Foto: FAH
ŠEST vlada zemalja regije - BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Kosova - ujedinjene su protiv hrvatske odluke da poveća uvozne naknade za voće i povrće. U Sarajevu, u zgradi Parlamenta BiH, održan je sastanak ministara iz regije. Pozivu bosanskohercegovačkog ministra vanjske trgovine Mirka Šarovića odazvali su se srpski ministar trgovine Rasim Ljajić, crnogorska ministrica ekonomije Dragica Sekulić i makedonski ministar poljoprivrede Ljupčo Nikolovski.
>> ODGOVOR NA BLOKADU Srbija uvela rigorozne kontrole za sve proizvode iz Hrvatske: "Ovo će boljeti"
>> Tolušićev suludi potez nanio je ozbiljnu štetu Hrvatskoj
Hrvatskim pravilnikom propisano je, podsjetimo, uvođenje inspekcijske kontrole i nadzora nad većim brojem vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja, a naknada je povećana čak 22 puta. Tako po novom pravilniku naknada za inspekcijski nadzor iznosi 2.000 kuna dok je ranije iznosila 90 kuna.
Reakcija iz Srbije
Prva reakcija na potez ministra Tolušića stigla je iz Srbije. Srpska carina dobila je zadatak da uz uobičajene fitosanitarne i veterinarske provjere odsad obavlja i laboratorijsku analizu svih hrvatskih proizvoda. Kako takve analize traju i po mjesec dana, jasno je što će se mnogim hrvatskim proizvodima dogoditi. Završit će u smeću. Srpska premijerka najavila je da će ova odluka ostati na snazi sve dok Europska komisija ne suspendira hrvatsku odluku ili dok je ministar Tolušić ne povuče.
Blic.rs napisao je kako je u pitanju "vrlo suptilna kontramjera prema Hrvatima, koja nije u suprotnosti sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, a koja će našim susjedima nanijeti nesagledive štete". Carina je, naravno, samo izvršitelj naloga. U pitanju je nedvosmislena poruka Srbije Hrvatskoj.
Ultimatum Hrvatskoj
Resorni ministri uputili su Hrvatskoj sedmodnevni ultimatum da povuče pravilnik kojim je povećala troškove za uvozno voće i povrće s 12 na 270 eura da cijene uskladi s tržišnima, a čime je ugrozila druge zemlje u regiji, javlja Blic.
Donijeli su sedam zaključaka o ovom slučaju, o čemu izvještava sarajevski N1.
1. Poziva se RH da hitno ukine diskriminatorne odluke kojima se uvodi različit tretman za domaće proizvode i proizvode iz trećih zemalja.
2. Cijena inspekcijskog nadzora treba odgovarati cijenama stvarnog postupka, ne smije predstavljati posebno oporezivanje te treba biti usklađena s cijenom koja vrijedi u zemljama regije i EU-a.
3. Traži se hitan sastanak s nadležnima iz RH jer svako dodatno odlaganje proizvodi nesagledive posljedice, a prijedlog je da se sastanak održi u Podgorici.
4. Poziva se Europska komisija da se uključi u rješavanje problema.
5. Crna Gora i Makedonija, kao članice Svjetske trgovinske organizacije, pokreću odgovarajuće mehanizme.
6. Do rješenja problema svaka od zemalja će u cilju zaštite svojih ekonomskih interesa poduzeti konkretne mjere.
7. Dogovoreno je da se ovakve vrste ministarskih sastanaka, nevezano uz aktualni problem, održavaju redovno s ciljem otklanjanja barijera.
Sarajevo nezadovoljno
Ništa blaža reakcija ne očekuje se ni iz Sarajeva. Mirko Šarović pisao je Europskoj komisiji i zatražio hitno povlačenje pravilnika, a najavio je i uvođenje protumjera. Šarović je rekao da će BiH pokušati na sve moguće načini isposlovati povlačenje odluke, ali ako to ne bude moguće, da će poduzeti sve mjere koje ima na raspolaganju.
Istovremeno, Trgovinska komora BiH objavila je podatke o visokom rastu izvoza iz susjedne zemlje u Hrvatsku. Uvoz proizvoda životinjskog porijekla porastao je za više od 200 posto. Uvoz voća i povrća manji je za 18, a šećera za 60 posto u odnosu na drugu polovicu 2016. godine.
Diskriminatorna mjera
Četiri države potpuno su suglasne da je povećanje pristojbi za nadzor nad kvalitetom uvezenog voća i povrća diskriminatorna mjera Hrvatske koja mora odmah biti povučena, rekli su ministri novinarima nakon sastanka.
Pozvali su hrvatskog ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića na sastanak u Podgorici najkasnije do kraja ovog tjedna.
U državama pogođenim hrvatskim mjerama drže kako je riječ o nedopuštenom necarinskom nametu koji dovodi do automatskog poskupljenja uvoznog voća i povrća, pa time i njegove cjenovne nekonkurentnosti na hrvatskom tržištu.
"Pozivamo Hrvatsku da hitno ukine diskriminatorne odredbe pravilnika", rekao je Šarović.
Uskladiti cijenu s troškovima
Ministri smatraju da cijena inspekcijskog nadzora treba odgovarati stvarnoj cijeni troškova i da treba biti usklađena s prosječnom cijenom koja vrijedi u zemljama regije i EU-a.
Srpski ministar Ljajić istaknuo je da to nije slučaj s novim hrvatskim pravilnikom i potvrdio da će do njegova povlačenja vlada u Beogradu ustrajati na protumjerama.
One neće pogoditi samo izvoznike voća i povrća iz Hrvatske, nego i mlijeka i mesa te mliječnih i mesnih prerađevina, naglasio je Ljajić.
Šarović je bio nešto suzdržaniji kazavši kako BiH zadržava pravo uvođenje protumjera Hrvatskoj, ali se nada da za to neće biti potrebe i da će se naći rješenje.
"Štetu će trpjeti svi proizvođači", kazao je Ljajić ističući kako njegova vlada ne želi trgovinski rat, ali neće odustati od zahtjeva koji su sukladni Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, ali i pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO).
Postupak pred WTO
Srbija, BiH, Crna Gora i Makedonija u pismu su zatražile od Europske komisije da se uključi u rješavanje spora s Hrvatskom, s tim da će Crna Gora i Makedonija kao članice WTO-a pokrenuti i postupke pred tom organizacijom.
Crnogorska ministrica Sekulić ocijenila je kako moguće mjere WTO-a neće biti brze jer traže prethodnu analizu, no i ona se nada kako će se do rješenja doći dogovorom.
"Vjerujemo da ćemo do kraja tjedna osigurati sastanak s kolegom iz Hrvatske", kazala je Sekulić
Makedonski ministar Nikolovski podsjetio je kako je njegova zemlja zbog nastalog spora već uputila diplomatsku notu Hrvatskoj.
"Ovo je kršenje i SSP-a i pravila WTO-a, pa će se Makedonija i Crna Gora obratiti toj organizaciji i pokrenuti odgovarajuće mehanizme", potvrdio je Nikolovski izražavajući nadu da će se sporni pravilnik u "najskorije vrijeme" povući.
Tolušić žali
Hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u nedjelju je kazao kako je riječ o mjeri koja se odnosi na uvoz iz 168 država, s ciljem da se osigura poštivanje odgovarajućih standarda kvalitete hrane, a ne da se našteti bilo kome, posebice ne susjednim zemljama.
"Očekujem da ćemo sjesti s ministrima iz susjednih zemalja kroz tjedan ili dva i da ćemo vidjeti u čemu je točno problem", kazao je hrvatski ministar poljoprivrede.