EUROPSKA unija donijela je u ponedjeljak odluku o pokretanju misije osposobljavanja 15.000 ukrajinskih vojnika te odobrila dodatnih 500 milijuna eura za nabavu oružja Ukrajini. Program osposobljavanja 15 tisuća ukrajinskih vojnika započet će sredinom sljedećeg mjeseca na teritoriju EU.
Odluku su donijeli ministri vanjskih poslova država članica na sastanku u Luxembourgu. Donesena je bez suglasnosti Mađarske, odnosno mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto nije glasao za to, nego je izišao iz dvorane dok se glasalo.
>> EU donijela važnu odluku o Ukrajini, mađarski ministar izašao van dok se glasalo
"Danas pojačavamo našu potporu Ukrajini kako bi se obranila od ruske nezakonite agresije. Misija vojne pomoći EU obučavat će ukrajinske oružane snage kako bi mogle nastaviti svoju hrabru borbu", rekao je glavni diplomat EU Josep Borrell.
Planovi za vojnu obuku najmanje 15 tisuća Ukrajinaca u članicama Europske unije
Planovi bi značili da će i ukrajinski novaci i specijalizirano osoblje proći obuku na tlu EU tijekom sljedeće dvije godine.
Ideju za vojnu misiju pomoći EU prvi je iznio visoki predstavnik Unije Josep Borrell u službenom dokumentu objavljenom u kolovozu nakon zahtjeva iz Ukrajine.
Vojna pomoć EU namijenjena je proširenju opsega obuke s jasnom zapovjednom strukturom koja koordinira ponudu i potražnju između Ukrajinaca i zemalja EU, kao i s drugim partnerima i saveznicima koji već pružaju obuku ukrajinskim trupama, uključujući Kanadu, UK i SAD.
Operativno sjedište misije bit će unutar Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) u Bruxellesu, a misija će biti otvorena za sudjelovanje trećih država, stoji u priopćenju Vijeća.
Francuska već obučava Ukrajince, Irska i Danska su spremne sudjelovati
Francuski ministar obrane Sebastien Lecornu već je tijekom prošlog vikenda najavio da će se kod njih obučavati oko 2000 ukrajinskih vojnika.
"Irska ima posebne skupove vještina za koje mislim da mogu biti korisne u smislu te obuke, pogotovo oko upravljanja eksplozivima, borbe protiv IED-a", rekao je irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney u ponedjeljak ujutro.
"Postoji, nažalost, mnogo, mnogo tisuća nagaznih mina postavljenih diljem Ukrajine za koje mislim da Irska, odnosno nadam se da Irska može biti dio pomoći u obuci ukrajinske vojske za sigurno rukovanje", dodao je.
Velika Britanija je, primjerice, već obučila 10.000 ukrajinskih vojnika od početka ruske invazije 24. veljače i osigurava zračne baze za Kanadu kako bi ponudila vlastitu obuku za još 10.000 ukrajinskih vojnika. Američka obuka provodi se u Njemačkoj.
"Vjerojatno smo, nažalost, u dugoročnoj situaciji kada je riječ o ratu protiv Rusije kako bismo zaustavili Putinovu agresiju na Ukrajinu. Stoga su nam potrebni i dugoročno planiranje i obuka", rekao je novinarima danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod.
Očekuje se da će misija vojne pomoći koštati oko 106 milijuna eura tijekom dvije godine. Visoki dužnosnik EU rekao je da se misija temelji na potrebama i da će se ponuđena vrsta obuke prilagođavati kako se sukob bude razvijao. Mogao bi se povećati i broj ukrajinskih vojnika koji prolaze obuku.
Mađarska i Austrija sigurno neće sudjelovati u tome
"Mađarska jedina nije glasala o ovom prijedlogu. Iskoristila je mogućnost konstruktivne suzdržanosti", rekao je novinarima ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó dodavši: "Mi ne sudjelujemo u ovoj misiji obuke, ne šaljemo instruktore, mi ne pridonosimo troškovima operacije."
Također se ne očekuje sudjelovanje Austrije, koja vodi politiku vojne neutralnosti.
Ako je suditi po izjavama predsjednika RH Zorana Milanovića, moguće je da ni Hrvatska neće sudjelovati u vojnoj obuci ukrajinskih vojnika.
Milanović: Ne podržavam tu ideju
>> Milanović: Neću odobriti obuku Ukrajinaca u Hrvatskoj
"Ne podržavam tu ideju zato što ne podržavam upetljavanje Hrvatske u ovaj rat više nego što treba. To je dovođenje rata u Hrvatsku. Korektni smo, solidarni i to je to", rekao je jučer Milanović.
