"GOTOVO dvije godine vrlo intenzivnog analiziranja u trgovini doprinosi skorašnjim izmjenama i dopunama Zakona o trgovini", rekao je prošlog tjedna ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, temeljeći na toj "analizi" promjene članka 57. tog zakona unutar kojeg se regulira rad nedjeljom. Točnije, ministar Horvat je objasnio da je dvogodišnja analiza pokazala da trgovci imaju tek 14 profitabilnih nedjelja godišnje.
>> Horvat pojašnjava kako su došli do 14 radnih nedjelja
No problem je u tome što nitko nije vidio tu analizu. Ni partneri u pregovorima oko rada nedjeljom, od Sindikata trgovine, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca do predstavnika trgovačkih centara. Nismo je vidjeli ni mi novinari. Ministarstvo nam danima ne odgovara na jednostavan upit da nam predoče tu dvogodišnju analizu temeljem koje se ide u izmjene zakona o neradnim nedjeljama. No, krenimo redom.
Šutnja Ministarstva
Ministar Horvat, koji dolazi iz redova HDZ-a, rekao je da radne/neradne nedjelje nemaju veze s predizbornom kampanjom, već da je to nešto na čemu se radi već dvije godine. Spominjao je pritom i analize modela regulacije rada nedjeljom. Tom analizom, koja je podigla poduzetnike na noge, predlaže se da 14 nedjelja bude radnih, a poslodavci će odabrati kojih 14 nedjelja. Sve druge nedjelje, slovom zakona, bile bi neradne. Morali bi zatvoriti svoja vrata.
Od ponedjeljka do danas više smo se puta obratili Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta te tražili na uvid analizu na koju se poziva ministar. Osim novinarskog upita, tražili smo i analizu putem Prava na pristup informacijama, no do objave ovog članka nismo dobili nikakvu povratnu informaciju. Zanimalo nas je tko je sudjelovao u analizi, tko ju je izradio i koliko je koštala analiza. Upitali smo je li se radilo o natječaju, kako je i običaj kada je riječ o ozbiljnim analizama, ili su je, u ovom slučaju, radili djelatnici samog Ministarstva?
Plenković kaže da je vidio analizu po kojoj trgovine imaju upola manji promet nedjeljom
"S velikom dozom konsenzusa koju smo u dvije godine, ne samo sa socijalnim partnerima već i zainteresiranom javnošću, stavili na stol, 14 nedjelja bit će radnih, poslodavci će odabrati kojih 14 nedjelja", rekao je ministar. Kontaktirali smo "socijalne partnere", odnosno sindikate, i "zainteresiranu javnost", odnosno cehovske udruge i komore, no nitko od njih nije vidio tu analizu.
Vidio ju je, ako mu je vjerovati, premijer Andrej Plenković. On je krajem prošle godine za jedan dnevni list rekao da analiza Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva pokazuje da je prosječan promet u trgovinama nedjeljom niži za 41-52 posto od prometa ostvarenog u ostalim radnim danima u tjednu. Analiza nije izašla u javnost, a trgovački centri kritizirali su podatak o padu prometa nedjeljom.
Evačić: Nije nam poznata analiza
"Nije nam poznata analiza, a po pitanju javnog savjetovanja kontaktirali smo službu za socijalno partnerstvo pa su kontaktirali predlagatelja koji im je rekao da je odluka na ministru kada će biti objavljeno, a naravno, HUP-Udruga trgovine kao socijalni partner zainteresirana je da sudjeluje u očitovanju", kaže za Index Martin Evačić, predsjednik HUP-Udruge trgovine. Evačić naglašava da HUP želi vidjeti prijedlog zakonskog okvira kako bi se nakon toga tijela HUP-a upoznala s prijedlozima te eventualno donijela odluke, a vezano uz prijedlog zakona.
Štulić: Nismo vidjeli analizu
"Za sada imamo komunikaciju samo putem medija", rekao je Evačić na kraju. Pitali smo je li HUP radio vlastitu analizu rada nedjeljom te, ako jest, zatražili istu, no nisu nam na to ništa odgovorili. Predsjednica Sindikata hrvatske trgovine Zlatica Štulić već godinama zastupa stav o neradnoj nedjelji, no za vladinu analizu na kojoj se radilo dvije godine također nije čula.
"Nismo vidjeli prijedlog Zakona o kojem se puno priča u medijima, tj. Izmjene i dopune Zakona o trgovini. Nismo kao sindikat sudjelovali u radu u analizama, kako pitate. Bili smo na sastanku kod g. Horvata, zajedno sa SSSH i iznijeli smo zahtjeve i argumente za regulaciju rada nedjeljom i potrebu da nedjelja u trgovini bude slobodna, jer smatramo da trgovina nije djelatnost koja nedjeljom treba raditi. Ispred Saveza za neradnu nedjelju smo predložili određivanje radnog vremena trgovina od ponedjeljka do subote i nedjelju smo označili kao neradnu. Poslodavac bi mogao odrediti 5 nedjelja kada će raditi. Sve izuzetke smo tražili da se jasno navedu i da se propišu sankcije za povredu određenih normi", kaže Štulić za Index dodajući da se oni kao Sindikat zalažu za neradnu nedjelju od dana kada se nedjeljom počelo raditi u trgovini. Prve aktivnosti su poduzeli još 1996. godine.
