Na snagu stupila Konvencija o zabrani kazetnih bombi i streljiva

DUGOOČEKIVANA Konvencija o zabrani kazetnih bombi i streljiva konačno je i službeno stupila na snagu nakon što ju je ratificiralo 30 država svijeta.

Još je 107 zemalja u svijetu potpisalo konvenciju, a u 37 zemalja nacionalni su parlamenti prihvatili sporazum, te se očekuje da će postupak njegove ratifikacije biti vrlo brzo dovršen. No zadovoljstvo zbog činjenice da se svijet opredijelio za zabranu ovog opasnog oružja pomutila je činjenica da najveće vojne sile – prije svega najveći proizvođači tih bombi SAD, Kina i Rusija - nisu prihvatile Konvenciju, kao ni Izrael, Indija, Pakistan, Brazil i Srbija, prenosi Deutsche Welle..

Najčešće žrtve kazetnih bombi - civili

Kao jedan od osnovnih razloga zbog kojega je donesena Konvencija ističe se činjenica da je to oružje vrlo neprecizno, a vojno je iskustvo potvrdilo da je tek oko dva posto vojnika i pripadnika oružanih snaga nastradalo od tzv. "zvončića", a žrtve kasetnih bombi u 98 posto slučajeva su civili, koji nerijetko i godinama nakon završetka ratnih operacija stradavaju od zaostalih, neeksplodiranih bombi.

Korištenje kazetnih bombi dobro je poznato i Hrvatskoj, koja je i sama tijekom Domovinskog rata bila žrtva tog oružja. U ratovima na prostoru bivše Jugoslavije su takvo streljivo koristile sve strane koje su mogle nabaviti to oružje, a prije svih Srbija, koja je preuzela velike zalihe kazetnih bombi od bivše JNA. U dva navrata, u svibnju 1995. godine, i Zagreb je bio meta napada kazetnim bombama iz sustava "Orkan", od kojih je poginulo šest civila, a tim se napadom kasnije bavio i Haški sud na suđenju Milanu Martiću.

Srbija ne želi potpisati Konvenciju jer ima puna skladišta kazetnih bombi

No i Srbija je sama bila žrtva kazetnih bombi, jer su upravo na njezin teritorij NATO snage tijekom bombardiranja 1999. godine bacile poprilične količine tih bombi. U svibnju 1999. kazetnim je bombama napadnut Niš, a u tom je napadu poginulo 15 osoba. Zaostali "zvončići" nastavili su sijati smrt u Srbiji, jer je od 1999. pa do 2006. od eksplozija "zvončića" poginulo šest osoba, a 12 ih je ranjeno.

Zanimljivo je da je i Srbija bila među zemljama koje su 2008. godine poticale i pripremale Konvenciju o zabrani kazetnih bombi, no do danas je nije potpisala. Srpski vojni analitičari tvrde kako razlog za odbijanje konvencije leži u činjenici da je u skladištima Vojske Srbije još uvijek ostala golema količina kazetnih bombi i takvih projektila za višecjevne raketne bacače, a neki od oružanih sustava koje posjeduje ta zemlja koriste isključivo kazetno streljivo. Konvencija o zabrani kazetnog streljiva i bombi, uz upotrebu, zabranjuje i skladištenje takvog streljiva, a uništavanje tog oružja i njegova zamjena klasičnim oružjem preskupa je za ekonomski posrnulu Srbiju.