PRED Hrvatskom je još jedna neizvjesna turistička sezona. Iako je već sada, zbog novog vala pandemije koronavirusa i presporog cijepljenja, jasno da masovnijeg dolaska turista prije ljeta neće biti, očekivanja od turističke 2021. u Hrvatskoj su velika pa stručnjaci vjeruju da ćemo u ovoj godini ostvariti rast broja turista i noćenja od 10 do 15 posto u odnosu na prošlu godinu.
No mnogo toga ovisi o epidemiološkoj situaciji koju će Hrvatska imati u mjesecima pred nema te o već spomenutim covid-putovnicama.
One kao rješenje dolaze nakon debakla s cijepljenjem. Situacija s cijepljenjem nije blistava ni u ostatku Europske unije, no Hrvatska je po procijepljenosti stanovništva na njenom dnu. Najave da bi se do ljeta moglo procijepiti 50 posto stanovništva Hrvatske, pokazale su se, uslijed mnogih problema prvenstveno s isporukom cjepiva, potpuno nerealnima.
Sada je pred Europom i Hrvatskom novi izazov - covid-putovnice, odnosno potvrde o tome da je gost koji ulazi u Hrvatsku cijepljen protiv koronavirusa, da ne boluje od korone ili da je prebolio tu bolest. Te će potvrde, kako je rečeno, sadržavati QR kod s digitalnim potpisom koji će se skenirati na graničnim prijelazima.
Covid-putovnica će pokazati da brinemo o sigurnosti gostiju
Iako u javnosti postoje strahovi da bi covid-putovnice mogle dodatno zakomplicirati stanje u turizmu, Sanda Čorak iz Instituta za turizam kaže da je riječ o projektu na razini EU te da bi od njega koristi trebao imati i naš turizam.
"Uvođenje covid-putovnica ići će u prilog našem turizmu jer taj dokument ipak pokazuje da nam je sigurnost gostiju koji nam dolaze važna i da nam nije važno samo da dođu i potroše novac, nego i da se osjećaju sigurnima. U tom pogledu značajna je i najava ministrice turizma da će se cijepiti svi koji rade u turizmu. Turisti koji će posjetiti Hrvatsku svakako će se osjećati sigurnijima u takvom okruženju", pojašnjava za Index Čorak.
U ovoj godini se ipak očekuje nešto bolja turistička sezona nego lani, ali još smo daleko od brojki prije korone
I naša sugovornica procjenjuje da bismo u ovoj godini mogli ostvariti 10 do 15 posto veći turistički promet nego lani, kada je on bio više nego prepolovljen u odnosu na pretkriznu 2019. godinu. Lani se, prema podacima državne statistike, u Hrvatskoj odmaralo ukupno oko sedam milijuna turista, od čega je više od 5.5 milijuna bilo stranih turista, što predstavlja pad od čak 64.2 posto u odnosu na 2019. godinu. Istodobno, turisti su u Hrvatskoj, pokazuju podaci DZS-a, lani ostvarili nešto manje od 40.8 milijuna noćenja ili 55.3 posto manje nego u 2019. godini. Od te brojke oko 35.4 milijuna noćenja ostvarili su strani turisti.
Iako brojna ograničenja putovanja, poput obveze predočenja testa na koronu, samoizolacije i drugih epidemioloških mjera, ostaju na snazi i u ovoj godini, Čorak vjeruje da bi Hrvatska u ovoj godini mogla ostvariti 60 do 65 posto turističkog prometa iz 2019. Kaže da su ljudi umorni od ograničenja koja je u njihov život unijela pandemija, kao i da su se već uglavnom navikli na život s koronom. No upozorava da će se Hrvatska ove godine suočiti i s jačom konkurencijom nego lani, tim više što se i druge države Mediterana, poput Grčke i Turske, pripremaju za korona-sezonu.
"I druge zemlje se pripremaju za sezonu, ali Hrvatska je bliža emitivnim tržištima i povezanija s njima"
"Hrvatska je tu u prednosti zbog blizine glavnim emitivnim tržištima i dobre prometne povezanosti s njima. Uvođenje covid-putovnica može pomoći u ostvarenju boljih turističkih rezultata nego prošle godine jer će ojačati osjećaj sigurnosti turista", poručuje Čorak.
I ministrica turizma Nikolina Brnjac kaže da Hrvatska kao turistička zemlja pozdravlja svaki dokument koji će olakšati turistička kretanja. Uvođenje ujednačenih i predvidljivih pravila na razini EU tome ide u prilog. No kaže kako još dosta toga treba definirati.
Ministrica turizma Nikolina Brnjac: Pojačavamo pripreme za turističku sezonu
"U predstojećim razgovorima u Vijeću EU, koje mora usuglasiti konačnu verziju dokumenta, zalagat ćemo se da najavljeni certifikat ni u kojem obliku ne predstavlja ograničavajući faktor slobodnom kretanju, kao i da ne bude diskriminatoran. Važno je naglasiti da će i osobe koje nemaju digitalnu zelenu potvrdu moći putovati", ističe za Index Brnjac.
Dodaje i kako se intenzivno razgovara o olakšavanju kretanja kako s člancima EU tako i s trećim državama. Najavljuje i da će Banski dvori pravovremeno donijeti detaljnu odluku o uvjetima za ulazak turista u Hrvatsku, koja će biti na snazi barem do uspostave zajedničkog europskog modela.
Covid-putovnice su u fokusu i hrvatskih europarlamentaraca
"Intenzivirali smo pripreme za nadolazeću turističku sezonu, dogovaramo dodatne punktove za testiranje u turističkim mjestima kako bismo turistima u Hrvatskoj boravak učinili što ugodnijim i sigurnijim. Sigurnost u destinaciji trenutno je najtraženija. Stoga kroz projekt Safe stay in Croatia dodatno potičemo turistički sektor na pridržavanje epidemioloških mjera", poručuje Brnjac.
