JUČER oko podne, na židovski blagdan Jom Kipur, dvadesetsedmogodišnji muškarac se automobilom dovezao pred lokalnu sinagogu u njemačkom gradu Halleu u pokrajini Saska-Anhalt.
Ovaj neonacist, etnički Nijemac, planirao je počiniti masakr nad Židovima i prenositi svoj ubilački pohod na internetu.
Nakon što je u prijenosu uživo trabunjao o tome kako "Holokausta nije bilo" i da su "Židovi uzrok svih problema", izašao je iz automobila ispred sinagoge, ali nije uspio provaliti u nju, čak ni kad je aktivirao eksplozivnu napravu na vratima. Onda je počeo nasumično pucati iz sačmarice.
Ubio je prolaznicu koja je došla vidjeti što se događa. Zatim je otišao u obližnju kebabdžinicu i tamo nasumično ubio 20-godišnjeg mladića. Prije nego što ga je policija uhvatila, ranio je još dvoje ljudi.
Samo vrata spasila desetke Židova u sinagogi
U sinagogi je za to vrijeme bilo 70 do 80 židovskih vjernika. Među njima je, osim njemačkih Židova, bilo i 10 Amerikanaca. Zaštitila su ih samo čvrsta vrata hrama.
Iako se zove Stephan Balliet, napadač je na snimci sam sebe nazivao "Anon", skraćeno od "anonymous", kako se zovu svi korisnici na kontroverznim društvenim mrežama 4chan i 8chan.
Kako je i njemačko državno odvjetništvo utvrdilo, radi se o terorističkom napadu. Ovaj terorist je, kao i drugi neonacistički teroristi prije njega, od Andersa Breivika u Norveškoj do Brentona Tarranta na Novom Zelandu, prethodno objavio svojevrsni manifest na internetu.
"Želio je ostvariti globalni utjecaj", naveo je njemački savezni tužitelj Peter Frank.
"Takvo nešto se nakon Drugog svjetskog rata ne bi smjelo dogoditi. Njemačka je nakon Holokausta dala obećanje 'Nikad više'", izjavio je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer. Mnogi u Njemačkoj i izvan nje dijele njegovu zgroženost. To njemačko i europsko obećanje čini se sve više poljuljano, ako ne i pogaženo. Zloduh antisemitizma se vratio na kontinent s kojeg je i potekao.
Ognjen Kraus: Događanja u Europi i Hrvatskoj sve više podsjećaju na doba prije Drugog svjetskog rata
Terorizam usmjeren na Židove u Njemačkoj nismo vidjeli jako dugo, ali ovo je samo posljednji u nizu napada na sinagoge i Židove općenito na Zapadu posljednjih godina.
U napadu na sinagogu u Pittsburghu u listopadu 2018. američki neonacist ubio je 11 ljudi. U napadu u gradiću Poway u Kaliforniji u travnju ove godine još jedan neonacist ubio je jednu osobu, ali i ovdje je samo puka sreća - napadaču se zaglavila poluautomatska puška - zaustavila pokolj.
O implikacijama i jezivoj simbolici jučerašnjeg napada pitali smo predsjednika Židovske općine Zagreb Ognjena Krausa.
"Nema stvari prošlosti. Znate da se ovakve stvari događaju već godinama i da se stalno upozorava na porast antisemitizma. A isto tako vidimo da se takva stvar može događati u Njemačkoj, koja ima najoštrije zakone po pitanju kažnjavanja neonacističkih ispada. Antisemitizam je u porastu u Njemačkoj i u čitavoj Europi i to je nažalost tako", komentirao nam je Kraus.
Istaknuo je da od ovog trenda nije izolirana ni Hrvatska: "Na to stalno upozoravamo, zato što jedino s odgojem i realnim gledanjem u prošlost možemo spriječiti rast desnog ekstremizma, na što posebno upozoravamo s obzirom na događaje u Hrvatskoj. Što se tiče ispada antisemitizma, mogu reći da ih nema puno, ali što se tiče nacionalističkih, vjerskih i drugih ispada, njih vidimo svakodnevno, ali se na njih ne reagira adekvatno. Prema tome, ovo je upozorenje i za nas."
