NASA-INA nova misija, pod nazivom Europa Clipper, koja je proglašena najambicioznijom misijom agencije, uspješno je lansirana u ponedjeljak 14. listopada 2024. u 18:06 po hrvatskom vremenu, s Kennedy Space Centra na Floridi. Krenula je prema Jupiterovom mjesecu Europi kako bi istražila jedno od najzanimljivijih mjesta u našem Sunčevom sustavu koje bi moglo imati uvjete povoljne za razvoj života.
Ovaj fascinantni ledeni mjesec, manji od našeg Mjeseca, skriva tajnu koja bi mogla promijeniti naše razumijevanje o životu izvan Zemlje - ogroman, tekući ocean skriven ispod debele kore leda.
Tehnološki potencijal Europa Clippera
Europa Clipper je iznimno napredna sonda opremljena najmodernijom tehnologijom za istraživanje svemira. Najveća je svemirska letjelica koju je NASA ikada napravila za jednu planetarnu misiju. Dugačka je oko 30.5 metara, široka oko 17.6 metara i teška oko 6000 kg. Zbog velikih solarnih panela za prikupljanje sunčeve energije kojom će se napajati znanstveni instrumenti, elektronika i ostali podsustavi, površina joj je veća od košarkaškog igrališta.
Njezin cilj nije samo doletjeti do Jupitera već i dugoročno kružiti oko Europe kako bi detaljno proučila njezinu površinu i unutrašnju strukturu. Sonda je lansirana na SpaceX-ovoj raketi Falcon Heavy, trenutno najmoćnijoj raketi, koja ju je dovoljno ubrzala da u konačnici dostigne Jupiterovu orbitu. Na tom putovanju trebala bi prvo proletjeti pokraj Marsa, a ponovno zatim pokraj Zemlje, kako bi te planete iskoristila kao gravitacijske praćke potrebne za dodatno ubrzavanje.
Nakon što prijeđe 2.9 milijardi kilometara, u sklopu putovanja koje bi trebalo trajati oko pet i pol godina, Europa Clipper bi trebao ući u orbitu oko Jupitera 2030. Planirano je da proleti blizu površine mjeseca 49 puta.
Golemi solarni paneli trebali bi ga opskrbljivati električnom energijom na velikoj udaljenosti od Sunca, gdje je količina svjetlosti znatno manja nego u blizini Zemlje. Oni bi trebali stvarati dovoljno energije za napajanje svih sofisticiranih instrumenata.
Središnji dio sonde je njezin znanstveni laboratorij koji sadrži niz instrumenata koji će prikupljati i analizirati podatke s površine i ispod površine Europe.
Ovi instrumenti uključuju kamere visoke rezolucije, radar za dubinsko skeniranje ledene kore i oceana ispod nje, infracrveni spektrometar za detekciju raznih kemijskih spojeva, kao i magnetometar za mjerenje magnetskih polja kako bi se utvrdila debljina oceana i slojeva leda.
Što NASA traži na Europi?
Znanstvenici vjeruju da se ispod sloja leda na Europi, koji može biti debljine od 10 do 30 kilometara, nalazi tekući ocean.
Promjer Europe na ekvatoru iznosi oko 3100 km, što je oko 90 posto promjera našega Mjeseca, odnosno četvrtina promjera Zemlje. Znanstvenici procjenjuju da je ledeni pokrov Europe debeo između 15 i 25 km te da pluta na oceanu koji je dubok između 60 i 150 km.
Europa se smatra oceanskim svijetom, a procjenjuje se da bi mogla sadržavati dvostruko više vode nego Zemlja.
Budući da se nalazi daleko od Sunca te da ima jezgru manju od Mjeseca, bilo bi za očekivati da je geološki mrtva i hladna te da je njezin ocean potpuno smrznut. Međutim to nije tako, jer Jupiter svojom gravitacijom uzrokuje tzv. plimno masiranje Europe – on neprestano povlači i "mijesi" unutrašnjost Europe te trenjem stvara dovoljno topline da led ispod površine ostane tekuć, a jezgra možda geološki aktivna.
Podaci iz NASA-ine misije Galileo iz 1990-ih godina pronašli su snažne potvrde da se ispod ledene kore Europe nalazi golem, slani ocean. Znanstvenici su također pronašli signale da Europa ispod ledene površine vjerojatno sadrži organske spojeve i izvore energije.
Ako misija utvrdi da je pogodna za život, to bi bilo golemo otkriće i značilo bi da u našem Sunčevom sustavu i šire postoji više nastanjivih svjetova nego što smo mislili.
"Presretni smo što šaljemo Europa Clipper na put kako bi istražio potencijalno nastanjiv oceanski svijet, zahvaljujući našim kolegama i partnerima koji su naporno radili da dođemo do ovog dana", izjavila je Laurie Leshin, direktorica NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon u Južnoj Kaliforniji.
Koje tvari će Europa Clipper tražiti?
Tri glavna znanstvena cilja misije Europa Clipper su utvrditi debljinu ledene kore Jupiterova mjeseca i njezinu interakciju s oceanom ispod, istražiti njegov sastav te karakterizirati njegovu geologiju.
Kako bi ostvario te ciljeve, Europa Clipper će koristiti devet instrumenata za proučavanje sastava ledene kore i mogućih znakova organskih spojeva i kemijskih elemenata potrebnih za život, kao što su ugljik, vodik, dušik, kisik, fosfor i sumpor.
Također će tražiti dokaze o geološkoj aktivnosti mjeseca, poput plinova ili vodenih isparavanja koji bi mogli izbijati kroz pukotine u ledu, na sličan način kako je to zabilježeno na Saturnovom mjesecu Enkeladu.
Tekući ocean ispod leda i mogućnost života
Postojanje tekućeg oceana na Europi sugerira da možda ima uvjete slične onima koji su na Zemlji omogućili razvoj života. Naime, u dubokim oceanima na Zemlji, gdje sunčeva svjetlost ne dopire, život cvjeta oko hidrotermalnih otvora u dubinama oceana, koji pružaju energiju i potrebne kemikalije za opstanak i razvoj organizama.
Ti izvori jedno su od mogućih žarišta nastanka života na Zemlji. Ako slični uvjeti postoje na Europi, to bi značilo da bi mikroorganizmi ili jednostavni oblici života mogli postojati i tamo. Iako misija ne uključuje rover ni instrumente za biološke analize, ona je važan korak u pripremi za buduće ekspedicije koje bi mogle izravno tražiti znakove života.
Zašto NASA neće odmah tražiti život?
Postoji nekoliko razloga zašto Europa Clipper neće odmah tražiti život na Europi. Kao prvo, znanstvenici još uvijek ne znaju dovoljno o specifičnim uvjetima koji vladaju na njoj. Prije nego što se pokrene misija koja bi mogla izravno analizirati biološke tragove, potrebno je prvo detaljno proučiti Europinu ledenu koru, ocean i potencijalne izvore energije.
Drugi razlog je to što traženje života zahtijeva iznimno precizne i osjetljive instrumente koji mogu biti oštećeni ekstremnim uvjetima ili mogu kontaminirati površinu Europe. Naime, postoji bojazan da bi sonda i njezini instrumenti mogli prenijeti bakterije sa Zemlje koje bi mogle kompromitirati rezultate.
Zbog toga se NASA u ovoj misiji odlučila fokusirati na pripremu terena za buduće misije, koje će, nakon što se prikupe detaljni podaci, moći sigurnije i učinkovitije istraživati biološke aspekte Europe.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.