U JEKU epidemije koronavirusa i gospodarske krize te nešto manje od dva tjedna nakon potresa u Zagrebu, u jednom od svojih rijetkih javnih nastupa, predsjednik države Zoran Milanović gostuje večeras u Dnevniku N1 televizije.
Kako se Hrvatska nosi s krizom, što misli o vladinim mjerama, koliko su ugrožena ljudska prava i građanske slobode, je li Europska unija pala na ispitu solidarnosti, koliko će covid-19 promijeniti svijet, neka su od pitanja za predsjednika Milanovića s kojim razgovara Anka Bilić Keserović.
>> TEKSTUALNI PRIJENOS
"Moj posao je nešto drugo. Prvi sam upotrijebio izraz socijalna distanca koji je, nažalost, ušao u upotrebu. Pratim što se događa, držim se onoga što mi Ustav kaže da trebam raditi", rekao je Milanović na pitanje zašto se ne pojavljuje u javnosti.
"Ja sam u dnevnom kontaktu s čelnicima u sustavima u kojima sudjelujem. Čujem se i s premijerom, čuo sam se jučer s njim. Razgovaramo", kazao je Milanović.
Kazao je da ne zna treba li više testirati te da pametni ljudi na to reagiraju različito. Rekao je i da imamo mali broj zaraženih i preminulih, a da istočne zemlje poput Poljske imaju još manji.
O zarazi u splitskom Domu: Meni je otac preminuo u jednom domu u Zagrebu
"Kad god nešto konstatiram da je dobro, kao da ureknem. Treba provesti istragu zbog proboja virusa u domove za starije i nemoćne. Temperatura je kod štićenika normalna stvar. Meni je otac preminuo u jednom takvom domu u Zagrebu. Pretpostavljam da među štićenicima kojih ima stotine uvijek netko ima temperaturu. Možda nije nabolje što je ravnatelj stranačka osoba, ali tamo ima i medicinsko-zdravstvenog osoblja", rekao je Milanović o zarazi u splitskom Domu.
"Dojam je jedne discipline i predanosti nevolji. Mjere su u državama manje-više iste. Dobro je što zasad nema profiterstva", govori Milanović. "U Mađarskoj je premijer preuzeo diktatorske ovlasti", dodao je.
"Ja svoju majku ne viđam"
"Rat je sukob između ljudi. Nalazimo se u situaciji koja je nepoznata, neke se stvari znaju mjesecima, da virus ubija vrlo prepoznatljivu grupu ljudi, to su stariji ljudi, da ne kažem puno stariji ljudi, i oni s ozbiljnim zdravstvenim problemima", kaže Milanović.
Rekao da je da se broj testiranih u Hrvatskoj pomnoži i sa 10 i da je broj zaraženih 10.000 to i dalje mali broj, ali da je virus tu.
"Ja svoju majku ne viđam. Nadam se da ovo neće rješenje za sljedećih 50 godina", rekao je Milanović.
"Dolazi pomoć, kako ne", rekao je na pitanje kasni li pomoć iz Europske unije. Ustvrdio je da pomoć ne kasni i da EU nije zakazala.
"Virus lišava života stare i bolesne ljude pa bar znamo koga zaštititi", kaže Milanović.
"Ovo je potpuno drugačija situacija od krize 2008."
Rekao je da se ova kriza jako razlikuje od one 2008.
Potpuno drugačija situacija. Ovo je kriza i ponude i potražnje u kojoj ako bude previše dugo kriza ponude doći će do inflacije pod uvjetima da ljudi imaju dovoljno sredstava bit će novaca neće biti robe, potpuno je neusporediva prema svim parametrima s krizom iz 2008. godine i po otpornosti bankarskog sustava i građana i po stopi nezaposlenosoti koja je puno manja nego 2008. u cijelo Europi. Druge su okolnosti, ova kriza nije bila u nastajanju, ona je sve šokirala.
Kazao je da će to hoće li posljedice ove krize biti gore od one krize 2008. ovisiti o tome koliko će ova kriza trajati.
"Ovisi o tome koliko će trajati. Ako bi prestalo za mjesec dana onda ne, odnosno za hrvatski turizam kao prevažnu granu hrvatskog gospodarstva da jer smo već preduboko zašli u godinu i ljudi koji su možda planirali doći ovdje i ostaviti novac poremećen im je raspored, nisu radili morat će više raditi, tko zna hoće li imati godišnje odmore, s time nažalost se moramo pomiriti", rekao je.
"Naravno da je vlada gospodarske mjere napravila na pritisak"
"I naš turizam se pokazuje kao novčić s dvije strane. Ništa nije ukazivalo na krizu u Europi. Dogodilo se nešto što je pogodilo jednako nas i Acapulco", rekao je.
Na pitanje o vladinim mjerama za gospodarsku krizu: "Naravno da je vlada mjere napravila na pritisak. I ovo što su sada odlučili, pitanje je koliko to može trajati i gdje su naše granice. Ove mjere mogu trajati nekoliko mjeseci."
Rekao je da podržava moratorij na kredite građana, a onda se dotakao i HNB-a.
"Bankama je otpuštena rezerva odlukom HNB-a koja je Hrvatska narodna banka, možemo mi misliti koliko je to neovisna ustanova, koliko je izvan politike, jest izvan dnevne politike, koliko odgovara Frankfurtu, a ne Hrvatskom saboru, ali to je na kraju ipak Hrvatska narodna banka. Napravili su ono što su trebali u ovoj krizi", rekao je. Ponovno se osvrnuo na poslovne banke i kredite.
