Albert Einstein (14. ožujka 1879. - 18. travnja 1955.) bio je njemački teorijski fizičar, jedan od najvećih znanstvenika u povijesti. Najpoznatiji je po razvoju teorije relativnosti, uključujući poznatu jednadžbu E = mc², te po doprinosu kvantnoj mehanici. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1921. godine za objašnjenje fotoelektričnog učinka, a njegov rad promijenio je temelje moderne fizike.
Einstein je rođen 14. ožujka 1879. u Ulmu, u Kraljevini Württemberg (Njemačko Carstvo), u židovskoj obitelji srednje klase. Njegov otac Hermann Einstein bio je inženjer i poduzetnik, dok je majka Pauline Koch bila domaćica.
Obitelj se 1880. preselila u München, gdje je Einstein pohađao katoličku osnovnu školu, a kasnije i Luitpold gimnaziju. Pokazao je rano zanimanje za matematiku i fiziku, ali je 1894. napustio gimnaziju i preselio se u Švicarsku. Ondje je maturirao 1896. u Aarau prije nego što se upisao na Politehničko sveučilište u Zürichu, gdje je diplomirao 1900. kao nastavnik matematike i fizike.
Nakon diplome, Einstein je 1902. započeo rad u Švicarskom patentnom uredu u Bernu, gdje je analizirao patente za elektromagnetske uređaje. Taj posao pružio mu je stabilnost i vrijeme za razmišljanje o fizici.
Godina 1905., poznata kao njegova "Annus Mirabilis" (čudesna godina), donijela je četiri revolucionarna rada objavljena u časopisu Annalen der Physik. Ovi radovi uključivali su:
Ovi radovi donijeli su mu međunarodnu slavu i postavili temelje njegove karijere.
Einstein je 1915. dovršio opću teoriju relativnosti koja je opisivala gravitaciju kao zakrivljenost prostor-vremena uzrokovanu masom i energijom.
Teorija je potvrđena 1919. tijekom pomrčine Sunca kada su britanski astronomi, predvođeni Arthurom Eddingtonom, izmjerili zakrivljenje svjetlosti zvijezda u skladu s Einsteinovim predviđanjima. Ovaj događaj učinio ga je svjetski poznatim, a novinski naslovi proglasili su ga genijem.
Tijekom tog razdoblja radio je na akademskim položajima u Zürichu, Pragu i Berlinu, gdje je od 1917. bio direktor Instituta Kaiser Wilhelm za fiziku. Međutim, porast nacizma u Njemačkoj prisilio ga je da 1933., kao Židov, emigrira u Sjedinjene Države.
Einstein je prihvatio položaj na Institutu za napredne studije u Princetonu, New Jerseyju, gdje je ostao do kraja života. Iako je podržavao mir i odbijao militarizam, 1939. potpisao je pismo predsjedniku Franklinu D. Rooseveltu upozoravajući na mogućnost njemačkog razvoja atomske bombe, što je posredno pridonijelo pokretanju Projekta Manhattan. Poslije je izrazio žaljenje zbog tog čina, zagovarajući nuklearno razoružanje.
U kasnijim godinama fokusirao se na ujedinjenu teoriju polja, pokušavajući pomiriti relativnost i kvantnu mehaniku, ali bez uspjeha. Umro je 18. travnja 1955. u Princetonu od aneurizme aorte, u dobi od 76 godina. Njegov mozak sačuvan je za istraživanje, a tijelo kremirano.
Einstein se ženio dvaput: s Milevom Marić (1903. - 1919.), s kojom je imao troje djece (Lieserl, Hans Albert i Eduard), i s Elsom Löwenthal (1919. - 1936.), svojom rođakinjom. Sudbina njegove prve kćeri Lieserl ostaje nepoznata jer nema pouzdanih podataka o njezinu životu nakon ranog djetinjstva.
Mileva Marić (19. prosinca 1875. - 4. kolovoza 1948.) bila je srpska fizičarka i matematičarka. Studirala je na Politehničkom sveučilištu u Zürichu, gdje je upoznala Einsteina i bila je jedna od rijetkih žena tog vremena s visokim obrazovanjem u znanosti, iako nije završila diplomu zbog neuspjeha na završnom ispitu.
Postoje rasprave o njezinu mogućem doprinosu Einsteinovim ranim radovima, posebice specijalnoj relativnosti, ali nema konačnih dokaza koji bi to potvrdili.
Bio je poznat po svojoj šarmantnoj, ali ekscentričnoj osobnosti, često viđen s neurednom kosom i jednostavnom odjećom. Njegovo nasljeđe je ogromno: teorija relativnosti i dalje je kamen temeljac fizike, dok su njegovi doprinosi kvantnoj teoriji utjecali na razvoj tehnologija poput lasera i poluvodiča. Einstein ostaje simbol znanstvene genijalnosti i humanizma, a njegovo ime sinonim je za intelektualnu izvrsnost.