POTAKNUTI skandaloznom odlukom suca Županijskog suda u Zadru Ivana Markovića koji je na slobodu pustio petoricu osumnjičenih za grupno silovanje 15-godišnjakinje u okolici Zadra, istražili smo mogu li suci u Hrvatskoj uopće dobiti otkaz.
Ministre nije problem smijeniti, barem kada se mediji dovoljno potrude oko razotkrivanja njihove korupcije i sukoba interesa, ali u javnosti se vrlo malo govori o smjenjivanju sudaca koji katastrofalno obavljaju svoj posao.
U posljednjih 10 godina smijenjeno je devet sudaca
Da bi sudac uopće mogao biti smijenjen ili laički rečeno - dobiti otkaz, protiv njega mora biti pokrenut stegovni postupak, a isti još nije pokrenut protiv suca Ivana Markovića. Od Državnog sudbenog vijeća doznali smo da od nadležnih osoba, nisu zaprimili zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv suca Markovića. Otkrili su nam i da je u posljednjih 10 godina otkaze dobilo 9 sudaca.
"U periodu od zadnjih 10 godina u stegovnim postupcima ukupno je za 9 sudaca izrečena najteža stegovna kazna - razrješenje od obnašanja sudačke dužnosti, dok je 5 sudaca razriješeno na vlastiti zahtjev nakon što su protiv njih pokrenuti stegovni postupci. Zbog osude za kazneno djelo koje ih čini nedostojnim obnašanja sudačke dužnosti u navedenom periodu razriješena su od obnašanja sudačke dužnosti ukupno 3 suca", odgovorila je za Index tajnica Državnog sudbenog vijeća (DSV) Dijana Rožić Frlan.
Stegovni postupak protiv sudaca, kazala je, mogu pokrenuti predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave na sudu gdje taj sudac obnaša sudačku dužnost, ministar pravosuđa, predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda te sudačko vijeće.
Državno sudbeno vijeće, kako nam je rekla tajnica DSV-a, nije ovlašteno pokrenuti stegovni postupak protiv suca, već oni tek u okviru stegovnog postupka pokrenutog na prijedlog neke od gore navedenih osoba potom utvrđuju da je sudac odgovoran za počinjeno stegovno djelo te mu za tu povredu izriču odgovarajuću kaznu.
Što sudac treba napraviti da bude kažnjen?
Stegovna djela zbog kojih suci mogu biti kažnjeni novčanom kaznom, ukorom ili pak najtežom kaznom kojom ih se razrješuje sudačke dužnosti su: neuredno obnašanje sudačke dužnosti, nepostupanje po odluci donesenoj u postupku za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, obnašanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnosti, izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti, povreda službene tajne u vezi s obnašanjem dužnosti, nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način, nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje u imovinskoj kartici, nepodvrgavanje provedbi tjelesnih i duševnih svojstava radi ocjene sposobnosti za obnašanje dužnosti suca i povreda propisa o zaštiti osobnih podataka.
Prema zakonu, stegovne kazne koje se mogu izreći za počinjena stegovna djela su: ukor, novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od jednog do tri mjeseca, novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od četiri do šest mjeseci, novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od sedam do dvanaest mjeseci te razrješenje od dužnosti.
"Ako je sucu izrečena stegovna kazna razrješenje od dužnosti, Vijeće može odlučiti da se izvršenje te stegovne kazne odgodi za vrijeme koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti dulje od dvije godine. Vijeće može primijeniti uvjetnu osudu razrješenja od dužnosti ako ocijeni da se i bez izvršenja te stegovne kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, tj. da će sudac u daljnjem obnašanju sudačke dužnosti prestati s ponašanjem zbog kojeg mu je izrečena stegovna kazna razrješenje od dužnosti", ističe tajnica Državnog sudbenog vijeća (DSV) Dijana Rožić Frlan.
Kako se razrješuje sudac?
Vijeće će, kaže, opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako osuđeni sudac u vremenu provjeravanja počini jedno ili više stegovnih djela.
"Potrebno je naglasiti da suci svoju dužnost ne obnašaju na temelju licence, već se oni sucima imenuju odlukom Državnog sudbenog vijeća, a prije nego stupe na dužnost suca dužni su dati prisegu pred predsjednikom Vijeća ili članom Vijeća kojeg on odredi", kazala je tajnica DSV-a za Index.
Zbog navedenoga, kaže, ne postoji mogućnost ni da se sucima oduzme licenca za obnašanje sudačke dužnosti.
"Sucima sudačka dužnost prestaje ako ih u skladu s Ustavom i zakonom te dužnosti razriješi Vijeće. Vijeće će razriješiti suca ako on to sam zatraži, ako trajno izgubi sposobnost obnašanja svoje dužnosti, ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti, ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenog stegovnog djela, tako odluči Vijeće, te kada navrši 70 godina života", istaknula je.
Dostavila nam je detaljan pregled pokrenutih stegovnih postupaka protiv sudaca u Hrvatskoj u posljednjih 10 godina prema kojima se vidi kako se suce uglavnom kažnjava blažim kaznama - ukorima i novčanim kaznama, dok se rjeđe izriče najteža kazna - otkaz, odnosno razrješenje sudačke dužnosti.
