PREDSJEDNIK Zoran Milanović smatra kako je oslobađanje Kupresa u zapadnoj Bosni na današnji dan 1994. bilo početak kraja agresije i drugih vojnih operacija kojim je oslobođena Hrvatska i zaustavljen rat u BiH. Najavio je nastavak potpore Hrvatima kako bi ostvarili jednakopravnost u BiH.
Operacija Cincar bila je prvo zajedničko vojno djelovanje postrojbi Hrvatskoga vijeća obrane i bošnjačke Armije BiH, koja je rezultirala oslobađanjem šire kupreške visoravni te odbacivanjem srpskih snaga iza planine Cincar u jugozapadnoj Bosni. Milanović je u Kupresu zapalio svijeću na spomen-obilježju poginulim braniteljima, a u središtu toga gradića se obratio okupljenima.
Milanović: Ovo je bio početak slavne Oluje
"Ovo je bio početak kraja agresije u BiH, na BiH, ovo je bio početak one slavne Oluje i operacija koje su slijedile iza nje. Sve do Južnog poteza i Maestrala, kada smo natjerali tadašnjeg neprijatelja da sjedne za pregovarački stol", rekao je hrvatski predsjednik. Ocijenio je kako tadašnje savezništvo hrvatske i bošnjačke strane nikada nije smjelo prestati.
"Bog te pitao što je danas s tim savezništvom i prijateljstvom, kao da ga nikada nije bilo, a trebalo bi ga biti", dodao je. Ponovio je već raniju izjavu kako je hrvatski vojnik, a ne NATO bombarderi, doveo do okončanja rata u BiH i potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Nakon operacije Cincar uslijedile su zajedničke vojne operacije hrvatskih snaga koje su činile postrojbe Hrvatske vojske i HVO-a u zapadnoj Bosni. U pitanju su Zima '94., Skok 1, Skok 2, Ljeto '95., Oluja, Maestral i Južni potez, kada su postrojbe HV-a i HVO-a stigle na 20 kilometara od Banje Luke.
Milanović se osvrnuo i na izmjene Izbornog zakona u BiH
Milanović je u govoru na Kupresu komentirao i nedavne izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt, ocjenjujući kako njima nije uklonjeno preglasavanje Hrvata u Predsjedništvu BiH.
"To je očuvano, a prikazuje se kao milenijska usluga. To nije točno. E, za to će vam trebati pomoć hrvatske države", rekao je.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je svojom intervencijom u Izborni zakon i ustav entiteta Federacije BiH spriječio mogućnost da bošnjačke stranke izaberu presudan broj izaslanika u gornji, nacionalno koncipirani, Dom naroda, čime bi mogle njihove najveće stranke izbaciti iz vlasti. No, glasovima dominantno bošnjačkih birača za hrvatskog člana Predsjedništva četvrti put izabran je Željko Komšić.
Milanović je dodao kako Hrvatska može ispraviti i tu prevaru Hrvata u BiH koristeći instrumente članstva u EU i NATO savezu.