NAKON utapljanja troje Roma mlađih od deset godina, koji su vadili krumpir za pet kuna po satu, MUP je pokrenuo opsežnu istragu o okolnostima pod kojima se djecu izrabljivalo, odnosno koristilo za pretjerani rad. Glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun u razgovoru za Index progovorio je o tijeku istrage i otkrićima do kojih su došli čakovački policajci u suradnji s Centrom za socijalnu skrb.
Čelnici PU međimurske u ponedjeljak su sazvali konferenciju za novinare na kojoj su u javnost izašli s neprimjerenom tvrdnjom, kojom su se pokušali ograditi od slučaja dječjeg rada i utapljanja.
Naime, policajci su došli do zaključka kako je male Rome rad na polju iznimno veselio, jer su ga doživljavali kao način da si zarade, za njihov pojam, dobar džeparac. Mehun nam je u razgovoru rekao da većina novinara pretjeruje sa svojim angažmanom oko slučaja.
"Kao prvo ne radi se o Kaznenom zakonu, kojeg kao stavku navodi dječja pravobraniteljica Ljubica Matijević-Vrsaljko, već o Zakonu o radu. Točno je da je prema tom zakonu pretjerani dječji rad kazneno djelo, no on se na ovaj slučaj ne može u potpunosti primijeniti. Preporučio bi gospođi Vrsaljko da prije nego daje bilo kakve izjave, osobno posjeti naselje Orehovicu. Tada bi mogla realno sagledati situaciju o kojoj govori." - započeo je Mehun komentirati nemile događaje u Orehovici.
"Prvenstveno bi trebalo sagledati situaciju koja vlada u samom mjestu. Mještani Orehovice žive u potpunom povjerenju i miru, a na rad odlaze već jako dugo vremena. Oni na polju rade zbog prijateljstva, odnosno bez ikakve prisile. Upravo je to razlog zbog kojeg se ne možemo pozvati na bilo koji zakon, jer ako nije došlo do prijetnji ili prisila nad djecom, nemamo osnovu za tužbu." - ustvrdio je Mehun.
No, izjava dječje pravobraniteljice poprilično se kosi sa tvrdnjama glasnogovornika MUP-a.
"Da, njezine su izjave pod velikim upitnikom. Djeca doista nikad nisu na rad odlazila pod prisilom, a tome u prilog ide i istraga tijekom koje su policajci obavili više od 50 razgovora što sa djecom, što sa mještanima. Doneseni su zaključci kako su neka djeca na rad odlazila sa zadovoljstvom, dok druga jednostavno isto nisu htjela. S time je osnov za naše postupanje ostao bez ikakvih temelja." - dodao je Mehun.
Prema njegovim riječima, uz čakovačke policajce na teren su izišli i djelatnici Centra za socijalnu skrb. No, inspekcija rada još uvijek nije obavila do kraja svoj posao.
"Ne možemo implicirati ničiju krivnju dok ne stignu rezultati inspekcije rada. Čak niti tada nećemo biti nadležni za ničije osuđivanje, već će cijeli predmet završiti u rukama Državnog odvjetništva. Ono će biti jedino opdgovorno za daljnje akcije ukoliko se ustanovi da su malodobna djeca doista bila prisiljena na pretjerani rad." - nastavio je Mehun.
"Da bi se nekoga prisililo na rad, to mora biti pod utjecajem namjere koje u ovom slučaju nije bilo. Nebitno je da li se radi o djetetu od 8 godina ili čovjeku od 80. Pravila su, nažalost, ista za sve. Najbitnijom i dalje smatram opciju da se situacija treba sagledati sa svih strana, a ne samo sa strane koja je pogodna za senzacionalne novinske naslove." - zaključio je Mehun u razgovoru za Index.
Nakon razgovora ipak smo ostali u čuđenju jer nam nije jasno tko tu izmišlja toplu vodu. Djeca mlađa od 16 godina, bila ona prisiljena ili ne, prema Zakonu o radu ne smiju raditi teške poslove, a naročito ne za 5 kuna po satu. Uzme li se u obzir da su djeca iz konkretnog slučaja imala između osam i deset godina, i više je nego jasno da su mali Romi radili protuzakonito, za što bi trebali odgovarati njihovi roditelji, ali i poljoprivrednik koji ih je "zaposlio".