DIO Zakona o radu koji se odnosi na rad preko digitalnih platformi stupa na snagu 1. siječnja, a želi se elektroničkom evidencijom pratiti taj rad te osigurati bolju radnu i socijalnu sigurnost radnika, poručili su iz Ministarstva rada, reagirajući na prosvjed dostavljača Wolta.
"Onaj dio Zakona koji se odnosi na rad preko digitalnih radnih platformi stupa na snagu 1. siječnja 2024. Što se tiče ove godine, želimo napraviti elektroničku evidenciju kako bismo mogli pratiti taj rad i kako bismo mogli osigurati bolju i radnu i socijalnu sigurnost radnika", izjavio je novinarima pomoćnik ministra rada Dražen Opalić, nakon prosvjeda dostavljača Wolta.
O zahtjevu prosvjednika oko visine naknada, kaže da Ministarstvo ne može ulaziti, a ostale primjedbe dostavljača riješit će kada implementiraju izmjene i dopune Zakona o radu s 1. siječnjem sljedeće godine.
Prosvjednici se žale da neće moći raditi duže od 40 sati tjedno
Referirajući se na tvrdnju prosvjednika da neće moći raditi duže od 40 sati tjedno, Opalić kaže da je Zakon o radu sada decidirano rekao da se radi o radnom odnosu i da te osobe imaju status radnika.
Poslodavac može biti ili digitalna radna platforma ili agregator, s tim da te osobe mogu raditi kao samozaposlene osobe ili izravno putem platforme ili posredno preko agregatora. "Kako će se koja platforma postaviti prema svojim partnerima, to je poslovna odluka svake platforme", kaže Opalić.
Što se tiče radnog vremena, rekao je da ako će dostavljač koji radi putem digitalne radne platforme sad definitivno imati status radnika, onda će se sva ograničenja propisana Zakonom o radu i Direktivom o radnom vremenu EU, primjenjivati i na njega.
"Svi ti radnici će imati prava kao i ostali radnici"
Opalić kaže da su samo uredili sustav da se točno zna koji su odnosi između digitalne radne platforme i posrednika, odnosno agregatora preko kojega mogu raditi ili radnici u radnom odnosu ili samozaposlene osobe.
"Kako se radi o virtualnom digitalnom svijetu rada, moramo razviti digitalne virtualne alate praćenja toga rada. To će od 1. siječnja sljedeće godine izgledati tako da će Ministarstvo rada, a posredno i Državni inspektorat, inspekcije rada i nadzor Porezne uprave znati u svakom trenutku tko radi, za koga radi, koliko zaradi, kolika je ta naknada i je li to isplaćeno radniku", objasnio je.
Istaknuo je i da će svi ti radnici imati sva prava kao i ostali radnici: prava na godišnji odmor i bolovanje, a što do sada nije bio slučaj. Rekao je da više neće biti moguće da agregator primi naknadu a ne isplati radnika, što se moglo čuti na današnjem prosvjedu.
"Uvodimo red u digitalni svijet rada"
Agregatori neće moći sklapati ugovor o poslovnoj suradnji s digitalnim radnim platformama ako prethodno neće biti upisani u upisnik koje vodi Ministarstvo rada.
Objasnio je da će aplikacijom u realnom vremenu, pri svakoj vožnji, svakoj dostavi biti evidentirano u tijelima državne uprave tko radi, kada je preuzeo narudžbu, kada je završio narudžbu, koliko je to trajalo i koliko je dobio bruto naknadu do kraja mjeseca ili izravno ili putem agregatora. Tako da definitivno neće moći doći do određenih zlouporaba Zakona i nepoštivanja propisa.
Na pitanje dolazi li sada do zlouporabe, rekao je da je problem što ne znaju koliki je točan broj radnika, barataju cifrom o oko 40.000. Ne znaju koliko ima agregatora i koliko ima platformi, ali to će sve znati od 1. siječnja. "Zato uvodimo taj sustav da uvedemo red u taj digitalni svijet rada", poručio je Opalić.