SJENA novog rata, i to potencijalno najvećeg od Drugog svjetskog rata, nadvila se nad Europu. Rusija poriče ikakve namjere da ga pokrene, ali oko susjedne Ukrajine nagomilano je, s tri strane, više od 100 tisuća vojnika - i novi stalno dolaze, s velikim količinama tenkova, oklopnih vozila, protuzračnih i balističkih projektila kratkog dometa, artiljerije i drugog naoružanja i opreme.
A riječ je o zemlji koju ruski predsjednik Vladimir Putin smatra odmetnutim dijelom povijesne Rusije i satelitskom državom pod kontrolom zapadnih neprijatelja današnje Rusije. Međutim, NATO je odbio njegove zahtjeve da Rusiji zajamči da nikad neće primiti Ukrajinu i Gruziju te da povuče sve snage i naoružanje iz zemalja bivšeg Varšavskog pakta, što je odvelo pregovore u slijepu ulicu, a Europu korak bliže ratu.
>> VIDEO Rusija i dalje gomila vojsku, satelitske snimke otkrivaju razmjere
Rusija i Ukrajina su dvije najveće europske zemlje, ali Rusija je daleko veća, s oko 144 milijuna stanovnika, dok Ukrajina ima oko 44 milijuna. Dijele dugu zajedničku povijest, uključujući gotovo sedam desetljeća u Sovjetskom Savezu.
Podsjetimo, Rusija je izazvala strah od invazije i u travnju prošle godine, kad je iznenada dovela oko 80 tisuća vojnika uz Ukrajinu, pravdajući to vojnim vježbama. Broj je sada, međutim, veći, ruske su snage razmještene oko Ukrajine dulje, a ovaj put su i u Bjelorusiji, navodno zbog vojne vježbe koja počinje početkom veljače.
Rusi gomilaju snage, Zapad šalje vojnu pomoć Ukrajincima
Ukrajinski i drugi analitičari smatraju da bi upravo jug Bjelorusije mogao biti jedan od pravaca invazije, a ruske i bjeloruske snage bit će za vrijeme tih vježbi uz sjevernu granicu Ukrajine, samo oko 150 kilometara od Kijeva. Oružje, koje je navodno za potrebe vježbi dopremila Rusija, uključuje balističke raketne sustave kratkog dometa Iskander, dalekometne protuzračne sustave S-300 i S-400 te druge raketne sustave i artiljeriju..
>> Od streljiva do najmodernijih aviona: NATO šalje sve više oružja prema Ukrajini
S druge strane, niz zapadnih zemalja posljednjih tjedana ubrzano šalje vojnu opremu i naoružanje kao pomoć Ukrajini u slučaju invazije, uključujući protutenkovske projektile Javelin iz Estonije i protuzračne projektile Stinger iz Latvije i Litve, kao i veliku količinu ručnog protuoklopnog naoružanja iz Velike Britanije. Glavnina pomoći ipak dolazi iz SAD-a, koji je poslao treću pošiljku paketa vojne pomoći Ukrajini u vrijednosti od 200 milijuna dolara, kako je priopćilo američko veleposlanstvo.
Ukrajina je u nedjelju primila drugu pošiljku oružja iz SAD-a kao dio obrambenog paketa od 200 milijuna dolara (147.5 milijuna funti) koji je odobrio predsjednik Joe Biden u prosincu.
Konrad Mužika, voditelj obrambene istraživačke skupine Rochan Consulting sa sjedištem u Poljskoj, procijenio je prošlog tjedna da se ruske snage u blizini Ukrajine sastoje od 24 taktičke skupine bataljuna. Uz nove postrojbe koje posljednjih dana masovno dolaze iz ruskog Istočnog vojnog okruga, taj će se broj povećati na čak 64. Mužika smatra da bi Rusija također trebala mobilizirati dodatnih 50 tisuća vojnika, ako bi pokrenula invaziju, ali to bi se po njegovoj procjeni moglo dogoditi prilično brzo.
Mužika, također, napominje da su od 11 armija ruske vojske raspoređenih po cijeloj ovoj golemoj zemlji, elementi čak 10 armija trenutno u blizini Ukrajine.
>> Ovo su znakovi da Putin stvarno sprema invaziju na Ukrajinu
Rusija druga vojna sila na svijetu, Ukrajina 22.