Evo kako su u posljednjih 10 godina kažnjavani suci
U 2009. okončano je 19 stegovnih postupaka. Stegovni postupci u kojima je utvrđena stegovna odgovornost sudaca vodili su se zbog stegovnog djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti, nanošenja štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način te zbog izazivanja poremećaja u radu suda koji znatno utječe na djelovanje sudbene vlasti, a izrečene su sljedeće stegovne kazne: 6 ukora, 1, razrješenje od obnašanja sudačke dužnosti te 2 novčane kazne. U 6 postupaka donijete su odluke o obustavi postupka dok su 4 zahtjeva odbijena.
U 2010. okončana su četiri stegovna postupka od kojih je u 3 stegovna postupka utvrđena stegovna odgovornost sudaca za počinjenje stegovnih djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti i/ili nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način, a izrečene su 2 novčane kazne i 1 ukor, dok je u jednom stegovnom postupku sudac oslobođen stegovne odgovornosti za stegovno djelo nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način.
U 2011. okončano je 10 stegovnih postupaka u kojima je utvrđena stegovna odgovornost sudaca za počinjenje stegovnih djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti, nanošenja štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način, zlouporabe položaja ili prekoračenje službene ovlasti, izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti, a izrečene su četiri kazne ukora, pet novčanih kazni i jedno razrješenje od dužnosti.
Najviše pokrenutih stegovnih postupaka bilo je 2012.
U 2012. okončano je 35 stegovnih postupaka od kojih je u 27 stegovnih postupaka utvrđena stegovna odgovornost sudaca za počinjenje stegovnih djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti, nanošenja štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način, ponašanja suprotno temeljnim načelima Kodeksa sudačke etike, nepostupanja po odluci neposredno višeg suda iz članka 27. i 28. Zakona o sudovima, nepodnošenja imovinske kartice ili neistinitog prikazivanja podataka u imovinskoj kartici, a izrečena su 2 razrješenja od dužnosti, 2 novčane kazne, 19 ukora, 4 razrješenja uz primjenu uvjetne osude, dok je u 1 stegovnom postupku sudac oslobođen stegovne odgovornosti za stegovno djelo nanošenja štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način, 6 stegovnih postupaka zbog stegovnog djela nepodnošenja imovinske kartice ili neistinitog prikazivanja podataka u imovinskoj kartici je obustavljeno, a 1 zahtjev zbog stegovnog djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti je odbijen.
U 2013. okončano je ukupno 25 stegovnih postupaka zbog stegovnih djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti, nepodnošenja imovinske kartice ili neistinitog prikazivanja podataka u imovinskoj kartici, nepostupanja po odluci neposredno višeg suda iz članka 27 i 28. Zakona o sudovima, nanošenja štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način. U sedamnaest postupaka utvrđena je stegovna odgovornost sudaca, a za počinjena stegovna djela su im izrečene 4 kazne ukora, 9 novčanih kazni, 2 razrješenja od dužnosti uz primjenu uvjetne osude i 2 razrješenja od dužnosti, dok je 8 stegovnih postupaka obustavljeno.
U 2014. okončano je 18 stegovnih postupaka u kojima je utvrđena stegovna odgovornost sudaca za počinjenje stegovnih djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti i/ili nanošenja štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način, a izrečena je 1 kazna ukora, 11 novčanih kazni, 5 kazni razrješenja od dužnosti uz primjenu uvjetne osude i 1 razrješenje od dužnosti.
Suce se najčešće kažnjava ukorima i novčanim kaznama
U 2015. okončana su 3 stegovna postupka kojima je utvrđena stegovna odgovornost sudaca za počinjeno stegovno djelo neurednog obnašanja sudačke dužnosti, a izrečene su kazne ukora, novčana kazna i razrješenje uz primjenu uvjetne osude.
U 2016. godini okončana su 4 stegovna postupka kojima je utvrđena stegovna odgovornost sudaca za počinjene stegovnog djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti. Izrečene su stegovne kazne: razrješenje uz primjenu uvjetne osude, 2 ukora i novčana kazna.
U 2017. godini okončana su 4 stegovna postupka od čega je u tri utvrđena stegovna odgovornost sudaca za počinjenje stegovnog djela neurednog obnašanja dužnosti te nanošenje štete ugledu suda pa su izrečene 3 novčane kazne, dok je u jednom postupku izrečena najteža stegovna kazna razrješenje od dužnosti.
U 2018. okončano je 7 stegovnih postupaka u kojima je utvrđena stegovna odgovornost sudaca za počinjena stegovna djela. Radilo se o stegovnim djelima neurednog obnašanja sudačke dužnosti, izazivanje poremećaja u radu suda, nanošenje štete ugledu suda i sudačke dužnosti i nepostupanje po odlukama donesenim u postupcima za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Izrečene su stegovne kazne: 2 ukora, 2 razrješenja uz primjenu uvjetne osude te 3 novčane kazna.
U 2019. do današnjeg dana okončano je 6 stegovnih postupaka, a izrečene su stegovne kazne: 2 ukora, 3 novčane kazne i 1 razrješenje od dužnosti, zbog stegovnih djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti, izazivanja poremećaju u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti te nanošenja štete ugledu suda ili sudačkoj dužnosti na drugi način.