FOTO: FAH
MINISTARSTVO znanosti i obrazovanja na čelu s Pavom Barišićem prošli je tjedan objavilo listu časopisa koji će u 2016. iz državne kase dobiti potpore.
Iz koje god perspektive gledali ove brojke, teško je ne primijetiti da one strše. Primjerice, sljedeći najizdašnije financiran časopis je Croatian Medical Journal, sa 164.854 kn, utjecajni znanstveni časopis s najvećim čimbenikom odjeka (Impact Factor) u Hrvatskoj.
Dva filozofska časopisa također su dobila značajno veći iznos od prosjeka svih hrvatskih časopisa iz svih znanstvenih područja, koji iznosi 58.000 kn. Preračunato, FI je dobio tri puta više od prosjeka.
Silna sredstva, a ne izlaze; zanemarivanje STEM-a
Također je zanimljivo da su svi časopisi iz društvenih i humanističkih znanosti dobili za oko milijun kuna više od svih iz STEM područja, odnosno svih ostalih znanosti zajedno. Prva dva područja dobila su 5,23 mil. kn., a sva ostala 4,29 mil. kn. To je, najblaže rečeno, neobično u zemlji u kojoj se čelni ljudi ministarstva uporno zaklinju u STEM područje kao izuzetno važno za gospodarski razvoj, do te mjere da je bivši ministar, filozof Predrag Šustar, prihvatio igru osporavanja kurikularne reforme zbog prigovora na rješenja u STEM-u.
Još malo dublji uvid u ovu temu otkriva još jednu zanimljivost. Naime, FI bi nominalno godišnje trebao izdati četiri broja, a SP dva.
Pretplatnici kažu da su u 2016. dobili samo jedan broj FI-ja te niti jedan broj SP-a. Uvidom u Portal znanstvenih časopisa HRČAK dobivaju se iste brojke. Nešto drugačije informacije nalaze se na službenim stranicama Hrvatskog filozofskog društva. Prema njima, u 2016. objavljena su dva broja FI-ja. U najboljem slučaju i jedan i drugi časopis značajno kasne. Naravno, kasni i ministarstvo s poticajima, no taj problem dijele svi bez razlike.
Za usporedbu, Priroda, časopis iz područja popularizacije znanosti (koje nije obuhvaćeno gornjim područjima jer je šaroliko) dobio je sličan iznos kao SP (128.833 kn), najviše u svom području. No on izlazi mjesečno, dakle, u 12 brojeva, tiskan je u boji i ima stotinjak stranica. Pritom autori i urednici ne dobivaju nikakve honorare, rade isključivo iz entuzijazma i usto objavljivanje članaka u Prirodi ne pridonosi napredovanju u znanstvenoj karijeri kako je to uobičajeno za većinu znanstvenih časopisa poput FI-ja i SP-a.
Croatian Medical Journal izlazi šest puta godišnje.
Znanstveni Casopisi i Casopisi Za Popularizaciju Znanosti Odobreni u 2016 Godini by Index.hr on Scribd
Lijevi više za STEM, desni za filozofiju
U ovom kontekstu također je vrlo zanimljivo vidjeti i na koji način su časopise tretirale različite vlasti, odnosno kako su potpore FI-ju i SP-u varirale u ovisnosti o tome tko je bio na vlasti. Primjerice, za HDZ-ovog ministra Šustara 2015. godine FI je dobio 167.527 kn, a SP 144.532 kn. U 2014., za vrijeme lijevih vlasti, FI je dobio 67.239 kn, a SP samo 33.619 kn. Lijeva je vlast općenito bila manje darežljiva prema izdavačima; ukupno gledano 2014. je za sve časopise bilo izdvojeno 7.480.000 kn dok je ove godine izdvojeno 10.218.532 kn. No, lijevo je ministarstvo, predvođeno uglavnom ljudima iz STEM-a, bilo darežljivije prema časopisima iz tog područja, što je vidljivo iz lista najvelikodušnije financiranih časopisa u zadnjih par godina:
Prvih pet časopisa 2014. po iznosu odobrenih potpora
1. Food Technology and Biotechnology (194.162 kn)
2. Croatica Chemica Acta (169.535 kn)
3. Croatian Medical Journal (168.614 kn)
4. Chemical and Biochemical Engineering Quarterly (168.614 kn)
5. Metalurgija (143.167 kn)
Prvih pet časopisa 2015. po iznosu odobrenih potpora
1. Građevinar (262.967 kn)
2. Food Technology and Biotechnology (200.000 kn)
3. Chemical and Biochemical Engineering Quarterly (200.000 kn)
4. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje (200.000 kn)
5. Collegium Antropologicum (195.449 kn)
Prvih pet časopisa 2016. po iznosu odobrenih potpora
1. Filozofska istraživanja (170.872 kn)
2. Croatian Medical Journal (164.854 kn)
4. Građevinar (140.977 kn)
5. Tehnički vjesnik (139.707 kn)
Teško je ne primijetiti da je FI s dolaskom Barišića iskočio na prvo mjesto.
Ni prva ni zadnja pristranost
Za kraj istaknimo da ovo nije prvi put da se Barišić čini pristran u svojoj darežljivosti. Kako smo već pisali na Indexu, on je u jednom od svojih prvih ministarskih poteza potpisao „Odluku o financijskoj potpori u pripremi i održavanju znanstvenih i znanstvenostručnih skupova i škola u 2016. godini“ izdvojivši najviše za Hrvatsko filozofsko društvo, kojem je bio predsjednik od 2007. do 2008. HFD-u je tom odlukom bilo odobreno čak pet skupova, odnosno ukupno 82.963 kn. Budući da je za sve skupove iz humanističkih znanosti odobreno ukupno 419.561 kn, to znači da je udio HFD-a u tom području gotovo 20%.
Također je zanimljivo da je krajem studenog, za svojeg službenog posjeta Splitu, najavio da će se proračunskim sredstvima pokušati kupiti zgrada Brodosplita u kojoj će biti smješten Filozofski fakultet koji sada radi na više gradskih lokacija, a na kojemu je sam Barišić zaposlen s dijelom radnog vremena kao redoviti profesor u trajnom zvanju.
Na naše zamolbe da nam iz MZOS-a komentiraju činjenicu da su dva filozofska časopisa s kojima je ministar povezan natprosječno izdašno financirana te da nam kažu hoće li sredstva koja se dobiju prodajom nekretnina koje trenutno koristi Filozofski fakultet u Splitu biti vraćena u državni proračun, do objavljivanja ovog članka nismo dobili odgovore.