GABRIEL LEUNG, predsjedatelj medicine javnoga zdravstva Sveučilišta Hong Kong, rekao je 11. veljače da bi se koronavirusom, ako se ne uspije zaustaviti njegovo širenje, moglo zaraziti oko 60 posto svjetskog stanovništva.
S obzirom na to da u prosjeku od posljedica zaraze umire 1 od 100 oboljelih, to bi značilo da bi život moglo izgubiti oko 50 milijuna ljudi.
No, je li on u pravu? Moguće je da jest, ali moguće je i da nije. Problem je u tome da za konkretan odgovor na ovo pitanje moramo imati više informacija o samom virusu: hoće li se proširiti na cijeli svijet, koliko stvarno ugrožava zdravlje oboljelih, hoće li uskoro doći cjepivo i slično.
Koliko su efikasne mjere koje poduzima Kina?
Prvo bismo trebali vidjeti možemo li spriječiti da se ovaj novi soj virusa proširi diljem svijeta. Do sada je u Kini zabilježeno preko 40.000 slučajeva zaraze koronavirusom, a u 24 druge zemlje ima oko 300 zaraženih. Čini se da se ovaj soj mnogo bolje širi od ostalih koronavirusa koji su sa životinja prešli na ljude, piše New Scientist.
Kako bi se efikasno zaustavilo širenje, potrebno je identificirati i izolirati one koji su zaraženi. To baš nije jednostavan zadatak jer neki ljudi mogu biti zarazni čak i kad imaju samo blage simptome. Iako je prosječno vrijeme pojave prvih simptoma oko tri dana nakon kontakta sa zaraženom osobom, zabilježeni su slučajevi gdje su se oni pojavili tek nakon 24 dana, što je više od dvotjednog perioda koji se preporučuje za karantenu.
Kina poduzima drastične mjere kako bi suzbila širenje virusa, ali još uvijek nije jasno koliko su one efikasne. Prema najnovijim informacijama, u Kini je došlo do pada broja novih slučajeva zaraze na dnevnoj razini, no razlog tome bi mogle biti i prenatrpane bolnice. Dodatno, izgleda da kineske vlasti više ne bilježe one ljude koji su bili pozitivni na koronavirus, ali nisu imali nikakve simptome oboljenja.
"Možda samo vidimo vrh sante leda"
Iako je velika vjerojatnost da će bogatije države uspjeti neko vrijeme ograničiti širenje zaraze, zabrinjava činjenica da se ovaj novi soj virusa počeo širiti u zemljama koje su slabo opremljene za rano otkrivanje bolesti. Voditelj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozorio je da možda vidimo samo "vrh sante leda", misleći pritom na službeni broj zaraženih koronavirusom. Ako je to slučaj, male su šanse za sprečavanje globalne pandemije.
To nas dovodi do sljedećeg pitanja - ako se virus proširi po cijelome svijetu, koliko će ljudi stvarno biti zaraženo? Procjenjuje se da je tijekom pandemije svinjske gripe H1N1 2009. godine 24 posto svjetske populacije bilo zaraženo tim virusom. Koliko nam je poznato, nitko nema prethodno postojeći imunitet na ovaj novi soj koronavirusa, a izgleda da svaka oboljela osoba u prosjeku zarazi dvije do četiri druge osobe. Dakle, Leungova procjena da bi se 60% svjetske populacije moglo zaraziti ovim virusom drži vodu, no nitko to ne može ustvrditi sa stopostotnom sigurnošću.
Stopa smrtnosti - 1%
Važnu ulogu igra i ozbiljnost virusa, odnosno koliko štete može nanijeti organizmu. Prvotne procjene stope smrtnosti novih bolesti obično su mnogo veće od stvarne brojke, jer se otkrivaju samo ozbiljniji slučajevi. Na primjer, danas se smatra da je od gripe iz 2009. godine umrla 1 od 5000 oboljelih osoba, što je puno manje nego što se na početku pretpostavljalo.
Početna izvješća o 2-postotnoj smrtnosti koronavirusa temeljila su se na odnosu broja umrlih s brojem potvrđenih slučajeva. No tu se nisu ubrajali mnogi potencijalni slučajevi zaraze niti činjenica da su liječnici početno testirali samo one ljude koji su imali upalu pluća, odnosno ozbiljnije simptome.
Neil Ferguson, sa Sveučilišta Imperial College u Londonu, kreirao je procjenu stope smrtnosti u koju je uračunat i broj blažih slučajeva zaraze i došao do podatka da od koronavirusa umire oko 1% zaraženih. Iako je na početku ove analize i naveden taj omjer (1 na 100) s kojim je dobivena brojka od 50 milijuna umrlih, to ne znači nužno da nas čeka takav scenarij. Pogotovo ako razvijemo efikasnije metode liječenja ili cjepivo protiv koronavirusa.
Opterećenost zdravstvenog sustava
S druge strane, Leung nije uzeo u obzir jednu važnu stvar, odnosno neizravnu posljedicu epidemije koronavirusa koja bi mogla povećati broj umrlih na globalnoj razini – opterećenost zdravstvenog sustava. To će se pogotovo osjetiti u siromašnim zemljama gdje je zdravstvo već rastegnuto do krajnje mjere. Primjerice, za vrijeme nedavnih epidemija ebole u Africi, mnoga djeca nisu imala priliku cijepiti se protiv ospica što je povećalo broj umrlih od te bolesti.
Bakteriolog Paul Hunter sa Sveučilišta East Anglia u Velikoj Britaniji ipak vjeruje kako će od koronavirusa na kraju umrijeti manje ljudi nego od gripe 2009. godine.
"Ne mislim da će biti tolika smrtnost kao što je bila za vrijeme svinjske gripe H1N1, ali može biti da sam u krivu. Ako se koronavirus pokaže gorim od gripe 2009., onda nam neće biti lako", dodao je.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.