"Dok ne budemo kažnjavali takve ispade, možemo očekivati takve stvari. Već sam rekao da događanja posljednjih godina i u Europi i u Hrvatskoj sve više podsjećaju na godine prije Drugog svjetskog rata. A antisemitizam je uvijek tinjao", zaključio je.
Ivo Goldstein: Holokaust nije stvar akademske rasprave, nego života i smrti
Za komentar smo se obratili i povjesničaru Ivi Goldsteinu, koji je opsežno pisao o židovskoj zajednici i Holokaustu u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu.
"Naravno da je čitava stvar strašna. Ono što može biti utješno, ako išta može biti utješno, činjenica je da su neonacisti koji su spremni na ovakvo ekstremno nasilje i ubijanje zapravo jedna mala skupina. Ali s druge strane, to je najbolji pokazatelj da taj antisemitizam nije mrtav i da to nije stvar akademske rasprave, već pitanje života i smrti", rekao nam je Goldstein.
"To ukazuje i na širu bolest društva jer društvo koje je antisemitsko je i fašistoidno i ksenofobno. To je taj pokazatelj koji ukazuje na dublje društvene probleme. Dobro je što se njemačka demokracija, usprkos svim problemima, zna nositi s time. Ja imam veliko poštovanje prema onome što je Njemačka napravila na suočavanju s prošlosti", istaknuo je Goldstein.
"Za vrijeme Drugog svjetskog rata Njemačka je napravila veliko Zlo. Međutim, Nijemci su tu mračnu prošlost uspjeli prevladati. Ostala je jedna manjina, ali marginalizirana manjina", dodao je.
Ali ipak, vidimo da je ta manjina sada u porastu i da je sve opasnija. Još prije desetak godina bilo je gotovo nezamislivo da neonacist uzme pušku i eksploziv pa napadne sinagogu usred Njemačke. Ako išta, opasnost za Židove uglavnom je u Europi prijetila od islamističkih ekstremista, no sada ona opet sve više dolazi od drugog ekstremističkog pola, od neonacista.
"Ja sam bio na koji kilometar, u Parizu, od terorističkog napada islamista u siječnju 2015. na redakciju lista Charlie Hebdo i na židovsku trgovinu. Tada su novinari ubijani zato što su novinari, Židovi su ubijani zato što su Židovi i policajka je također ubijena zato što je bila predstavnik reda i zakona", odgovorio nam je Goldstein.
Zbog čega su onda Židovi ponovno takva meta ekstremno desničarske mržnje, paranoje i nasilja?
"Ti neonacistički teroristi diljem svijeta se nisu makli daleko od 'Protokola sionskih mudraca', pamfleta s početka 20. stoljeća, koji je i Hitleru bio inspiracija pri pisanju 'Moje borbe'. Ta teorija, da su Židovi u isto vrijeme i najveći kapitalisti koji drmaju svjetskom ekonomijom, a u isto vrijeme i najgori komunisti, koji navodno upravljaju tada jedinom komunističkom zemljom, Sovjetskim Savezom - od toga se nisu makli ni današnji neonacisti", objašnjava Goldstein.
"U širem kontekstu tu je i zazor od drugog i drugačijeg. Današnje društvo počiva na konceptu drugog i drugačijeg, u nacionalnom, vjerskom, kulturnom, seksualnom pogledu. Neonacisti ne podnose i ne priznaju različitost, oni vide samo čistu naciju i rasu", dodaje Goldstein.
A opasnost za židovsku manjinu postoji i u Hrvatskoj. Goldstein ističe: "Odite pred obje židovske općine u Zagrebu, imate policiju ispred zgrade. Židovska škola ima policiju ispred zgrade. Očito je netko u hrvatskoj policiji procijenio da postoji teroristička prijetnja, koliko god bila mala."