Covid-putovnice posljednjih su dana u fokusu i hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu. I oni očekuju da će uvođenje takvog certifikata koristiti hrvatskom turizmu, no imaju i vlastite prijedloge nadogradnje projekta digitalnih zelenih potvrda.
Karlo Ressler: Cilj je da Europljani ovog ljeta putuju sa što manje ograničenja
"Uvođenje digitalnih zelenih potvrda ima za cilj omogućiti da Europljani ovog ljeta putuju sa što manje ograničenja, bez čega nema oporavka turizma, gospodarstva i društvenog života. Potvrde ne smiju diskriminirati, moraju biti ujednačene i, prema prijedlogu, dokazivat će da je osoba cijepljena, negativno testirana ili je preboljela covid-19", kratko je za Index kazao zastupnik u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a i Europske pučke stranke. Ressler je k tome i član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), tijela koje je nadležno za temu covid-putovnica.
Biljana Borzan: Zbog cijepljenja preko veze covid-putovnica postaje sredstvo stvaranja građana prvog i drugog reda
"To je certifikat koji je osmišljen kako bi se što prije omogućilo normalnije funkcioniranje, kretanje ljudi i vraćanje aktivnosti u gospodarstvu. Takav certifikat je osobito zanimljiv zemljama poput naše koje svoje gospodarstvo u velikom dijelu oslanjaju na turizam", kaže za Index i eurozastupnica iz redova SDP-a Biljana Borzan.
Ipak, upozorava kako slučaj Hrvatske pokazuje da i covid-putovnica može biti sredstvo dostupno samo privilegiranima. Da smo u kratkom roku uspjeli procijepiti većinu građana, pojašnjava Borzan, covid-putovnica bi bila jednako dostupna i njima. Umjesto toga cjepivo je, poručuje Borzan, pripalo povlaštenima i onima "s vezom", čime i covid-putovnica postaje svojevrsni statusni simbol i sredstvo stvaranja građana prvog i drugog reda.
Što će biti s onima koji su primili rusko ili kinesko cjepivo i koji su cijepljeni izvan EU?
Naša sugovornica kaže i kako je dosta toga oko covid-putovnica još nejasno, poput statusa ruskog i kineskog cjepiva kojima Europska agencija za lijekove (EMA) još nije dala zeleno svjetlo, ali koja se masovno koriste u cijepljenju građana u okolnim zemljama iz kojih nam dolazi puno turista.
"S obzirom na to da rusko i kinesko cjepivo u praksi pokazuju dobru učinkovitost i da su primijenjena u državama iz kojih nam dolaze turisti, smatram da bi za nas bilo dobro da potvrda o procijepljenosti bude dovoljna za ulazak turista u našu zemlju bez obzira na to što im EMA još nije dala odobrenje", napominje Borzan, dodajući kako se još čeka konačan prijedlog Bruxellesa.
Valter Flego: Na granicama nam trebaju posebni ulazi za one s covid-putovnicama kako ne bismo imali kolone do Karavanki
Europarlamentarac iz redova IDS-a i bivši istarski župan Valter Flego naglašava, pak, kako covid-putovnice, kako ih zovemo, zapravo neće biti putovnice, nego samo potvrde. Razlika nije samo semantička.
"Putovnica je sredstvo ulaska u neku državu, dok je potvrda dokaz o nečemu. I oni koji ne budu imali tu potvrdu moći će ulaziti u zemlju, naravno, uz poštivanje epidemioloških pravila koja su na snazi. To je važno za naš turizam", poručuje Flego.
No upozorava kako je procedura usvajanja propisa na razini EU spora pa je covid-putovnice izgledno očekivati tek u lipnju, odnosno na početku prave sezone. Otvoreno je i pitanje koliko će potvrde vrijediti, kao što se još ne zna ni koliko traje imunitet kod onih koji su preboljeli koronavirus.
Flego predlaže i da se na granicama stvore posebni ulazi za one koji imaju covid-putovnice, kojima će se granične linije ipak lakše prelaziti kako se ne bi stvarale duge kolone na graničnim prijelazima.
"Već sada treba početi raditi na tome da onaj tko s tom potvrdom bude dolazio u Hrvatsku ide na poseban ulaz kako nam se na graničnim prijelazima ne bi stvarale kolone do Karavanki", zaključuje Flego.
Uspjeh sezone neće ovisiti samo o covid-putovnicama nego i o našoj sposobnosti da koronu držimo pod kontrolom
Još je puno pitanja na koja nemamo odgovor u vezi s covid-putovnicom i morat ćemo se strpjeti dok se u tijelima EU, a možda i šire, ne postigne jasan dogovor. O tim dogovorima ovisi i ovogodišnja sezona, za koju je već sada jasno da će, kao i lanjska, biti skraćena u odnosu na one na kakve smo navikli. Pravi oporavak turizma, kažu stručnjaci, realno je očekivati tek sljedeće godine, a možda tek i koju godinu kasnije. Do tada ćemo se morati naviknuti na korona-sezone.
Ipak, za razliku od prošle, ovu bi sezonu trebao obilježiti kakav-takav zajednički europski odgovor na štetu koju je pandemija nanijela turizmu. Covid-putovnice zasad su glavno oružje Bruxellesa u borbi protiv koronaudara na tu za Hrvatsku i njeno gospodarstvo vrlo važnu djelatnost. Međutim, glavninu posla morat ćemo odraditi sami na terenu, i to tako da pandemiju u našem dvorištu držimo pod nadzorom. U protivnom, ni covid-putovnice nam neće puno koristiti.