TENZIJE između Irana i SAD-a rastu još otkad je američki predsjednik Donald Trump povukao svoju zemlju iz nuklearnog sporazuma s Iranom u svibnju 2018. No posljednjih dana došlo je do ozbiljnog zaoštravanja.
SAD je poslao svoj nosač aviona USS Abraham Lincoln, zajedno s pratećom borbenom grupom, u Perzijski zaljev. Viceadmiral Jim Malloy, zapovjednik američkih mornaričkih snaga na Bliskom istoku, rekao je za Reuters da ga iranska prijetnja neće spriječiti da pošalje nosač aviona, koji je upravo prošao Sueski Kanal, kroz Hormuški tjesnac.
Iran je, podsjetimo, u više navrata zaprijetio da će zatvoriti Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi čak petina nafte koja se prodaje na međunarodnom tržištu.
Bombarderi B-52H Stratofortress sletjeli su u američku zračnu bazu Al Udeid u Kataru, potvrdilo je jutros američko zrakoplovstvo. Slanje bombardera temelji se na "jasnim nedavnim znacima koji pokazuju da se iranske snage i njihovi pristaše pripremaju za mogući napad na američke snage", istaknuo je Pentagon.
A Trump je jučer održao konferenciju za tisak u kojoj je, iako je govorio i o Sjevernoj Koreji, Venezueli, Kini i drugim diplomatskim i ekonomskim sukobima kojim trenutno žonglira, bio posebno dramatičan kad je riječ o Iranu.
SAD: Imamo informacije da Iran priprema napad preko svojih posrednika
"Imamo informacije za koje ne želite znati. Vrlo su prijeteće i moramo se pobrinuti za sigurnost naše zemlje i drugih brojnih mjesta", rekao je Trump. Po svemu sudeći, riječ je o obavještajnim saznanjima da je iranski režim dozvolio savezničkim šijitskim paravojskama u državama poput Jemena, Iraka, Sirije i Libanona, pa čak i Palestine, da napadaju američke vojnike i civile u regiji.
To je posebno zabrinjavajuće jer, kako tvrde SAD i Izrael, Iran već godinama šalje projektile i njihove komponente svojim saveznicima na Bliskom istoku. A sad bi ih mogli iskoristiti protiv Amerikanaca, koji su već detektirali sumnjivo premještanje proiranskih snaga u regiji.
Iranski veleposlanik pri UN-u Madžid Taht Ravanči opovrgnuo je ovu vijest, optužujući u intervjuu za NBC Amerikance da koriste "lažne obavještajne podatke" poput onih "pred invaziju na Irak".
Na pitanje može li doći do vojnog sukoba, Trump je odgovorio više ili manje suptilnom prijetnjom: "Pretpostavljam da to možete uvijek reći, zar ne? Ne želim reći ne, ali nadam se da se to neće dogoditi. Imamo jedan od najmoćnijih brodova na svijetu koji je napunjen, ali ne želimo učiniti ništa."
Da se ne radi samo o njegovoj bombastičnoj retorici, sugerira i vijest da je Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, "jastreb" (termin za američke političare sklone vojnim intervencijama) John Bolton, 29. travnja sazvao sastanak u sjedištu CIA-e s direktoricom CIA-e Ginom Haspel, državnim tajnikom Mikeom Pompeom i drugim najvišim obavještajnim, diplomatskim i vojnim savjetnicima kako bi raspravio o Iranu, kako javlja američki NBC.
Trump je, istini za volju, na istoj presici rekao i da ne želi "nauditi Iranu" - naprotiv, želi "da budu snažni i veliki i imaju sjajnu ekonomiju". "Ali trebaju (nas) nazvati, a kad to naprave, mi smo otvoreni za razgovore s njima", dodao je. Radi se o već uobičajenoj Trumpovoj pregovaračkoj taktici "batine i mrkve" u kojoj vrši pritisak na drugu stranu prijetnjama i zastrašivanjem, ali joj u isto vrijeme nudi izlaz. Za razliku od Boltona, čini se da Trump nema apetita za novi rat.
Igor Tabak: Američki nosač aviona će samo popuniti rupu, sve je to na razini geste
Vojni analitičar portala Obris, Igor Tabak, također smatra da ne bismo trebali učitavati previše u slanje nosača aviona u regiju.
"Do prije koju godinu, pod normalno su bila dva nosača aviona u Perzijskom zaljevu, trenutno nema nijednoga. Prvo je (američka prisutnost) smanjena na jedan (nosač aviona), pa je i to smanjeno. Dakle, otkad je prije nekoliko tjedana američki nosač USS John C. Stennis otišao iz Perzijskog zaljeva u Mediteran, gdje je imao zajedničko uvježbavanje s Abrahamom Lincolnom, Perzijski zaljev je bez nosača aviona. Tu će Abraham Lincoln samo popuniti tu rupu, a i za njega je pitanje koliko će dugo biti. Dakle, prebacivanje jedne skupine nosača aviona i nešto bombardera koji su negdje u široj regiji, sve je to skupa na razini geste", kaže Tabak.
