BROJNI Zagrepčani, ali i stanovnici drugih krajeva Hrvatske, zabilježili su u nedjelju na nebu zanimljivu svjetlosnu pojavu koja se naziva halo.
Bila je rijetko lijepo definirana, a neki su je snimili mobitelima i fotografskim aparatima.
Što je halo efekt?
Efekt halo svjetlosti oko Sunca fascinantan je optički fenomen koji podjednako privlači pažnju znanstvenika i zaljubljenika u svemir. Javlja se kada svjetlost Sunca prolazi kroz kristaliće leda u atmosferi i stvara predivni prsten ili luk oko naše matične zvijezde. Ledeni kristalići koji uzrokuju ovu pojavu obično se nalaze u visokim, rijetkim cirusnim oblacima na visinama od oko 5 do 10 kilometara iznad Zemlje.
Fizikalni temelj halo efekta
Halo se prvenstveno formira zahvaljujući refrakciji, odnosno lomu svjetlosti na heksagonalnim kristalićima.
Lom na dvjema stranicama heksagona (pri ulasku u kristal i izlasku iz njega), uzrokuje skretanje putanje zraka svjetlosti, tako da one do nas dolaze pod kutom od 22 stupnja u odnosu na izvorni smjer zraka u kojem vidimo Sunce. Takaf efekt naziva se 22-stupanjskim haloom (grafika dolje).
Manje uobičajen 46-stupanjski halo nastaje zbog prolaska zraka kroz druge plohe na kristalićima. Ako je oblak velik i gust, onda će i taj efekt, inače slabiji, također doći do izražaja.
Dio svjetlosti Sunca koji na putu do nas prođe kroz kristaliće se lomi, a dio koji ne prođe dolazi izravno. Zato istovremeno vidimo i Sunce i halo.
Raznolikost halo efekata
Postoji nekoliko tipova halo efekta, uključujući potpune prstenove, segmente prstena i svjetlosne stupove.
Ponekad se javljaju i dodatni fenomeni poput "psihodjela" ili "lažnih sunaca" (parhelija), koji se mogu vidjeti s obje strane Sunca (grafika gore).
Dio mitologije
Halo efekti često su impresionirali ljude kroz povijest, a u mnogim su kulturama, uključujući indijsku, grčku, rimsku i kršćansku, smatrani znakom božanskog ili nadnaravnog događaja.
Primjerice, u nordijskoj mitologiji halo efekti povezivani su s bogovima i njihovim nebeskim kolima.
Brojne su kulture još prije kršćanstva u prikazima svetaca koristile aureole slične halou kako bi ukazale na njihovu božansku prirodu.
Halo je vjesnik promjene vremena
Pojava halo efekta može biti indikativna za određene vremenske uvjete.
Naime, cirusni oblaci često su prekursori toplih fronti. Oni ukazuju na to da se vlažniji zrak premješta u određeno područje. Zbog toga pojava halo efekta može signalizirati dolazak kiše ili lošijeg vremena unutar sljedećih 24 do 48 sati. Ovaj fenomen stoga se koristi u meteorologiji kao jedan od pokazatelja za predviđanje vremenskih promjena.
Halo rijetko viđamo jer rijetko gledamo u Sunce
Voditelj Astronomskog društva Beskraj, astronom i astrofotograf Boris Štromar snimio je halo i objasnio ga za Index.
"Halo oko Sunca je efekt koji i nije tako rijedak, no rijetko ga primjećujemo jer nam jednostavno nije navika gledati prema bliještećem Suncu pa su mnogi često iznenađeni kad ga primijete", kaže Štromar.
"Halo je posljedica loma svjetlosti koji se događa u kristalićima leda visoko u atmosferi, što je najčešće vidljivo kad su na nebu visoki tanki oblaci - cirusi. Ako ih ima, treba obratiti pažnju na mogućnost pojave haloa oko Sunca. Uz malo pažnje, ovu pojavu možemo vidjeti više puta godišnje, a nekad se javljaju i drugi optički fenomeni poput pasunca (lažno sunce, eng. sundog), cirkumzenitalnog luka i drugih. Halo ima promjer 22 stupnja - ako ispružimo ruku i raširimo dlan, to je otprilike udaljenost od palca do malog prsta", tumači zagrebački astronom.
Posebno lijep primjerak haloa
"Ljeti se tijekom dana Sunce nalazi jako visoko na nebu tako da ni sam nisam primijetio ovaj halo sve dok mi prijatelj Damir iz astronomske udruge nije javio za njega. Bio je zbilja prekrasan i jasno definiran, što je ipak rijetkost jer najčešće možemo uočiti samo jedan dio (uglavnom s gornje strane Sunca), a s više oblaka se gube kontrast i definicija.
To se može primijetiti na fotografiji s Trga bana Jelačića koju sam snimio dosta kasnije nakon dojave, kad sam se iz grada vratio kući po 'pravi' fotoaparat. Srećom, u džepu imamo dobre kamere na mobitelima pa se i tako mogu snimiti lijepe fotografije, čemu smo svjedočili u Facebook grupi 'Zakaj volim Zagreb'.
Naravno, halo se vidio iz cijelog ovog dijela Hrvatske, ne samo iz Zagreba. Zanimljivo je da nam on često nagoviješta promjenu vremena, odnosno dolazak naoblake i kiše", kaže Štromar.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.