Ruske snage su, osim u savezničkoj Bjelorusiji, koncentrirane i u južnoj i jugoistočnoj Rusiji, odnosno sjeverno i istočno od Ukrajine, kao i na Krimu, koji su još 2014. okupirale, nakon čega ga je Rusija anektirala od Ukrajine. Prema analizi Centra za strateške studije (CSIS), Rusija bi mogla napasti iz ova tri pravca - sa sjevera, istoka i juga, a zapadne zemlje izražavaju bojazan da bi se to moglo dogoditi vrlo skoro.
Ipak, neki zapadni i ukrajinski dužnosnici i eksperti ocjenjuju da trenutni brroj vojnika oko Ukrajine nije dovoljan za punu invaziju i zauzimanje zemlje, kao ni da još uvijek nisu u borbenim formacijama kakve se očekuju za ofenzivu, ali i da bi se to relativno brzo moglo promijeniti.
Institut za proučavanje rata iz SAD-a također je objavio dvije karte koje prikazuju lokacije nedavno razmještenih ruskih taktičkih skupina bataljuna (BTG) i rasporeda ruskih trupa unutar Bjelorusije.
Rusija, dakako, ima jednu od najmoćnijih vojska na svijetu, čak i ako zanemarimo njen golemi nukearni arsenal. Druga je na svijetu po obrambenom proračunu, pa je tako 2020. potrošila 61.7 milijardi dolara na svoju vojsku, što je činilo 11.4 posto državnog proračuna. Za usporedbu, Ukrajina je potrošila 5.9 milijardi dolara na svoju vojsku ili 8.8 posto proračuna, prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI).
I dok je ruski vojni proračun (154 milijarde dolara) i dalje daleko manji od američkog (770 milijardi dolara), svejedno je gotovo 10 puta veći od ukrajinskog. Rusija je na rang-ljestvici Global Firepowera druga najjača sila u svijetu, a Ukrajina tek 22. A Ukrajina ne može računati na izravnu vojnu intervenciju NATO-a niti SAD-a samostalno jer su takvu vojnu akciju već isključili, naglašavajući da Ukrajina nije članica saveza.
Rusija ima 4 puta više vojnika, 5 puta više tenkova
Rusija prema rang-ljestvici specijalizirane vojne stranice Global Firepower ima čak 850 tisuća aktivnih pripadnika regularnih oružanih snaga uz još 250 tisuća rezervista, ali i 250 tisuća pripadnika paravojnih snaga. Ukrajina pak ima 200 tisuća aktivnih vojnika - više od četiri puta manje nego Rusija - uz 250 tisuća rezervista te 50 tisuća pripadnika paravojnih snaga
Rusija ima 12.420 tenkova, dok ih Ukrajina ima samo 2596 - gotovo pet puta manje. Rusija ima ukupno oko 30 tisuća oklopnih vozila, a Ukrajina nešto više od 12 tisuća. A dok Rusija ima oko 6500 komada samohodne artiljerije i više od 3300 mobilnih bacača raketa, Ukrajina ima samo oko tisuću prvih i 500 potonjih.
Dok Rusija ima čak 605 ratnih brodova, od čega jedan nosač aviona, Ukrajina ima samo 38 brodova - manje od ruske crnomorske flote. Koliko je ruska mornarica superiorna ukrajinskoj, pokazuju podaci da Ukrajina ima 1 fregatu, a Rusija njih 11; Ukrajina 1 korvetu, a Rusija čak 86, a dok Ukrajina nema nijedan nosač aviona i nijedan razarač, Rusija ima 1 nosač aviona i 15 razarača, prema podacima Global Firepowera.
A ruska nadmoć još je izraženija u zraku s 4173 letjelice, od čega je 1511 borbenih aviona i 2087 helikoptera, prema samo 318 ukrajinskih vojnih letjelica, od čega je samo 98 borbenih aviona i 146 helikoptera.
15 puta više aviona
Drugim riječima, Rusija ima više od 15 puta više borbenih aviona i 14 puta više helikoptera. Zračna dominacija u slučaju rata joj je praktički zajamčena, pogotovo ako ukrajinska protuzračna obrana ne uspije odbiti znatan dio napada iz zraka - odnosno, ako i sama bude uništena u prvoj fazi invazije, zajedno s drugim strateškim metama na koje će Rusi zasigurno fokusirati.
Valja podsjetiti i da Rusija ima više od 6 tisuća nuklearnih bojevih glava, a Ukrajina nula. Ukrajina je nakon raspada Sovjetskog Saveza ostala s nekih 1700 nuklearnih bojevih glava, što je činilo trećinu zajedničkog nuklearnog arsenala. No odrekla ih se Budimpeštanskim sporazumom 1994., a zauzvrat je dobila jamstvo da će se njen suverenitet i teritorijalni integritet poštovati - jamstvo koje je Rusija eklatantno prekršila.
