S NACIONALNOM razvojnom strategijom RH do 2030. se evidentno kasni, a postoji prostor za njeno poboljšanje, ocijenili su u srijedu predsjednik Republike Zoran Milanović i savjetnik predsjednika za ekonomiju Velibor Mačkić, poručujući da žele dati kvalitetan i konstruktivan doprinos izradi tog dokumenta.
Predsjednik Milanović i Mačkić to su izjavili nakon prve sjednice Ekonomskog savjeta predsjednika Republike Hrvatske koji je osnovan početkom mjeseca.
Na sastanku se raspravljalo o prijedlogu Nacionalne razvojne strategije (NRS) Republike Hrvatske do 2030. godine, koji su predsjednik vlade Andrej Plenković i ministri predstavili 12. studenog i koji je u jednomjesečnom javnom savjetovanju.
Mačkić: S nacionalnom strategijom se evidentno kasni
Predsjednik Savjeta i posebni predsjednikov savjetnik za ekonomiju Velibor Mačkić ocijenio je da se sa strategijom evidentno kasni, a da u samom dokumentu, "sasvim konstruktivno rečeno", postoje mjesta za poboljšanje.
To je dokument koji je u suštini "catch-all", ustvrdio je Mačkić, ali smatra da mu nedostaju jasni prioriteti.
"Istodobno imate navedeno sve, dok s druge strane ne postoje mjere kada bi se nešto trebalo napraviti", izjavio je Mačkić.
Ocjenjuje da je strategija primarno načinjena kao instrument koji će poslužiti samo jednoj svrsi, a to je da se povuku sredstva iz europskih fondova.
"Ako je tako, to znači da primarnu ulogu ima javni sektor i povlačenje sredstava", dodao je Mačkić te se upitao zašto to nije adresirano, kao i druga pitanja u kojima se javlja država, u trenutku i aktualne ekonomske i javnozdravstvene krize.
"Nisu adresirani i drugi problemi koji će se nakon krize dodatno produbiti, a to su nejednakosti svake moguće vrste", opazio je Mačkić.
Također, nastavio je, ako smo kao problem identificirali nisku produktivnost, upitajmo se zašto je ona niska i koji je dugoročni uzrok zaostajanja Hrvatske.
"Ovakav pristup kvalitetniji i temeljitiji"
"Dokument nije loš, no pitanje je je li dovoljno dobar i mi ćemo dati svoj konstruktivan doprinos", izjavio je predsjednik Milanović.
Ustvrdio je i da u strategiji nema neprihvatljivih stvari, no ima nekih koje "nisu realne" i koje su možda previše "naskladištene" sukladno i obrascima koje Europska komisija očekuje.
"A s obzirom na to da smo o tome novcu ovisni, to je više od deset milijardi kuna godišnje, to su onda valjda i pravila igre", izjavio je Milanović.
Milanović je ustvrdio i da je ovakav pristup, u smislu doprinosa izradi strategije, puno kvalitetniji i temeljitiji, no da se na poziv predsjednika vlade pridružio, on kao pojedinac ili njegov predstavnik, velikoj radnoj skupini.
"To se na kraju nije dogodilo zato što predsjednik vlade nije želio u ovu preliminarnu fazu, koja uskoro završava, uključiti predstavnike saborske opozicije", podsjetio je Milanović.
Smatra i da je to površno te da je to Plenković to mogao napraviti "bez ikakve cijene za sebe", već, dapače, u svoju političku korist.
Naime, predsjednik vlade Plenković je prilikom predstavljanja strategija izvijestio da je poslao pismo predsjedniku Republike u kojem ga poziva da imenuje svojeg predstavnika u Upravljačkom odboru izrade Nacionalne razvojne strategije.
Na Milanovićev prijedlog da u Upravljački odbor i izvršnu radnu skupinu za izradu NRS-a uključi predstavnike oporbenih parlamentarnih stranaka, Plenković je odgovorio da oporba u izradi strategije može sudjelovati sugestijama koje će vlada pažljivo analizirati.
Kako je Milanović istaknuo danas na Pantovčaku, ovo je konstruktivan doprinos javnoj raspravi, što dodati, a što izostaviti, izjavio je Milanović, a to će biti i javno objavljeno.
Nije se složio s konstatacijom da bi NRS trebala biti strategija iz koje će proizlaziti druge strategije.
"Ne može sve biti strategija jer onda ništa nije strategija", izjavio je Milanović te dodao da hrvatski Ustav spominje dvije strategije - onu nacionalne sigurnosti te obrane.
