ILIJA SRPAK mladi je Varaždinac koji je prošle školske godine bio najuspješniji hrvatski učenik na natjecanjima kada je dobio čak pet Oskara znanja, a njegov govor upućen cijeloj vladi oduševio je Hrvatsku.
Bio je i jedan od najuspješnijih maturanata, riješivši dva predmeta sa sto posto. Prošlog je ljeta otkrio kako planira otići studirati na Cambridge, a danas je ondje student prirodnih znanosti. Za srednja.hr otkrio je kako se ondje snašao i planira li se nakon faksa vratiti u Hrvatsku.
"Ne želim studirati u Hrvatskoj"
"Znao sam da je tamo vrlo kvalitetno obrazovanje, iako je daleko i ne poznajem puno ljudi, odlučio sam se odvažiti i pokušati. Nakon što su me primili sve više i više sam bio siguran da je to pravo mjesto za mene i da ne želim studirati u Hrvatskoj. U Hrvatskoj se dobrim studentom smatra onaj koji zna zbrojiti razlomke, u Cambridgeu olimpijce špotaju da nisu dovoljno dobri i da moraju više učiti. Htio sam biti u takvom okruženju, poticajnom i izazovnom", otkriva Ilija.
Pojašnjava kako se ondje nudi nešto širi kurikulum nego na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu te je izbor puno veći.
"Morao sam izabrati tri od osam predmeta iz područja prirodnih znanosti, fizičkih ili bioloških, i jednu od tri razine matematike. Izabrao sam fiziku, kemiju, znanost o materijalima te najvišu dostupnu razinu matematike. Najveća je razlika to da, neovisno o odabiru predmeta, svi studenti koji odaberu neki predmet, slušaju ga zajedno. Na PMF-u postoji fizika za fizičare, fizika za kemičare, matematika za fizičare, matematika za kemičare, matematika za biologe itd., a na Cambridgeu ne postoje te razlike. Ja koji ću se baviti kemijom slušam istu fiziku i matematiku koju slušaju budući fizičari. Netko može studirati i biologiju i fiziku ako tako želi, velik je izbor i ljudi mogu izabrati kombinaciju koja njih zanima. Na višim godinama izbor predmeta postaje sve uži i ljudi odabiru čime će se baviti. Ja se sad tehnički mogu predomisliti i baviti fizikom ako želim, ništa me trenutno ne obvezuje da izaberem, primjerice, kemiju", objašnjava mladi genijalac.
"Ni u jednom trenutku nisam požalio"
Svakako je najveća posebnost studija, kaže, da svaki tjedan ima po sat vremena s profesorom ili studentom, nešto poput dodatne nastave za malu grupu od par studenata. Naziva se to supervizijama.
"Svaki tjedan napišem i po 30-40 stranica zadaće za supervizije koju predam supervizorima, oni je isprave i onda skupa to komentiramo. Tako se najviše nauči", kaže Ilija.
"Ni u jednom jedinom trenutku nisam požalio što sam upisao studij na Cambridgeu, otkriva Ilija za srednja.hr.
Na upit smatra li je li mu obrazovanje u Hrvatskoj pružilo dobru podlogu za studiranje na tom prestižnom studiju, kaže:
"Hrvatsko obrazovanje? Ne. Došao sam ovdje kao netko tko već zna puno stvari koje učimo, ali ne zbog obrazovanja koje sam dobio tu, nego onog što sam se sam učio i što sam stekao na natjecanjima. Tu na prvoj godini radimo stvari koje se u Hrvatskoj rade na drugoj i trećoj. Srednjoškolsko obrazovanje koje sam dobio definitivno me ne bi pripremilo za to", smatra Ilija.
"Moguće je da ću ostati u Velikoj Britaniji"
Ilija nije jedini Hrvat na tom sveučilištu – ondje još studiraju i Petar Nizić-Nikolac, Adrian Beker, Petar Suman i Filip Marijanović te Karlo Šerbetar iz Koprivnice. Svi su sudjelovali na raznim natjecanjima i olimpijadama iz prirodnih znanosti pa su se tako i upoznali.
Hoće li se uopće vratiti u Hrvatsku po završetku studija, Ilija nije siguran.
"Moguće je da ću ostati u Velikoj Britaniji i tu nastaviti istraživanja, ali do toga ima još puno vremena i teško je reći", zaključuje ovaj genijalac.