Uskoro će i treća godina otkako je snažan potres zahvatio stanovnike Petrinje i okolnih sela. Tisuće ljudi tada su ostale bez krova nad glavom i dom zamijenile kontejnerima, a obnova i izgradnja novih kuća sporo teku. Neki od stanovnika Petrinje i okolnih mjesta još uvijek čekaju početak obnove i gradnje domova, a pojedini od njih još uvijek su bez struje.
Zaklada Solidarna: Obnova ide užasno sporo
Ivan Blažević iz Zaklade Solidarna, koja od početka sudjeluje u pomoći unesrećenim obiteljima u Petrinji, uključujući obnovu i izgradnju njihovih kuća, u nekoliko navrata kritizirao je tromost sustava i samog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i imovine, apelirajući na sporost i lošu kvalitetu gradnje u Petrinji.
"Ako pričamo o obnovi privatnih kuća ili gradnji zamjenskih kuća, radovi koje država ugovara idu užasno sporo. Ljudi nam se žale da izvođači jedan dan dođu pa ih nema i po mjesec dana. Kvaliteta radova je daleko ispod razine koju trebamo očekivati, a imali smo slučajeve da ugovoreni nadzor dođe jednom ili dvaput za vrijeme trajanja gradnje.
Vidjeli smo na terenu kuće koje započne jedan izvođač, na pola radova jednostavno prestane graditi radi primjerice proglašenog stečaja i onda pred očima ljudi propada nova kuća, a nisu se još ni uselili u nju. Mi i devet mjeseci nakon što je država napravila temelje čekamo papire od izvođača i nadzora.
Istina je da je jako loše stanje na tržištu građevine, nema radnika i radnica, nema majstora. Tvrtke se otvaraju i zatvaraju kao na traci, što dovodi u pitanje i kvalitetu radova, ali i mogućnost tvrtki da apsorbiraju toliku količinu radova. Osim toga, ozbiljnim tvrtkama koje godinama dobro rade ovakvi poslovi ugovoreni s državom su jednostavno neisplativi", priča nam Blažević.
"Bojimo se sljedećeg potresa"
Budući da se ovako radi, boji se idućeg potresa kada će, tvrdi, opet na vidjelo izaći nekvaliteta kojom se radi kao i nakon ovog potresa, ali i s obnovom kuća nakon rata. Kritizirao je i sporost HEP-a i lokalne elektroprivrede. Kaže da su ljudi čekali i do tri mjeseca da im se spoji struja.
"Kada smo dostavljali mobilne kućice ili stambene kontejnere, priključak na struju morao je odraditi HEP ili lokalna elektroprivreda. Tada se čekalo i po tri mjeseca da spoje kontejner. Potpuno mi je suludo da nakon skoro tri godine od potresa još postoje obitelji koje moraju živjeti u kontejneru bez struje. To znači bez hlađenja ljeti, grijanja zimi, ali i mogućnosti da unutra nešto skuhaju.
Bojim se da će na godišnjicu potresa u gradovima sve izgledati super, neće biti kontejnerskih naselja, skele stoje na puno zgrada, napravljeno je nekoliko zgrada i kućica u koje se smjestilo ljude iz kontejnera, ali ako se samo malo odmaknete u sela, vidjet ćete istu situaciju kao i godinu prije, samo s manje ljudi. Mladi su se odselili, a stariji nas napustili. Nitko neće biti sretniji od mene ako budem u krivu", kazao nam je Blažević.
Ministarstvo u međuvremenu raskinulo nekoliko ugovora s izvođačima radova
Iz resornog ministarstva kažu da su do konca lipnja ove godine uspjeli realizirati projekte u vrijednosti 1.450 milijardi eura, što je 143 posto alokacije od dobivene 1.003 milijarde eura koje su imali na raspolaganju iz Fonda, što, kako kažu, "smatraju iznimnim uspjehom".
"Za zagrebački potres odobrena je alokacija od 684 milijuna eura, a realizirano je 910 milijuna eura, odnosno 133% alokacije, dok je za petrinjski potres odobrena alokacija od 319 milijuna eura, a realizirana su 543 milijuna eura, odnosno 130% alokacije.
