NA ZAGREBAČKOJ obilaznici iz smjera istoka prema zapadu prije nekoliko dana bile su ogromne gužve. U ponedjeljak je bilo najgore kad se, kako se čini, kolona stvorila uslijed velikog priljeva vozila prema naplati Lučko.
Kolona duga preko 15 kilometara
Kolona je prema Googleovim kartama bila duga preko 15 kilometara. O kakvom se prometnom kolapsu radi govori činjenica da se od čvora Velika Kosnica (spoj s Radničkom cestom) do naplate Lučko, što je udaljenost od oko 18 kilometara, vozilo oko sat i petnaest minuta.
>>Satima kolaps na zagrebačkoj obilaznici zbog gužvi prema moru. Kolona sad malo manja
Čitatelj Indexa nam se javio te napisao da vjeruje da je tako ogromna kolona uzrokovana otvaranjem nove trake prema naplati Lučko iz smjera zapada.
"Ne znam kako su mislili smanjiti promet time što uzeli jednu traku turistima koji dolaze s istoka. Možda netko nešto napravi po tom pitanju", poručio je čitatelj.
HAC:Trend odlaska na godišnji odmor više nije isključivo vezan za dane vikenda
Hrvatske autoceste u utorak su se izjasnile oko ovih gužvi poručivši u priopćenju da je zbog Schengena dodatno pojačan promet na Lučkom. No Index im je postavio više pitanja o gužvama.
Zanimalo nas je više detalja oko njihovih uzroka te je li zaista tako ogromna kolona uzrokovana otvaranjem nove trake prema naplatnim kućicama Lučko iz smjera zapada.
"Danas, kako i prošlog ponedjeljka, od ranog jutra izrazito je jak promet prema moru. Trend odlaska na godišnji odmor više nije isključivo vezan za dane vikenda, a što smo već u velikoj mjeri uočili prošle godine.
Slijedom navedenog, jučer, 17.07. na autocestu u Lučkom, u smjeru mora ušlo je 39.135 vozila, što je više nego u subotu 16.07. kada je na autocestu u Lučkom ušlo 38.700 vozila", napisali su u utorak u odgovoru.
Dodali su da je od ove godine i ulaskom Republike Hrvatske u schengenski prostor, odnosno ukidanjem granične kontrole na prijelazima s Republikom Slovenijom, dodatno pojačan intenzitet prometa koji u Lučkom ulazi na autocestu A1.
"Povećali smo broj traka tako da je na svim naplatnim kućicama omogućen ulazak putem ENC-a"
"Upravo zbog ovih trendova, Hrvatske autoceste su u lipnju u okvirima postojećih gabarita autoceste u zoni prilaza naplatnim kućicama, u smjeru prema moru, povećale broj traka s 3 na 4 trake te je osiguran novi režim rada na samim naplatnim kućicama na način da je na svim naplatnim kućicama omogućen ulazak putem ENC uređaja.
Tijekom turističke sezone, a posebno u dane vršnih prometnih opterećenja tijekom vikenda i blagdana naplatna postaja Lučko radi kontinuirano punim kapacitetom, odnosno uvijek su otvorene sve ulazne i sve izlazne staze.
Maksimalan broj ulaznih staza (vozila prema moru) je 9, a maksimalan broj izlaznih staza (vozila prema unutrašnjosti) je 10 staza. Ukoliko se na 10 izlaznih staza pridoda još 10 izlaznih staza na NP Demerje-Zagreb onda maksimalan broj izlaznih staza u smjeru unutrašnjosti može biti 20 izlaza i tri ulaza na autocestu.
Pretvaranje ulaznih staza u izlazne i obratno (zavisno od smjera intenziteta prometa) vrši se neprekidno kako bi se osigurala maksimalna moguća prometna protočnost naplatne postaje", napisali su.
"Dogradit ćemo autocestu od Zagreba do Karlovca"
"Unatoč poboljšanju vođenja prometa prema naplatnoj postaji Lučko (povećanje broja traka u smjeru mora) u okviru postojećih gabarita, promet se nakon naplatne postaje Lučko prema Karlovcu vodi dvjema prometnim trakama.
Na samu naplatnu postaju Lučko se u vršnim prometnim opterećenjima slijevaju se vozila iz više smjerova (Bregana, Macelj, Goričan, Zagreb, Slavonija,..), odnosno vozila iz 8 prometnih traka slijevaju se u dvije prometne trake odmah nakon prolaska naplatne postaje Lučko.
Propusna moć ove dvije trake nije dovoljna u vršnim satima propusti sva vozila u dolasku zbog čega se zapravo i stvara kolona. Isto tako, a ne manje važno, promet ovog vikenda veći je za 8% u odnosu na isti vikend prošle rekordne turističke sezone.
Naposljetku, planiranom dogradnjom treće trake, u prvoj fazi do Karlovca, a potom u drugoj fazi i do Bosiljeva povećat će se protočnost prometa te smanjiti zagušenje, posebice u turističkoj sezoni.
Hrvatske autoceste provele su postupak javne nabave te je u tijeku izrada projektne dokumentacije i provedbe upravnog postupka proširenja kapaciteta autoceste A1, dionice Zagreb-Karlovac-Bosiljevo.
U sklopu ugovora planira se provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš, izraditi kompletna projektna dokumentacija i ishoditi potrebne dozvole.
Planira se raspisati natječaj za izvođenje radova dogradnje autoceste od Zagreba do Karlovca u roku od 2,5 godine. Procijenjena vrijednost radova dogradnje autoceste od Zagreba do Karlovca je 190,0 mil € s planiranim rokom izvođenja radova od 3 godine", napisali su.
Ševrović: Promet će se dodatno intenzivirati iz smjera Bregane u nadolazećem periodu
Marko Ševrović, predstojnik Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti, za Index kaže da postoji više uzroka zastoja u prometu iz smjera istoka.
