ZAHTJEV za ukidanjem ugljena kao energenta podržale su još 23 zemlje na klimatskoj konferenciji UN-a, ali su se tomu usprotivili najveći proizvođači najprljavijeg goriva koje uzrokuje globalno zagrijavanje.
Na summitu COP26 želi se pronaći način za postizanje cilja ograničenja globalnog povećanja temperature na 1.5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijske razine.
Emisija stakleničkih plinova zbog sagorijevanja ugljena pojedinačno najviše doprinosi klimatskim promjenama pa je smanjenje njegove upotrebe ključno za postizanje klimatskih ciljeva.
Porast emisija
Obećanje o ukidanju ugljena nisu podržali Australija, Indija, SAD i Kina, koja drži više od pola svih termoelektrana, a planira ih još sagraditi.
Emisija ugljičnog dioksida pala je za 5.4 posto u 2020. zbog pada ekonomske aktivnosti, ali novo izvješće Global Carbon Projecta procjenjuje da će emisija porasti za 4.9 posto ove godine.
"Očekivali smo povećanje", kazao je glavni autor izvješća Pierre Friedlingstein, stručnjak za klimatsko modeliranje sa Sveučilišta Exeter.
"Ono što nas je iznenadilo su intenzitet i brzina", dodao je.
Kraj ugljena na vidiku
Alok Sharma, predsjednik dvotjednog klimatskog samita u Glasgowu, kazao je kako "možemo kazati da je kraj ugljena na vidiku".
Neobvezujuća deklaracija o ukidanju ugljena ima "77 potpisnika, uključujući 46 zemalja, poput Poljske, Vijetnama i Čilea, a 23 su prvi put obećale odustati od ugljena", kazao je Sharma.
Bogatije su zemlje pristale na ukidanje ugljena kao izvora energije do 2030-ih, a siromašne do 2040-ih. Poljska je rekla da cilja na 2040-e, a prethodno je obećala zatvoriti rudnike ugljena u 2049.
Indonezija nije pristala na dio dogovora koji predviđa kraj financiranja novih elektrana na ugljen.
Trenutno termoelektrane proizvode više od trećinu struje na svijetu. Mnoge zemlje u razvoju oslanjaju se na jeftini ugljen.