MOST nezavisnih lista predstavio je svoju ustavnu inicijativu za jačanje biračkog prava i prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika, zatraživši pravo glasa sa 16 godina i uvođenje dopisnog i e-glasovanja.
"Ustavna inicijativa odnosi se na jačanje biračkog prava, obuhvaća snižavanje dobne granice za ostvarivanje biračkog prava s 18 na 16 godina, te uvođenje dopisnog i e-glasovanja. Mlade ljude treba uključiti u politički život, a glasovanje omogućiti svim građanima, naročito onima koji najteže ostvaruju biračko pravo", rekao je na konferenciji za novinare čelnik Mosta Božo Petrov.
"Želimo osnažiti glas mladih"
Most je prijedlog izmjena Zakona o izborima zastupnika uputio na savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, a potom će i u saborsku proceduru.
"Predlažemo da se dobna granica za ostvarivanje biračkog prava u svim izborima i za glasovanje na referendumu snizi s 18 godina jer želimo osnažiti glas mladih, a riječ je o oko 100.000 osoba između 16-18 godina, u političkom životu zemlje", rekao je saborski zastupnik Mosta i profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu Robert Podolnjak.
To je, ističe Podolnjak, u skladu s trendovima snižavanja dobne granice u izborima u državama članicama EU-a. Austrija i Malta snizile su, napominje, dobnu granicu za glasovanje na 16 godina u svim izborima, u Njemačkoj je ona u deset pokrajina snižena na lokalnim izborima, a u Škotskoj za regionalni parlament.
Kako bi svim građanima omogućili nove načine glasovanja nužna je ustavna promjena jer članak 45. Ustava sada propisuje da državljani Hrvatske bez prebivališta u zemlji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Dopisno i e-glasanje treba omogućiti svim građanima, ali naročito je važno da je omogućeno onim građanima koji najteže ostvaruju biračko pravo, objasnio je Podolnjak.
Predlažu još izmjena
Razlozi Mostove ustavne inicijative, pojašnjavaju, leže u tome jer je na parlamentarnim izborima odaziv birača oko 50 posto, dok je na ostalim izborima odaziv još i niži. To je značajan demokratski deficit.
Kada je riječ o izmjenama Zakona o izborima zastupnika Podolnjak je pojasnio kako ih predlažu s obzirom na neizvjesnost ustavne referendumske inicijative da se reformira izborni sustav.
"Najvažnije su izmjene: smanjenje broja zastupnika u saboru na 120, od čega 6 nacionalnih manjina i 3 zastupnika građana bez prebivališta u zemlji. U općim izbornim jedinicama bira se 111 zastupnika, one slijede granice županija i Grada Zagreba i u svakoj se bira najmanje 15 zastupnika, izborni prag za sudjelovanje u razdiobi zastupničkih mjesta smanjuje se s 5 na 4 posto, birači imaju tri preferencijska glasa i redoslijed izabranih zastupnika utvrđuje se temeljem broja preferencijskih glasova", izložio je Podolnjak.
O Vrdoljaku: "Pravi se javio pozivati institucije"
Petrov je novinarima komentirao i sve češće prelaske zastupnika iz kluba u klub, a čelniku HNS-a Ivanu Vrdoljaku poručio je kako se "pravi javio pozivati da institucije sve istraže".
"Što se tiče zastupnika koji mijenjaju dresove, našalit ću se i reći da prate modu. Oni prvi pokazuju migracije, jesu li iz ekonomskih razloga, na što upozorava gospodin Vrdoljak, koji valjda zna razloge zašto, pogotovo jer je njegova članica bila gospođa Puh. Ili su to moguće migracije zbog ugroze na što smo upozoravali prošle godine kada se stvarala nova većina", rekao je Petrov.
Na pitanje u čemu je razlika u odnosu na Most, a s obzirom na to da je bivši SDP-ovac Tomislav Žagar prešao u Klub Mosta dok je Most bio vladajući, Petrov je uzvratio: "Mi nikoga nismo zvali niti smo tražili, oni su se mogli javiti. Vi danas imate situaciju da se osigurava većina, a sa zastupnicima koji su prelazili u Most nije se osiguravala većina i to je ključno."
Ni Tomislav Žagar ni Hrvoje Runitić nisu, tvrdi Petrov, osiguravali većinu. "Ali danas imate da je gospodin Saucha osiguravao većinu. Zbog čega? Svi mogu pretpostaviti zbog čega i nevjerojatno je da je baš u tom trenutku bila afera Dnevnice u kojoj je on glavni osumnjičeni. A, bez njegovog glasa ne bi bilo nove vlade", rekao je Petrov.