Zoran Milanović i idućih će pet godina biti predsjednik države. Na ovim je izborima osvojio više nego na onima kada je prvi put osvojio mandat.
Aktualni predsjednik Zoran Milanović u nedjelju je osvojio novi mandat sa 74.68 posto glasova, pobijedivši Dragana Primorca koji je osvojio 25.32 posto, što je najveća razlika u postocima između dva kandidata koji su ušli u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj.
Može se reći da takva razlika među glasovima nije iznenađenje s obzirom na to da mu je nedostajalo vrlo malo da pobjedu odnese već u prvom krugu, koji se održao 29. prosinca.
Milanović je u drugom krugu osvojio 90 tisuća glasova više nego kad je pobijedio 2020. godine - 1.034.170 glasova.
Primorac osvojio najmanje glasova od svih kandidata koji su gubili u drugom krugu
Primorac je kandidat koji je osvojio najmanje glasova od svih kandidata koji su gubili u drugom krugu predsjedničkih izbora - samo 380.038.
Milanović je tako rekorder po razlici koju je ostvario u odnosu na svog protukandidata u drugome krugu, a drugi je Mesić (2005.) u odnosu na Kosor.
Treći je Josipović (2009.) s razlikom protiv Bandića, a zatim je opet Mesić (2000.) s razlikom protiv Budiše te Milanović (2019.), koji je 2019 pobijedio Grabar-Kitarović. Grabar-Kitarović (2014.) je ostvarila najmanju razliku u odnosu na svog protukandidata Josipovića.
Najslabiji odaziv u drugom krugu u zadnjih 25 godina
Pri tome vrijedi napomenuti kako je ove godine najslabiji odaziv u drugom krugu unatrag 25 godina, što objašnjava činjenicu da je Milanović s relativno malo osvojenih glasova ostvario najuvjerljiviju pobjedu.
Po broju osvojenih glasova u drugom krugu ispred njega bili su dva puta Stipe Mesić te Ivo Josipović.
Do sada su samo Tuđman i Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu.
Tuđman je 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56.73 posto osvojenih glasova, odnosno 1.519.100 glasova.
Budiša, njegov glavni protukandidat, osvojio je 585.535 glasova, što je bilo 21.87 posto. Ostali su osvojili oko šest posto i manje.
Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvome krugu drugi mandat osigurao s 1.337.990 glasova, odnosno 61.41 posto, i time pobijedio Zdravka Tomca, koji je dobio 458.172 glasa (21.03 posto), i Vladimira Gotovca, koji je osvojio 382.630 glasova (17.56 posto).
Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine, kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu. Osvojio je 1.425.342 glasa birača (55.34 posto), a Budiša 1.120.641 glas (43.51 posto).
Reizbor je 2005. osvojio s 1.454.451 glasom (65.93 posto), čime je u drugom krugu nadmašio Jadranku Kosor koja je osvojila 751.692 glasa (34.07 posto), odnosno s razlikom od 31.86 posto.
Sljedeći predsjednik Ivo Josipović 2009. godine je ostvario razliku od 20.25 posto u drugom krugu u odnosu na protukandidata Milana Bandića. Josipović je osvojio 1.339.322 glasa (59.45 posto), a Bandić 883.115 glasova (39.2 posto).
Josipoviću je za dlaku pobjegao novi mandat 2014. godine jer je u drugome krugu razlika između njega i Kolinde Grabar-Kitarović bila tek 1.48 posto. Prva hrvatska predsjednica je osvojila 1.114.945 glasova (50.74 posto), a Josipović 1.082.436 glasova (49.26 posto).
Grabar-Kitarović je u lovu na novi mandat u drugome krugu 2020. godine osvojila 929.707 glasova birača, odnosno 47.34 posto, a Milanović 1.034.170, što je bilo 52.66 posto, te je razlikom od 5.32 posto osvojio svoj prvi mandat.
Mandat predsjednika Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.