Ako bi Ministarstvo obrane bilo suglasno s takvom idejom, Milanović im unaprijed kaže: "Ne idimo u to." "Kao vrhovni zapovjednik (OS RH) to neću odobriti", poručio je. Dodao je da na ratu u Ukrajini profitiraju mnogi, primjerice, "politički paraderi".
Što kaže članak 7. Ustava RH?
Za Plenkovićevu vladu Milanovićev bi stav mogao predstavljati problem. Stoga trebamo pogledati što piše u članku 7. Ustava RH.
"Republika Hrvatska može pružiti pomoć državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlaže Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske", navodi se u članku 7.
"Odluku iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka, Hrvatski sabor odluku donosi dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika", stoji u članku 7.
Dakle, da bi se ukrajinski vojnici obučavali u Hrvatskoj, potrebna je odluka sabora. Ako postoji prethodna suglasnost predsjednika RH, onda je potrebna većina glasova svih zastupnika, koju premijer Andrej Plenković ima. No u slučaju da je predsjednik protiv toga i ne da svoju suglasnost, onda je potrebna dvotrećinska većina u saboru.
U članku 7. se također navodi i sljedeće: "Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora te radi pružanja humanitarne pomoći, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske."
Opozicija većinom nije oduševljena idejom dolaska ukrajinskih vojnika u Hrvatsku
To znači da bi bez Milanovićeve suglasnosti i sam ulazak ukrajinskih vojnika u Hrvatsku mogao biti problem.
U svakom slučaju, čini se da bi postizanje dvotrećinske većine u saboru moglo biti nedostižno, ako je suditi po prvim reakcijama.
Milanovićev stav je podržao predsjednik Odbora za obranu Franko Vidović (Socijaldemokrati).
Vidović je jutros na N1 rekao da je Milanović ispravno postavio stvari.
"Nemam što dodati ni oduzeti, NATO je angažiran u Ukrajini, počevši od najjače članice. Hrvatska se treba angažirati koliko se treba angažirati, ne preko toga. Nama nije mjesto u prvom redu, nego u četvrtom", rekao je bivši SDP-ovac.
Slične su izjave dali i Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta i Marijan Pavliček iz Suverenista.
Možemo: Prije nego donesemo odluku, analizirat ćemo ostale članice EU-a
Ni Zeleno-lijevi klub nije oduševljen tom idejom.
"Za sada nije donesena službena odluka vlade da će se na teritoriju RH trenirati vojnici ukrajinske vojske. Koliko je do sada poznato iz međunarodnih krugova, ovdje se radi o inicijativi članica Europske unije da pruže tu vrstu stručne podrške ukrajinskoj vojsci. Prije nego što iznesemo konačni stav stranke i kluba, analizirat ćemo i koje su sve članice već odlučile dati tu vrstu podrške i na koji način pridonose inicijativi Vijeća ministara vanjskih poslova Unije", kažu iz Možemo.
"S druge strane, od početka agresije na Ukrajinu govorimo kako naš doprinos u pomoći Ukrajini treba imati težište na onome gdje imamo i najviše kapaciteta i iskustva: kapaciteti vezani za razminiravanje, provođenje istraga za ratne zločine, rad s izbjeglicama i stradalnicima, kao i nošenje sa psihofizičkim-posljedicama rata. Kao mala zemlja, ali s nažalost velikim iskustvom u ratnim i postratnim traumama, trebamo se orijentirati na ona pitanja gdje možemo proizvesti najveći efekt", napominju.
Sabor je pozvao vladu da Ukrajini pruži "humanitarnu i tehničku pomoć"
Podsjetimo i da se u trećoj točki Deklaracije o Ukrajini, koju je sabor skoro pa jednoglasno usvojio u ožujku, navodi sljedeće: "Hrvatski sabor izražava punu solidarnost s Ukrajinom i ukrajinskim narodom te poziva vladu Republike Hrvatske da pruži humanitarnu i tehničku pomoć te prihvati ukrajinske izbjeglice u ovom za Ukrajinu i za sav miroljubivi svijet teškom trenutku."
Pod "tehnička pomoć" može se podrazumijevati i obuka ukrajinskih vojnika, ali i ne mora.
Još nema službene odluke Plenkovićeve vlade
U svakom slučaju, u ovom trenutku se čini da Andrej Plenković bez Milanovićeve suglasnosti neće imati potrebnu dvotrećinsku podršku sabora za obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Ponovimo još jednom, uz Milanovićevu suglasnost, potrebna je većinska odluka svih zastupnika, što bi bilo politički izvedivo.
Također, doista nema nikakve službene odluke vlade po ovom pitanju pa se njen tekst i argumentaciju ni ne može konkretno komentirati, odnosno podržati ili odbiti. Ako je Milanovićeva namjera bila minirati tu ideju, zasad se čini da mu to uspijeva.