Foto: Hina
MINISTAR poljoprivrede Tomislav Tolušić na Facebooku se obrušio na strane trgovačke lance u Hrvatskoj.
"U Hrvatskoj se godišnje uveze kruha i pekarskih proizvoda u vrijednosti 450 milijuna kuna. Nažalost, velika većina kruha i peciva koje kupujete u trgovačkim lancima su proizvodi iz Austrije, Njemačke, Češke i Poljske. Bez obzira na jeftinu hrvatsku pšenicu i vrijedne pekare. 90% proizvoda koje vidite na slikama (u ovom slučaju se radi o Kauflandu, ali isto je i u Lidlu i drugim lancima) NE dolaze iz Hrvatske. Ministarstvo ne može zabraniti uvoz, ali može reći da trebamo kupovati svoje, hrvatske proizvode, i voditi brigu o svojim proizvođačima i svojim, hrvatskim poljoprivrednicima. Pa zato, dragi moji, gledajte deklaracije i na kruhu i pecivu, kupujte hrvatsko i kupujte kod onih koji prodaju i cijene HRVATSKO!!", napisao je ministar Tolušić u statusu.
Ministar u borbi za hrvatske proizvode
Tolušić je i od ranije poznat po svojem stavu da bi hrvatski proizvod trebao biti ispred tuđega. Prošle godine je tako najavio uvođenje reda u uvozu. Tada je rekao da nema ništa protiv uvoza, ali da se mora podvući crta i odlučiti koja je najniža razina kvalitete proizvoda koji mogu doći na hrvatsko tržište. Tolušić je inzistirao i na donošenju Pravilnika kojim se izjednačila procedura za stavljanje u promet domaćih i stranih vina. U prijevodu, ministar se izborio za to da uvozna vina moraju proći analize prije stavljanja na tržište. Također je tražio da se donese zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom kojim je Vlada regulirala nelojalnu konkurenciju, dampinške cijene i uvoz prehrambenih proizvoda.
>> Tolušić proključao: "Dopustio se uvoz svega i svačega. Uvodimo red!"
>> Tolušić uveo ista pravila analize i ocjenjivanja za domaća i uvozna vina
Razvila se rasprava
S ministrom se složio velik broj komentatora na Facebooku.
"Hrvati pod hitno moraju povećati udio vlastitih proizvoda u trgovačkim lancima ili mijenjati kulturu kupovanja. Već dugi niz godina pšenica više nije osnovni sastojak kruha, nego prevladavaju skupe smjese iz uvoza. Što znači da i domaći proizvođači silom prilike kupuju gotove smjese iz uvoza i od njih proizvode kruh hrvatskog podrijetla. Ne bi bilo loše poticati proizvodnju gotovih smjesa u RH, pošto su se navike naših građana uvelike promijenile. Jednostavno u današnje vrijeme je teško razlučiti što je to hrvatski, a što proizvod iz uvoza!??", misli jedna od komentatorica ispod ministrovog posta.
"Sve bi lokalno trebalo uzimati, pa makar bilo i zericu skuplje. Ono što je najveći problem i zašto mi ne možemo konkurirati vani su silni nameti koje naši poduzetnici imaju", pišu drugi.
Međutim, bilo je i onih koji ne mogu prijeći preko cijene koja hrvatskim proizvodima ponekad uvelike odmaže.
"Kao otočanin ću uvijek kupovati u Lidlu prije nego Konzumu jer imaju u svim trgovinama iste cijene, dok Konzum zimi ima 30% veće cijene, a ljeti na to doda još 30%. Ta pljačka me puno više smeta od toga odakle je kruh, ako smo EU onda smo jedno tržište. Hrvatski kruh u Austriji, austrijski u Hrvatskoj... pa tko vrijedi leti, tko ne leti ne vrijedi...", piše jedan komentator.
"Pohvalno, ali... u Danskoj npr. nitko ne treba trubiti da se kupuju danski proizvodi, Dancima je to krvi, oni štite svoja radna mjesta i svoj standard. Ali, kao što rekoh, Danci imaju primanja pa mogu kupiti svoj proizvod iako je možda skuplji, dok Hrvati krpaju kraj s krajem i ne gledaju deklaracije jer moraju kupiti najjeftiniji...