SERIJA potresa koji su uzdrmali Albaniju, BiH i Grčku još nas je jednom podsjetila da se Hrvatska nalazi na seizmički aktivnom području.
Naime, u našoj blizini sudaraju se i jedna pod drugu podvlače čak tri tektonske ploče - Afrička, Euroazijska i malena Jadranska.
Podsjetimo se samo nekih od jačih potresa koji su zabilježeni u recentnijoj povijesti.
U potresu magnitude 6,9 koji je u travnju 1979. pogodio Albaniju i Crnu Goru poginulo je 136 ljudi, dok ih je više od 1000 ozlijeđeno. U malo slabijem potresu magnitude 6,1 koji je 1963. pogodio Makedoniju poginulo je više od 1000 ljudi. Više od 200.000 tada je ostalo bez krova nad glavom.
Potresi sličnih magnituda bilježili su se i u Hrvatskoj: 1667. u Dubrovniku, 1870. kod Klane, 1880. u Zagrebu, 1898. kod Trilja, 1916. kod Grižana, 1942. kod Imotskog, 1962. kod Makarske i 1996. kod Stona.
U takvim okolnostima važno je znati kako se možemo zaštititi. Najbolja zaštita su kvalitetno građene kuće i zgrade. U Hrvatskoj, odnosno generalno Jugoslaviji, neka kvalitetnija protupotresna gradnja krenula je nakon potresa u Skoplju krajem šezdesetih. Primjer su zagrebački neboderi koji su popularno nazvani rakete. Najrizičnije su stare gradske jezgre, no neke, poput dubrovačkih, naknadno su ojačane.
Uz solidnu gradnju postoje i neke zaštitne mjere i ponašanja koje sami možemo poduzeti. Budući da je na tu temu napisano podjednako mitova kao i činjenica, zamolili smo našu stručnjakinju doc. dr. Ivu Dasović s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu da nam razjasni što stoji, a što ne.
Evo savjeta koje je izdvojila za čitatelje Indexa.
Ne paničariti!
Najvažnije je (pokušati) ne paničariti! Kada podrhtavanje počne, neće odmah doći do najjačih amplituda i neće odmah doći do oštećenja zgrada. Stoga imamo nešto vremena da se negdje sklonimo. Najčešći i najbolji savjet je da se ljudi sklone pod neki stol, osobito ako je čvrst. Naravno, nikako ne pod stakleni. Zašto? Ako dođe do nekog urušavanja, čvrsti, drveni ili metalni stol će nas zaštititi. Čak i ako dođe do njegovog pucanja, dobar dio energije urušenog materijala zgrade potrošit će se na lomljenje stola. Osim toga stol će nam stvoriti neki zaklon poput šatora. To je najčešći savjet koji se može pronaći u svim zemljama koje su ugrožene potresima kao što su Kalifornija u SAD-u, Čile, Japan i sl.
Dovratnik da, ali ne svaki!
Često se govori da je dobro stati u dovratnik vrata, no to se baš ne preporučuje uvijek, osobito ako zid nije nosiv. Pogotovo to nije dobro ako se iznad dovratnika nalazi staklo, tzv. oberlicht. Ako je zid nosiv, sklanjanje pod dovratnik može biti zaštita.
Sklanjanje uz zidove
Jedna od stvari koje se također preporučuju je čučanje uz nosivi zid jer je on puno čvršći i stabilniji od pregradnih. Ako dođe do urušavanja stropa, treba znati da je on najslabiji u sredini pa će najvjerojatnije ondje pući. Ostatak će se složiti tako da ćemo imati nekakav trokut sastavljen od njega i zida, ponovno nalik na šator. To nas opet može barem dijelom zaštititi.
Učvrstite ormare, osobito viseće
Jako je važno dobro učvrstiti ormare i viseće ormariće kako se ne bi prevrnuli i pali na nas prilikom podrhtavanja.
Izbjegavajte prozore, odnosno staklo
Važno je izbjegavati blizinu prozora, odnosno staklenih površina. Tijekom potresa može doći do njihova pucanja, pa i rasprskavanja, što je još opasnije. Zbog toga je važno izbjegavati i ostakljena stubišta.
Nikako ne ulaziti u dizala ni bježati po stubištima
Nikako se ne preporučuje ulazak u lift jer može doći do nestanka struje. Također nije dobro trčati po stubištu jer se ona mogu jako drmati ili čak urušiti, a mi možemo pasti.
Kako se zaštititi na otvorenom?
Ako se za vrijeme potresa zateknete na otvorenom, dobro je radi stabilnosti čučnuti i rukama zaštititi vrat i glavu, slično kao u uputama u zrakoplovima. Poželjno je također udaljiti se od zgrada, osobito ako se nalazite na ulici ili na nekom trgu. Naime, može doći do urušavanja i pada dijelova fasade, dimnjaka, balkona, stakla, teglica s balkona i sl. Ako vam nema što pasti na glavu, u potresu ste uglavnom sigurni. Ubijaju zgrade, a ne potresi. Na nekoj livadi ili u parku ništa se strašno ne može dogoditi.
Kada istrčavati iz zgrade?
Istrčavanje iz zgrada uglavnom se ne preporučuje. Ono može biti rješenje samo ako se nalazite negdje u prizemlju i vrlo blizu izlaza tako da možete brzo i sigurno izaći i udaljiti se od zgrade. U tom slučaju rješenje može biti izlazak, no problem je u tome što se u potresu tlo giba pa čak i ljudi koji su inače sigurni na nogama mogu izgubiti ravnotežu. Kada se sve smiri i podrhtavanje prestane, treba uzeti najvažnije stvari i izaći polako na ulicu, što dalje od zgrada, jer će nakon potresa uslijediti dodatna podrhtavanja koja će nastaviti oštećivati načetu zgradu. Ako možete, prije izlaska poželjno bi bilo zatvoriti dovodne ventile za plin kako bi se spriječio nastanak požara.
Preventivne mjere - karte hazarda i kvalitetna gradnja
Karta seizmičkog hazarda omogućuje nam da gradnju prilagodimo opasnosti od potresa. Za Hrvatsku su je izradili seizmolozi Geofizičkog odsjeka PMF-a i dio je Eurokoda 8, dokumenta koji definira dobru praksu u građenju. U nju su ugrađene sve informacije i spoznaje što ih o potresima i rasjedima imamo na ovom području.
http://seizkarta.gfz.hr/