U POSLJEDNJE se vrijeme ulaže veliki napor u razvoj novih tehnologija pogodnih za iskorištavanje svemirskih resursa, pogotovo za "vađenje" kisika; esencijalnog plina za stvaranje baze na Mjesecu.
U listopadu su Australska svemirska agencija i NASA potpisale ugovor o slanju rovera na Mjesec u okviru programa Artemis, s ciljem prikupljanja kamenja iz kojeg bi se putem određenih procesa moglo opskrbiti kisikom potrebnim za disanje.
Možda mnogima nije poznato, ali na Mjesecu postoji atmosfera. No ona je vrlo rijetka i sastoji se uglavnom od vodika, neona i argona; što nije nikako pogodno za preživljavanje sisavaca poput ljudi.
No to ne znači da na Mjesecu nema kisika; samo se ne nalazi u plinovitom obliku. Možemo ga pronaći unutar regolita - sloja stijene i fine prašine koji prekriva Mjesečevu površinu.
Vađenje kisika
Kisik se može naći u mnogim mineralima na Zemlji. I sam Mjesec se uglavnom sastoji od istih stijena koje nalazimo i na našem planetu, piše znanstvenik John Grant sa sveučilišta Southern Cross University za Conversation.
Mjesečevim krajolikom dominiraju minerali kao što su silicijev dioksid, aluminij te željezni i magnezijevi oksidi. Svi ti minerali sadrže kisik, samo ga mi ne možemo udisati u njegovom izvornom obliku.
Na Mjesecu ovi minerali postoje u različitim oblicima; poput stijena, prašine, šljunka i kamenja. Mjesečev regolit sastoji se od otprilike 45 posto kisika, no on je čvrsto vezan za spomenute minerale. Da bismo raskinuli te jake veze, moramo uložiti puno energije i koristiti proces elektrolize.
Kod nas se na Zemlji elektrolizom često koristimo u industriji. Primjerice, u proizvodnji aluminija. Električna struja se pušta kroz tekući aluminijev oksid kako bi se u tom procesu odvojio aluminij od kisika. U tom je slučaju kisik nusprodukt. Na Mjesecu bi kisik bio glavni proizvod, a ekstrahirani aluminij (ili drugi metal) potencijalno koristan nusprodukt.
To je prilično jednostavan proces, ali postoji kvaka - za njega je potrebno puno uložene energije.
Za izvlačenje kisika iz regolita potrebna je i industrijska oprema. Tehnologiju za to imamo na Zemlji, ali će pravi izazov biti prebacivanje takvog postrojenja na Mjesec i stvaranje dovoljno energije za njegovo pokretanje.
Količina kisika na Mjesecu
U slučaju da na naš satelit uspijemo dopremiti potrebnu opremu i osigurati dovoljno energije, koliko bismo ondje pronašli kisika?
Svaki kubični metar lunarnog regolita u prosjeku sadrži 1.4 tone minerala, uključujući oko 630 kilograma kisika. NASA navodi da čovjek dnevno udiše oko 800 grama kisika. Dakle, tih 630 kg kisika bilo bi dovoljno da jedna osoba na Mjesecu preživi oko dvije godine.
Ako pretpostavimo da prosječna dubina regolita na Mjesecu iznosi oko 10 metara i da iz toga možemo izvući sav kisik, to znači da bi gornjih 10 metara Mjesečeve površine moglo osigurati dovoljno kisika za opstanak svih osam milijardi ljudi na Zemlji tijekom 100.000 godina.