"SAD radi, nedvojbeno, u korist Saudijske Arabije i dijela sunitskih zemalja u Perzijskom zaljevu, ali to regionalno natjecanje koje se odražava i na sirijskom bojištu i u Jemenu, te na nizu drugih tema ili prostornih točaka, nema zapravo puno šanse da nadraste u izravni rat SAD-a i Izraela ili Saudijske Arabije protiv Irana, jer takav rat ne bi bio mali, vjerojatno bi imao ogromnih utjecaja na svjetska tržišta nafte, budući da je tu Hormuški tjesnac u pitanju. Govorimo o državi koja nije u rasapu, o ozbiljnoj i sređenoj državi s ozbiljnom vojnom i cjelokupnom gospodarskom bazom, koja je već desetljećima pod sankcijama i koja ne bi bila previše iznenađena napadima", dodaje Tabak.
Rizik od neželjene eskalacije ipak postoji
No kao što piše New York Magazine, svaki put kad su američke i iranske snage u blizini, postoji rizik da će nesporazum ili pogrešna kalkulacija izazvati oružani sukob. No s druge strane, Pentagon nema pretjeranu želju ući u rat s Iranom, što je izvor frustracija za Boltona. Pa opet, predsjednik je vrhovni zapovjednik oružanih snaga i Pentagon će ga morati poslušati, ako do toga dođe.
Bolton je i sam poručio da SAD ne traži rat s Iranom, ali da su "potpuno spremni odgovoriti na bilo kakav napad, bilo preko posrednika, Korpusa Islamske revolucionarne garde (IRGC) ili regularnih iranskih snaga" i to "nepokolebljivom silom". Trumpova administracija je u ponedjeljak proglasila IRGC, čije su Snage Kuds zadužene za inozemne vojne operacije, terorističkom organizacijom. Državni tajnik Pompeo također je upozorio da će SAD "držati odgovornim" za napade na Amerikance ili njihove saveznike.
Trump je, podsjetimo, raskinuo sporazum s Iranom iako se Iran, prema inspektorima Međunarodne agencije za atomsku energiju, potpuno pridržavao odredbi o nerazvijanju nuklearnog oružja. Trump je, tvrdeći da je sporazum s Iranom koji je potpisao njegov prethodnik Barack Obama prevara i da neće zaustaviti iranski nuklearni program, uveo nove sankcije koje su ozbiljno uzdrmale ekonomiju te zemlje.
Osim potpunog odustajanja od vojnog nuklearnog programa, Washington inzistira da Teheran prekine svoje intervencije u Siriji, Iraku i Jemenu ako želi da mu se sankcije ukinu. Osim novih sankcija, SAD prijeti sankcijama i zemljama koje trguju s Iranom.
Tabak: Američka vojna akcija ne bi dovela do smjene režima
Izraelski Haaretz piše da bi Iran, isprovociran sankcijama i s ugroženim izvozom nafte, mogao napasti SAD upravo preko savezničkih paravojski u Iraku i Siriji - američke snage razmještene su u obje ove zemlje. A SAD bi mogao odgovoriti izravnim protunapadom na Iran, što bi moglo vrlo brzo eskalirati u sukob koji bi bio daleko krvaviji i skuplji nego irački rat, smatra kolumnist Haaretza, Warren Getler.
Iran, koji ima procijenjenih 550 tisuća aktivnih vojnika i sve veći arsenal sve preciznijih balističkih i krstarećih projektila, nipošto nije zanemariva vojna sila. Njegov geopolitički utjecaj proteže se preko Bagdada i Damaska, sve do Bejruta i Pojasa Gaze, gdje se militantna skupina Islamski džihad smatra iranskim posrednikom.
"Riječi je o državi koja ima 80 milijuna stanovnika, koja ima ogroman teritorija, koja ima prilično ozbiljne odnose sa susjedima. Nemojte zaboraviti da je režim u Bagdadu, u Iraku, iznimno prijateljski s Iranom. U Afganistanu imaju puno prijatelja. U dobrim su odnosima s Turskom, koja u zadnje vrijeme ima problema sa SAD-om", ističe Tabak.
Što se tiče američkih tvrdnji da Iran priprema napade na njihove snage, Tabak zaključuje: "Ti obavještajni podaci koji su sad pušteni u javnost, kao i sve drugo, mogu biti potpuno ispravni, djelomično ispravni ili potpuno neispravni, ali sve to, kakvi god ti napadi bili, teško da se može efikasno na njih odgovoriti s jednim nosačem aviona ili nekoliko bombardera, kad je s druge strane velika i sređena država."
"Takav odgovor bi se uklopio u zaoštravanje odnosa koje gledamo od izlaska Amerike iz međunarodnog sporazuma, gdje svi ostali, uključujući IAEA, kažu da se Iran pridržavao propisanog. Takva eskalacija je moguća i kad jednom krene, može jako daleko otići, ali teško je naći nedvojbenog povoda, jer režim u Teheranu jako pažljivo odvaguje svoja djelovanja u inozemstvu i moguće reperkusije istih. To nije nekakva iracionalna, samoubilačka skupina ljudi", zaključuje Tabak.
U slučaju da do američke vojne operacije ipak dođe, Tabak ocjenjuje kako bi se pri sadašnjem stanju stvari to najvjerojatnije svelo na"napade izdaleka, udare manjeg opsega, ali ne nešto što bi zapravo Iran zaustavilo ili dovelo do promjene režima".