Od ugovorenih 1330 projekata ukupne vrijednosti 3.3 milijarde eura, od kojih se 1.003 financira iz FSEU-a, 1.525 iz NPOO-a, a preostalo iz državnog proračuna, do danas je završeno 912 projekata.
Sredstva su utrošena za obnovu 156 škola i vrtića, 26 fakulteta, 18 bolnica i 56 drugih zdravstvenih ustanova, preko 250 zgrada kulture i kulturne baštine, 600 km prometnica, 77 mostova, 6 km tramvajske pruge, 28 km nasipa i obaloutvrda, 100 km mreže vodoopskrbe i odvodnje, a sanirano je i 108 urušenih vrtača te 217 klizišta", poručili su.
Iz Zaklade Solidarna kažu kako je obnova koju provodi Ministarstvo graditeljstva jako spora te da su se u nekoliko navrata mijenjali izvođači pa su kuće u međuvremenu propadale. Kako su nam kazali iz Ministarstva, radove organizirane obnove od potresa trenutno izvodi 71 građevinska tvrtka. Potvrdili su i da su s nekolicinom njih u međuvremenu raskinuli ugovore.
"S tvrtkom Mipek d.o.o. raskinut je jedan ugovor, a po drugom ugovoru je naplaćena garancija banke zbog kašnjenja s izvođenjem radova. Sa zajednicom ponuditelja Braniteljska zadruga Izbor Plus, PZC d.o.o. i Grand d.o.o. također je raskinut ugovor te je ugovorena druga tvrtka za dovršetak radova izgradnje.
Tvrtka Presoflex d.o.o. je bila u predstečaju ali se uspjela konsolidirati i završava radove izgradnje na dodijeljenim kućama. Napominjemo kako su sve kuće koje su dane drugim izvođačima bile u završnim radovima, izrađene su krovne konstrukcije, tako da iste nisu propadale te je njihova gradnja kontinuirana i privodi se kraju", kažu, demantirajući pojedine navode da su u sudskom sporu s jednom od tih tvrtki.
Ministarstvo se pravda
Iz Solidarne su također kazali da im nije jasno zašto je umjesto 500 kućica ugovoreno samo njih 200-tinjak. Evo što iz Ministarstva kažu na to:
"Za nabavu visokoenergetskih mobilnih kuća Ministarstvo je provelo nabavu i potpisalo ugovore s dvije tvrtke: Krapina Jedinstvo i ALU forma iz Krapine. Riječ je o okvirnim količinama isporuke te je na temelju sadašnje procjene naručena izrada 125 takvih kuća čija se isporuka očekuje već početkom listopada.
Te su kuće namijenjene za smještaj onih korisnika čiji domovi još nisu obnovljeni, a borave u kontejnerima uz svoje kuće koje ne žele napustiti (jer tamo imaju životinje, vrtove, polja i sl.) kao i za smještaj onih korisnika kontejnera koji nemaju pravo na obnovu, odnosno u trenutku potresa nisu imali vlastitu nekretninu.
Naime, Programom zbrinjavanja korisnika mobilnih stambenih jedinica koji je Vlada RH donijela u veljači ove godine prioritet u rješavanju zahtjeva za obnovu imaju upravo korisnici mobilnih stambenih jedinica odnosno kontejnera. Trenutno je u obnovi na području zagrebačkog i petrinjskog potresa 1056 privatnih zgrada i kuća od kojih se najveći dio odnosi baš na korisnike kontejnera. Kuće se svakodnevno obnavljaju pa broj korisnika i individualnih kontejnera kontinuirano pada.
Također, zatvorena su kontejnerska naselja, pa slijedno tome i potreba za visokoenergetskim kućama opada. Ministarstvo kontinuirano prati dinamiku na terenu te će u slučaju potrebe naručiti dodatne količine visokoenergetskih kuća ako to bude potrebno", kažu.