Ukrajinska vojska je ustvari još od 2014. u ratu s ruskim separatistima koji su nakon revolucije kojom je svrgnut proruski predsjednik pokrenuli oružani ustanak u istočnoj pokrajini Donbas, na granici s Rusijom, i tamo osnovali takozvane narodne republike Donjeck i Luhansk.
Borbe su bile najžešće u prvoj godini sukoba, uz više ofenziva i protuofenziva, a od 2015. je u stanju svojevrsnog zamrznutog sukoba, iako razmjena vatre nije prestala do danas, unatoč 29 dogovorenih primirja.
Separatistima je, prema brojnim analitičarima i dokazima s terena, u pomoć stigla regularna ruska vojska s velikom količinom teškog naoružanja. Iako Rusija to uporno poriče. No da se ukrajinska vojska nije borila samo protiv lokalnih pobunjenika, već i protiv regularne, teško naoružane i dobro organizirane vojske, svjedoče i teški gubici koje su pretrpjeli u pokušaju da povrate kontrolu nad Donbasom i spriječe daljnje zauzimanje ukrajinskog teritorija.
Ukrajinska vojska se modernizirala od 2014., ali i ruska
U ratu je poginulo više od 4600 ukrajinskih vojnika, prema službenim podacima Kijeva, dok je prema proruskim izvorima ubijeno više od 10 tisuća ukrajinskih vojnika i paravojnih boraca. Ukrajina također tvrdi da su njene snage ubile od 7 do 14 tisuća ruskih boraca. Prema američkom ministarstvu obrane, u ratu je poginulo oko 500 regularnih ruskih vojnika, a ruske novine Delovaja Žizna objavile su 2015. podatak o čak 2 tisuće ubijenih ruskih vojnika.
Ukrajinska vojska je otada znatno ulagala u unaprjeđenje svojih oružanih snaga i provela "veliki remont", kako je to opisao jedan ukrajinski diplomat. Rezultat je vidljiv - ukrajinske oružane snage danas su gotovo dvostruko veće nego prije osam godina i daleko bolje opremljene. Usto, imaju i iskustvo s bojišta.
No i ruska vojska se za to vrijeme znatno modernizirala i ojačala, uključujući logističke kapacitete, a imala je i nezanemarivog iskustva na ratištu u Siriji gdje je spasila brutalni režim Bašara al-Asada kojem je i uz brutalno bombardiranje vlastitih gradova pod pobunjeničkom kontrolom prijetio potpuni poraz prije nego što se Rusija uključila u rat 2015. i u iduće četiri godine donijela prevagu.
Ruska zračna i artiljerijska nadmoć mogla bi presuditi
"Rekao bih da smo mi učinili najbolje što smo mogli, ili barem prilično dobro, s obzirom na sredstva i ograničenja koja smo imali", rekao je ukrajinski vojni analitičar Mikola Bjeliškov za Guardian, ističući značajna "kvantitativna poboljšanja" ukrajinske vojske u pogledu količine vojnika, artiljerije, protuzračnih sustava i operativnih borbenih aviona.
Osim što je nabavila ograničenu količinu novih vojnih dronova i opreme za sigurnu komunikaciju te modernijih tenkova, Ukrajina sada "mnogo bolje održava svoju sovjetsku (vojnu) ostavštinu nego prije", dodao je Bjeliškov.
Ukrajina je od 2014. povećala svoj vojni budžet s 1.9 milijardi na više od 11 milijardi dolara i ustrojila novih 38 linijskih i topničkih brigada. Posebno je ulagala u topništvo, budući da je u bitkama 2014. i 2015. Rusija na bojnom polju dominirala svojim dalekometnim projektilima koji su nanijeli i do 80% gubitaka ukrajinskim snagama.
Upravo bi ekstremna nadmoć ruskih snaga u dalekometnom topništvu i projektilima, kao i avijaciji, lako mogla biti presudna za novi rat, odnosno eskalaciju rata. A dok se Rusija 2014. ustručavala od zračnih napada, nakon kojih bi njihova izravna umiješanost postala neporeciva - jer separatisti, naravno, nemaju vlastite zračne snage - može se zaključiti da ovog puta neće više voditi "hibridni", već totalni rat, što uključuje i avijaciju.