Ni HOK ne zna ništa o analizi vlade
"Kada vidimo službeni prijedlog vlade, naravno da ćemo se uključiti u raspravu i da će sva sindikalna tijela donijeti odluku o konkretnom prijedlogu. Moram istaknuti da ideju neradne nedjelje u trgovini podržavaju mnogi poslodavci: Pevec, Konzum, Lonia, NTL, Bosso, udruge malih trgovaca iz Splitsko-dalmatinske županije, mnogi obrtnici - pekari, obrtnici trgovci Grada Zagreba", kaže Štulić za Index. Također, Sindikat smo pitali je li radio vlastitu analizu neradnih nedjelja, no nismo dobili jasan odgovor.
Ni u HOK-u također ne znaju o analizi koju spominje ministar Horvat, a koja se radila dvije godine.
"Pitanje rada nedjeljom predmet je rasprave već dulje vrijeme. Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore, zbog važnosti ovog pitanja za svoje članove te zastupanja stava oko istog, već ranije proveo je interno istraživanje i poveo raspravu kako bi se došlo do ujedinjenog zaključka", kažu nam iz HOK-a. Pitali smo i za njihovu analizu, odnosno istraživanje, no nismo je dobili na uvid. Dobili smo tek interpretaciju.
"Uočili smo da problematici rada nedjeljom trgovci različito pristupaju jer navike potrošača, kao i potrebe vezane uz bilo koji vid turizma u različitim dijelovima Hrvatske nisu iste. U turističkim područjima rad nedjeljom ključan je za kvalitetu turističke ponude i samo gospodarstvo, dok u nekim kontinentalnim dijelovima Hrvatske on nije isplativ. Stoga je unutar Ceha trgovine HOK-a prevagnuo stav da svaki trgovac, temeljeno na ekonomskom interesu, ima na izbor želi li raditi nedjeljom ili ne. Najvažnije je da se poštuju odredbe Zakona o radu i da svi radnici budu odgovarajuće plaćeni", kažu nam iz HOK-a.
Čupić: Nikakva analiza nam nije prezentirana
Denis Čupić, direktor Westgatea i predsjednik HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara, kaže da su se u razgovorima s ministrom Horvatom spominjale neke brojke, no analizu nisu vidjeli.
"U razgovorima s Ministarstvom nam su prezentirane brojke, no nikakva nam analiza nije prezentirana ili dana. Brojke koje ja poznajem iz jedne tablice govore o ponedjeljku kao najjačem danu i nedjelji kao najslabijem danu. Tada smo upozorili Ministarstvo da su to ukupne, opće brojke iz fiskalizacije koje prikazuju sve trgovinske operacije ugrubo i na nereprezentativan način jer uključuju sve operacije, uključivo trgovine koje rade samo od ponedjeljka do petka ili ponedjeljka do subote, kao specijalizirane trgovine, prodaja autodijelova, veleprodajne račune na maloprodajnim mjestima koji su većinom između ponedjeljka i petka i slično", kaže Čupić za Index. Kako ističe, jedino analiza na trgovinama koje rade sve dane daje jasan reprezentativan rezultat, a sve ostalo su, kako kaže, kruške i jabuke.
"Analiza koju smo proveli na dnevnim prometima preko 200 trgovaca na raznim lokacijama u 8 šoping centara pokazala je da je nedjelja drugi najjači dan nakon subote s 20,52 posto tjednog prometa, a ponedjeljak najslabiji s nešto ispod 9 posto prometa. Procjena je da će se samo 20 posto nedjeljnog prometa preliti na druge dane što daje pad prometa od 17 posto, što zapravo dovodi do jasnog gubitka jednog prosječnog trgovinskog dana na tjedan te time jasan pad zaposlenosti, ali i same većine osobnih dohodaka", zaključuje Čupić koji nam je i ustupio vlastitu analizu.
Analiza prometa i posjeta trgovačkih centara u 2019. godini rađena je na 8 centara u Zagrebu, Zadru, Splitu, Osijeku, Rijeci, Slavonskom Brodu i Varaždinu. Analiza je pokazala da je ekonomski gledano ponedjeljak dan s manje posjeta, ali i s manjom gospodarskom aktivnošću jer kupci u trgovačkim centrima generiraju manju potrošnju po kupcu od potrošnje u nedjelju.
I Petir je imala analize
Iz te analize, koja nam je predočena, nemoguće je izvući podatak s kojim barata ministar Horvat da je samo 14 nedjelja profitabilno.
Valja naglasiti kako postoje objavljeni rezultati ispitivanja javnog mnijenja o uvođenju neradne nedjelje koje je provela hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u suradnji s agencijom Promocija plus. Na uzorku od 1000 hrvatskih građana, 82,1 posto ispitanika izjasnilo se za uvođenje neradne nedjelje. Postoji još jedno istraživanje koje je proveo ured tadašnje europarlamentarke Marijane Petir koje je utvrdilo da čak 50 posto zaposlenih radi prekovremeno. No ni jedna od tih analiza ne navodi na zaključak od 14 profitabilnih nedjelja godišnje.