"Banke će opet iz ovoga izaći masnog vrata"
"Ne samo da o tome treba voditi računa tko koliko zarađuje i na čiju grbaču nego i što ćemo s kreditima, da li se plaća kamata. Banke će iz ovoga opet izaći masnog vrata", rekao je.
Ustrdio je da će se 2008. ponoviti "ako ne napravimo nešto".
Rekao je kako smatra da su neke mjere kao paket trebale dobiti podršku u saboru, posebno one koje se tiču ljudskih prava. Kazao je da se to trebalo donijeti dvotrećinskom većinom.
"Nije mi jasno zašto se to ne radi, ali to se još može napraviti", rekao je.
Milanović sad kaže da javnom sektoru ipak ne treba smanjivati plaće
Sada je ustvrdio da javnom sektoru ne treba smanjivati plaće, iako je prije nekoliko tjedana ustvrdio da treba.
"Rekao sam da bi se u javnom sektoru trebale smanjiti plaće zbog solidarnosti. Onda sam vidio analizu Ekonomskog instituta, ne možeš nekima smanjivati plaću. Država se zadužuje, morat će vratiti taj dug. Udio javnog duga u BDP-u pada. Država se treba zaduživati, to je u redu. Ali trebat će vratiti dug. Ljudi u javnom sektoru će zbog toga povišicu dobiti u dalekoj budućnosti. Zato im ne treba dvaput smanjivati plaće, to je dvostruka šteta. Po županijama je previše ljudi, to baš jesu uhljebi, ali to je 15 tisuća ljudi", rekao je Milanović.
"Dvije tisuće ljudi je prije tri godine umrlo. Nismo ni primijetili. To je vjerojatno bila jača gripa. Umrlo nam je 45 posto više ljudi nego u prosjeku za taj mjesec", vratio se još na temu koronavirusa.
O potresu u Zagrebu
Milanović govori o posljedicama potresa u Zagrebu. "Vojska je čistila u prvom naletu, iako to nije posao vojske. Mogao je to najnormalnije napraviti grad. Danas se razmontira desetak dimnjaka dnevno i onda to ostaje na ulicama. Mislim da grad ima dovoljno resursa da to očisti... Ja se nadam da tko god bude na čelu Zagreba, neće voditi tu obnovu gdje će država morati dati ljudima kao ono u Gunji", rekao je Milanović.
Milanović je konstatirao da su radovi na zgradama u Zagrebu nerealno skupi te je za to prozvao kartel. Na pitanje je li Bandić dio tog kartela odgovorio je: "Ne mislim, samo se glasno pitam. To je moglo biti riješeno odavno. Nemoguće je da kuća u Zagrebu koja nema stilskih obilježja i nije zaštićena, takvih objekata je samo 600 u Zagrebu, nego je samo starija kuća nemoguće je da je kvadratni metar prije 10 godina bio 1000 kuna, a da si na moru za istu uslugu dobio 200 kuna. To je nemoguće".
Kaže da su njegovi stavovi o Bandiću poznati, no da sad ne želi o tome.
"Mislim da ću novac dati za borbu protiv koronavirusa, a ne za potres, iako živim u centru grada, jer je ovaj problem paneuropski", rekao je.
"Iz nekog razloga smo formirali Stožer umjesto da na čelu bude ministar zdravstva"
"Mi smo iz nekog razloga formirali neki Stožer u kojem je ministar zdravstva član, umjesto da je on na čelu izvanredne situacije kao ministar zdravstva. Mjere treba ojačati dvotrećinskom većinom u saboru", rekao je još Milanović o koronavirusu u Hrvatskoj.
Rekao je da se dvotrećinskom većinom trebalo osigurati i zbog obijesnih tužbi koje će uslijediti kad prođe epidemija jer će neki tvrditi da su pretrpjeli štetu.
Ustvrdio je da odluke Stožera pravno nisu najbolje rješenje.
Napao vladu zbog guranja zakona o praćenju mobitela
"Na Google mobility pristaje 90 posto korisnika mobitela. Netko je zapeo da, sad već s velikim zakašnjenjem, donese taj zakon. Netko ima fiksnu ideju da se progura taj zakon, to je sad već u drugom čitanju. Tu se uporno ide u drugo čitanje da bi se dale ovlasti nekome, to nisu čista posla", rekao je Milanović.
Kazao je kako je ono što je, kritizirajući način kako se donose mjere, rekao ustavni sudac Andrej Abramović rekao i on tjedan dana ranije, ali manje izravno.
"Ograničavanje kretanja je utuživo"
"Po zakonu o ugrozi zdravlja, ministar zdravstva donosi neke restriktivne odluke. Može se ograničiti kretanje, to je napravio Stožer, ne znam na temelju koje zakonske osnove. Građani u slučaju ograničavanja kretanja imaju pravo na naknadu. To je utuživo", rekao je Milanović.
Opet se osvrnuo na zakon o praćenju mobitela.
"Tko uopće gura taj zakon? Oni koji ga predlažu, očekivao bih da zapomažu na trgu i viču da hitno to treba donijeti, ali to ne rade. Kakav je smisao te mjere ako je to uz suglasnost praćene osobe? Ta mjera nije obrazložena. Zašto se ljudima ne stavi neki tracking device nego im se želi pratiti mobitele", zapitao se Milanović.