"Jedan od ključnih razloga svakako je promjena regulacije na čvoru Lučko, gdje je prioritiziran prometni tok iz smjera zapada u odnosu na prethodno stanje. Očekivalo se i očekuje se značajnije ukupno povećanje prometa iz tog smjera, stoga su promjene bile neizbježne.
Preliminarni podaci za prvu polovicu turističke sezone doista ukazuju na povećanje prometa iz smjera Bregane, ali također iz smjera istoka, odnosno Svete Helene i Ivanje Reke, i to u rasponu 5-15 posto ovisno o danima u tjednu, što svakako nije beznačajno.
Osim toga, zabilježena je i određena promjena u dinamici prometnih opterećenja. Sve više turista odlučuje se na putovanje ponedjeljkom, želeći izbjeći gužve koje tradicionalno nastaju vikendom.
Ove promjene u navikama putnika dodatno kompliciraju situaciju, stvarajući potpuno nove obrasce prometnih tokova koje treba uzeti u obzir prilikom planiranja.
Dodao bih kako očekujem dodatno intenziviranje prometnog toka iz smjera Bregane u nadolazećem periodu, osobito zbog početka školskih praznika u Njemačkoj, koji ovisno o regijama počinju tek krajem srpnja", naveo je Ševrović.
Evo zašto se najveći zastoji očekuju upravo ponedjeljkom
Zamolili smo ga da detaljnije pojasni kako promjena rasporeda traka, posebno oduzimanje trake vozilima koja dolaze s istoka, utječe na ukupnu protočnost prometa.
"Na dijelu gdje se na čvoru Lučko spajaju dva prometna toka, iz smjera zapada (Bregane) i istoka, postoje tri prometne trake i tu se bez značajne rekonstrukcije ne mogu izvesti četiri trake. U prethodnom stanju dvije prometne trake bile su kontinuirano osigurane za smjer istok, ali sada su dvije trake kontinuirano dostupne za smjer zapad.
Ova redistribucija kapaciteta, logično, povećala je kapacitet za smjer zapad, ali istovremeno smanjila kapacitet za smjer istok.
Jedna od specifičnosti ove distribucije je to što je promet iz smjera istoka na zagrebačkoj obilaznici intenzivniji tijekom radnog dana, posebno ponedjeljkom i petkom, zbog velikog udjela teretnih vozila u tranzitu, pa se najveći zastoji očekuju upravo ponedjeljkom te u manjoj mjeri i petkom.
Iako se u vršnim trenucima može pojaviti veći zastoj iz smjera istoka, općenito bi ukupno vrijeme zastoja zbog ove nove distribucije traka trebalo biti manje, što će se vjerojatno očitovati već ovaj i sljedeći vikend", objasnio je.
Kako smanjiti gužve?
Koji bi bili najbolji načini za smanjenje ovakvih prometnih gužvi u budućnosti? Postoje li specifične strategije koje bi mogle biti učinkovite u smanjenju kolapsa prometa tijekom turističke sezone?
"Najbolji način za smanjenje ovakvih prometnih gužvi u budućnosti svakako bi bio izgradnja treće trake između Zagreba i Karlovca, a potom i dalje prema Bosiljevu. Ključni problem čvora Lučko nije samo regulacija unutar čvora ili naplatna postaja već činjenica da dionica Zagreb - Bosiljevo nema dovoljan kapacitet za vršne periode.
Zastoji nastaju upravo tu jer su propusna moć čvora i naplatne postaje zapravo veće nego kapacitet same dionice autoceste. Kao što je nemoguće uliti dvije ili tri litre tekućine u bocu od jedne litre, tako je nemoguće očekivati da dionica autoceste s ograničenim kapacitetom bez problema prihvati sav promet u vršnom opterećenju.
Pored povećanja infrastrukturnih kapaciteta, određena poboljšanja mogu se postići i preko tarifne politike. Naime, promišljenim oblikovanjem cijena usluga moguće je redistribuirati određenu količinu prometa u periode s manjim opterećenjem. To bi moglo ublažiti vršna opterećenja, a time i smanjiti gužve tijekom turističke sezone", objasnio je.
"Smatram da situacija na obilaznici još nije kritična"
Odgovorio je na pitanja kako procjenjuje trenutnu infrastrukturnu situaciju na zagrebačkoj obilaznici i kakve su dugoročne implikacije ako se ne poduzmu hitne mjere za rješavanje ovog problema.
"Trenutna prometna situacija na zagrebačkoj obilaznici svakako iziskuje pozornost. Prometni zastoji imaju negativan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo i društvo u cjelini. Ipak, treba biti svjestan da nijedna država na svijetu nije dovoljno bogata da osigura maksimalan kapacitet cestovne infrastrukture u svakom trenutku.
Prema međunarodnim smjernicama, prihvatljivo je imati 30 do 100 sati preopterećenja godišnje, što se smatra optimalnim balansom između kapaciteta i investicija. Ako se premaši ta brojka, potrebno je razmotriti proširenje kapaciteta.
Smatram da situacija na obilaznici još nije kritična i da se još uvijek nalazimo unutar tog optimalnog raspona. Ipak, neophodno je početi intenzivno raditi na planovima za proširenje kapaciteta kako bismo spremno dočekali buduće izazove u prometnom sustavu", dodao je.
Što se tiče podataka HAC-a, Ševrović kaže da nisu pokazali ništa revolucionarno.
"Jednostavno je prometno opterećenje takvo da ne može toliko vozila proći, pa se gužva prelijeva na obilaznicu. Prije se prelijevala prema zapadu, sada prema istoku, ali načelno, dok se ne proširi kapacitet, bit će tako", zaključio je.