Miklenić te zaključuje kako mediji sudjeluju u uspostavljanju ideološko-političkog kontinuiteta u Hrvatskoj pa su im suvišni i samostalna Hrvatska i njezini blagdani i simboli.