Navode i da postoji točna evidencija svih korisnika kontejnera, bilo da se radi o državnim, bilo da se radi o privatnim donacijama, te da su na kućnim adresama trenutno postavljena 2104 individualna kontejnera.
"Značajan broj tih kontejnera ne koristi se za stambenu namjenu te u ovom trenutku Ministarstvo provodi analizu svih lokacija. Također, trenutno postoje još kontejneri uz kuće na kojima je obnova već i završila te će i oni u narednom razdoblju biti izuzeti. Službenici Ministarstva prate situaciju na terenu i postojeće korisnike.
Također se redovito prate i ažuriraju podaci korisnika kontejnera vezano za status obnove pojedinog objekta u kojem su živjeli do potresa. Svakom korisniku kontejnera ponuđen je jedan od 11 dostupnih modela stambenog zbrinjavanja određen vladinim Programom. Jednim dijelom su se građani odlučili za financiranje najma, tj. iznajmljivanje stana u vlastitoj organizaciji, za koji država podmiruje troškove najma prema broju članova kućanstva.
Neki su se odlučili za privremeni najam stana u vlasništvu RH, bez naknade. Uz ponuđene modele stambenog zbrinjavanja, odlukom Vlade RH istima se sufinanciraju troškovi režija ovisno o broju članova kućanstva od 100 eura za 1 osobu, do maksimalno 160 eura mjesečno za 4 i više osoba. No, na žalost, određeni broj korisnika unatoč ponuđenim modelima stambenog zbrinjavanja ne želi napustiti svoju nekretninu jer su tamo vezani uz imovinu koju imaju (životinje, vrt, njive i sl.)", kazali su.
Ministarstvo: Uspostavili smo dinamiku
Upitali smo Ministarstvo zašto i koliko ljudi još nije dobilo odluku o obnovi.
"Izdavanju odluke Ministarstva prethodi nalaz i detaljan pregled ovlaštenog inženjera o stanju oštećenja zgrade temeljem kojeg se donosi odluka Ministarstva. U procesu organizirane obnove Ministarstvo koordinira izradu nalaza te za isto provodi postupke nabave.
Novim modelom samoobnove, koji je uveden zakonskim izmjenama u veljači ove godine, izradu takvog nalaza može izraditi i sam korisnik koji čeka na obnovu, pri čemu ne mora provoditi postupak nabave (što je slučaj s državom), pa se i čitav proces u tom djelu može ubrzati.
No, s obzirom na činjenicu da je obnova u potpunosti završila na 10.046 privatnih zgrada i kuća, da je u izvođenju radova trenutno 1056 lokacija obnove, a dodatnih 1100 je u postupku nabave, možemo reći da smo postigli dinamiku obnove koja kontinuirano otvara nova gradilišta i da obnova poprima dinamiku koja je u kontinuiranom porastu", stoji u njihovom odgovoru Indexu.
Kažu i kako je bilo određenih problema s izvođačima radova, no da je Ministarstvo s njima u stalnom kontaktu te prati dinamiku izvršenja i u skladu s njom definira dinamičke planove izvršenja.
Na Baniji ljudi još uvijek bez struje, neki se kupaju u lavoru
Jedna od stanovnica Banije je Anica Stojković koja još uvijek nije dobila priključak na struju, a zahtjev je podnijela u kolovozu prošle godine. Ona se kupa u lavoru, po noći je u mraku, a za kuhanje prokuhava vodu iz zagađenog bunara.
Iz Ministarstva kažu da je prema informacijama kojima oni raspolažu HEP utvrdio protokol spajanja pojedinih domaćinstava na struju i tu nema zastoja.
Iz HEP-a su Indexu kazali da su odmah po dopremi mobilnih jedinica za privremeni boravak počeli priključivati ljude na mrežu.
"U vrlo kratkom vremenu nakon potresa priključeno je 25 kontejnerskih naselja te preko 3200 pojedinačnih priključaka, odnosno priključeni su svi za koje je zaprimljen zahtjev Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave (gradova i općina)", kažu.