Dodao je da još "dopušta" da možemo imati i strategiju i znanosti obrazovanja, dok ako i sve drugo budemo nazivali strategijom, onda je to devaluacija.
Smatra da NRS jest strategija, no da je previše transparentna u smislu da jedna država gotovo do detalja "ogoljuje" svoje namjere, u smislu da potpuno otvoreno piše kako se želi da Hrvatska izgleda za deset godina.
"Nekada to države nisu radile, tu se gubi svaka diskrecija i pravo na promjenu kursa", ocijenio je Milanović.
"Ekonomski savjet nije tu da konkurira vladi"
Istaknuo je i da nedavno osnovani Ekonomski savjet nije tijelo koje će konkurirati ili "pakostiti" vladi, a i dodao da od početka svog mandata nije napadao vladu oko njene ekonomske politike jer to jednostavno nije njegova nadležnost.
Kada je riječ o dnevnoj situaciji oko pandemije i stanja u gospodarstva, Milanović je rekao i da podaci o padu vrijednosti fiskaliziranih računa "govore jako puno", dok će pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini biti jedan od najvećih u Uniji.
"To treba primiti na znanje, no sada sigurno nije vrijeme da se u nekoga upire prstom, a možda neće biti ni kasnije", izjavio je Milanović.
Odgovarajući na pitanja novinara, Milanović je rekao da je uvođenje poreza na nekretnine "ogroman zalogaj" te da to nikome ne bi "gurao pod nos" kao nešto što nije proveo.
Ako bi svrha takvog poreza bilo "penaliziranje onih koji imaju", onda je taj smisao nepotpun, rekao je Milanović.
Kada je pak riječ o porezu na dodanu vrijednost (PDV), smatra da je sporedno i nebitno za konkurentnost hoće li opća stopa biti 25, 24 ili 23 posto, dok puno bitnijim smatra druga porezna opterećenja.
Ustvrdio je da je PDV jedan od najstabilnijih i najpredvidljivijih oblika financiranja države te da tako treba i ostati.
"Drugi porezi se smanjuju, to je započeto početkom 2015. godine kada su smanjene stope poreza na dohodak, a vlade su u tom smjeru sustavno nastavile raditi", rekao je Milanović, no i ustvrdio da to nisu reforme, već obične korekcije.
Smatra i da ne treba ići u smjeru uvođenja jedinstvene porezne stope za sve, gdje se dohodak i zarada više ne bi oporezivali progresivno, te da takav pristup nije "pravedan niti socijalan".
U segmentu poreza na dobit tvrtki, koji će za one s prihodom do 7.5 milijuna kuna od iduće godine biti 10 posto, Hrvatska spada u skupinu zemalja s malim poreznim opterećenjem, ocijenio je Milanović.
Smatra da to poduzetnici moraju konstatirati, posebice oni koji se bave proizvodnjom, jer im je ta činjenica možda i bitnija no PDV, koji je važniji, primjerice, za ugostitelje.
Izjavio je da Hrvatskoj treba taktika za što skoriji izlazak iz ove situacije u kojoj se trenutno nalazimo, a koja nas mentalno uništava, pri čemu su trenutno u najtežoj situaciji oni koji pate i bolesni su, kao i oni koji nad njima bdiju.
Marić: Konstruktivan i korektan pristup
Ministar financija Zdravko Marić je uoči sjednice vlade izjavio da od predsjednikova savjeta očekuje vrlo konstruktivan i korektan pristup, kakva je, kako je rekao, bila i današnja predsjednikova konferencija za novinare.
"To je dobro, pogotovo u ovim okolnostima", rekao je Marić.
Dodao je da je predsjednik ocijenio kako je porezno rasterećenje, posebno u izravnim porezima, doprinijelo dizanju konkurentnosti, posebno malim i srednjih poduzetnika.
Što se tiče PDV-a, ocijenio je predsjednikovu ocjenu "vrlo korektnom" u smislu da je PDV najizdašniji prihod državnog proračuna.
Vlada, kako je dodao, od prvog dana govori o potrebi poreznog, neporeznog i administrativnog rasterećenja i to je dobro činila u "dobrim vremenima", što je omogućilo Hrvatskoj da u aktualnu krizu uđe znatno spremnija nego ranije.
Ove godine, kako je dodao, fiskalna pravila stavljena su sa strane da bi se sačuvala radna mjesta i to je bio dobar izbor.