Foto: RODA.hr, Shutterstock
HRVATSKU javnost snažno je potresla jučerašnja tragična ispovijest mlade Vinkovčanke kojoj je kako tvrdi, radi pogreške liječnika umrla beba na porodu. Matea Janković Indexu je ispričala kako je tekao cijeli porod i kakve je komentare pritom dobivala od liječnika, koji joj je kako nam je rekla, sasvim hladno priopćio da joj je dijete umrlo.
Index je prošlog tjedna objavio i priču majke iz rodilišta u Petrovoj gdje su joj dijete zarezali po glavi prilikom poroda.
Ovakva zastrašujuća iskustva ispričale su prije godinu dana i mnoge majke diljem Hrvatske u kampanji #PrekinimoSutnju kojom je Udruge RODA (Roditelji u akciji) pokrenula kampanju protiv nasilja nad ženama na porodu.
U ožujku završili nadzor
Kao rezultat te akcije javile su se brojne žene iz cijele zemlje, a Index je prvi objavio njihove priče. Kao rezultat toga Ministarstvo zdravlja je pokrenulo nadzor nad svim rodilištima u Hrvatskoj. Iako su ga završili u ožujku 2015. godine, u javnost su tek danas izašli sa šturim priopćenjem i to nakon tragičnog događaja u Vinkovcima.
Nalaze inspekcije Index je zatražio od Ministarstva još za vrijeme bivšeg ministra Siniše Varge koji je i naredio da se nadzor provede od siječnja do ožujka 2015. godine nakon medijskih pritisaka o katastrofalnoj situaciji u rodilištima.
Nakon što od tadašnje garniture nismo zaprimili odgovor, isti smo proslijedili i Ministarstvu otkako je na čelu novi ministar Dario Nakić, međutim odgovor nismo ni sad dobili.
Nekoliko puta smo kontaktirali Ministarstvo i uvijek smo dobili isti odgovor: "Vaš upit je proslijeđen stručnim službama".
Tek je danas izašlo priopćenje u kojem stoji da organizacijski i stručni rad u svim nadziranim rodilištima zadovoljava pravila dobre kliničke prakse.
"Objektivni i mjerljivi pokazatelji stručnog rada su perinatalni mortalitet i operacijsko dovršenje poroda. Perinatalni mortalitet manji je u odnosu na većinu europskih zemalja, a udio operacijskog dovršenja poroda znatno niži u odnosu na sve zemlje EU.
Tijekom nadzora uočene su određene nejednakosti u pogledu prostora, opreme i kadrova, te raznolika opterećenost zdravstvenog kadra obzirom na broj poroda u pojedinim rodilištima. Broj pritužbi, a posebice broj sudskih sporova koji se odnose na područje porodništva, sporadični su. No, unatoč tome, mišljenja smo da je potrebno poraditi na komunikacijskim vještinama zdravstvenih radnika", ističe se u priopćenju.
Daniela Drandić, potpredsjednica Udruge RODA za Index je rekla kako su već nekoliko puta tražili od Ministarstva zdravlja da im dostave rezultate nadzora, ali do danas nisu dobili. Uz to Ministarstvo kaže nije ispunilo niti druga obećanja koju su im dali.
Ministarstvo nije ispunilo nijedno obećanje
Naime, kad je cijela priče oko nadzora nad rodilištima počela tada je Ministarstvo zdravlja izašlo s priopćenjem da su zajedno s Unicefom, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i RODA-o) napravili zajednički plan kako poboljšati postupanje prema rodiljama na porodima.
"Pokrenut će se suradnja s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, strukovnim komorama i stručnim društvima te udrugom RODA na izradi publikacija namijenjenih trudnicama u svrhu pripreme za porod. Dogovorena je priprema edukativnih programa vezano uz poboljšanje komunikacijskih vještina koji će biti usmjereni prema zaposlenima u rodilištima, liječnicima, primaljama i medicinskim sestrama. Pristupit će se također i izmjeni postojeće zakonske regulative vezano uz rad primalja s ciljem poticanja aktivnije uloge primalja u porodu", priopćeno je tada Ministarstva.
Međutim kako nam je Daniela Drandić rekla, Ministarstvo do danas nije postupilo ni prema jednoj od navedenih točaka.
Jedino su napravili nadzor čije su rezultate tajili godinu dana, a prema sad sve ispada dobro dok žene istovremeno proživljavaju noćnu moru na porodima.
Inače, kako bi se unaprijedilo stanje u hrvatskim rodilištima, Udruga RODA Ministarstvu je ukazala na tri elementa koja bi se zajedničkom suradnjom mogla poboljšati, a to su: rutinska praksa pri porodima u rodilištima koju je potrebno unaprijediti s ciljem usklađivanja s najboljim europskim praksama te preporukama Svjetske zdravstvene organizacije; potreba unapređenja komunikacijskih vještina zdravstvenog osoblja; te bolja edukacija trudnica o predstojećem porodu, a koja je u Hrvatskoj nedostatna i neujednačena.
"Žene naviknute na zlostavljanjima u rodilištu"
"Žene su toliko naviknute na takav vid ponašanja da ne mogu shvatiti da to nije prihvatljivo ponašanje. S druge strane žene ne podižu tužbe jer je to jako teško. Problem je što mi u Hrvatskoj nemamo čvrsti zakonski okvir koji bi štitio žene, a ni pravna struka nije o tome osviještena. Isto tako obitelji su u financijski nepovoljnoj poziciji, mnogi nemaju novaca jer puno žena ostane bez posla nakon poroda. Sustav je napravljen tako da im nije nimalo lako", rekla je Daniela Drandić.
Dodala je i kako su poražavajuće brojke Ujedinjenih nacija o broju maternalnih smrti. Izvještaj UN-a sa statistikom o maternalnoj smrti nije se dodaje, pokazao dobrim za Hrvatsku koja nije na zavidnom mjestu. Hrvatska ima 13 maternalnih smrti na 100.000 žena, a usporedbe radi susjedna BiH 8 kao i Portugal, Slovenija, Njemačka i Slovačka 7, Poljska 3, Austrija, Norveška Španjolska, Italija, Švedska i Island 4, Švicarska 6, UK, Irska i Francuska 9, Srbija 16 te najlošija Rumunjska 33.
"Ako gledamo zemlje EU, mi smo među najlošijima. Vidljivo je da naše porodničarske prakse nisu na zavidnoj razini. Sram nas je kad odemo van istočne Europe i govorimo kako je kod nas. Nasilje na porodu je toliko postalo normalno da ljudi unutar sustava ništa ne govori. Vrijeme je da stanemo na kraj tome. Imamo pravo na puno bolje i zato smo pozvali žene da nam se jave i odaziv je velik", rekla je Drandić.