Iz Vilniusa su se ovih dana mogle čuti poruke podrške Ukrajini, a dogovoren je i nastavak slanja vojne pomoći. No isto tako jasno je dano do znanja da Ukrajina ne može zasad postati članica NATO saveza. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg prvi put je javno rekao da je Kijev doživio neuspjeh osvrćući se (vjerojatno) na posljednju ofenzivu ukrajinske vojske:
"NATO mora odgovoriti na neuspjehe Kijeva širenjem opskrbe oružjem. Ukrajinske trupe naišle su na žestok otpor ruskih oružanih snaga, koje su pripremile i izgradile liniju obrane."
Dakle, Zapad će i dalje pružati Ukrajini podršku u obliku vojne pomoći. No glavna poruka summita jest da Ukrajina neće postati članica NATO-a, a nije jasno ni pod kojim bi uvjetima mogla dobiti poziv za ulazak.
Slične poruke iščitavaju se i iz izjava visokih dužnosnika zapadnih zemalja. Poljski predsjednik je izjavio: "Nakon završetka rata u Ukrajini moguće je poslati NATO-ovu mirovnu misiju, u kojoj može sudjelovati poljsko vojno osoblje."
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto, koji je vrlo omražen u Ukrajini, izjavio je sljedeće: "Nacrt završnog dokumenta NATO summita ne sadrži točno vrijeme ni dogovoren plan za prijem Ukrajine u Savez."
Predsjednik Češke i bivši dužnosnik u NATO-u Petr Pavel otišao je možda i najdalje rekavši da će ukrajinski prozor za uspjeh biti "više-manje zatvoren do kraja godine". "Što god se postigne do kraja ove godine bit će početna točka za pregovore", rekao je češki predsjednik.
Nastavak naoružavanja Ukrajine
Ipak, glavne zemlje EU jasno su dale do znanja da nastavljaju sa slanjem vojne pomoći, pa je tako predsjednik Francuske Emmanuel Macron obećao Ukrajini projektile dugog dometa. Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da Njemačka priprema paket vojne pomoći vrijedan više od 700 milijuna eura, a Norveška razmatra slanje vojne pomoći od čak 900 milijuna dolara.
Oštra izjava Zelenskog
Nakon ovih izjava uslijedio je i komentar ukrajinskog predsjednika Zelenskog, koji je oštro kritizirao Zapad. Rekao je da je apsurdno to što nije postavljen vremenski okvir za poziv Ukrajini za članstvo i da se čini kako nema spremnosti da NATO pozove Ukrajinu.
Drugi dan summita
Kako ne bi sve ostalo na oštrim porukama zapadnih čelnika, ali i predsjednika Ukrajine, drugog dana summita retorika je bila nešto blaža. Glavni tajnik NATO-a "upakirao" je svoje izjave pa je, između ostalog, rekao da je sada važnija isporuka oružja nego sigurnosna jamstva. Također, pričalo se o tome da Ukrajina prelazi sa sovjetskih standarda u vojsci na NATO-ove standarde.
Ublažavanju retorike pridružio se i Zelenski, koji je ipak ustanovio kako razumije da Ukrajina ne može postati članica NATO-a dok traje vojni sukob. Izrazio je vjeru da će se ulazak Ukrajine u NATO dogoditi onda kada to bude sigurno jer nitko ne želi svjetski sukob.
Zapad ne daje sigurnosna jamstva Ukrajini
Zapad u Ukrajini nije riješio nijedan sigurnosni problem, a vjerojatno ga godinama neće ni riješiti. Ne postoje lideri, predsjednici, ukrajinski saveznici koji u ovom trenutku mogu donijeti ozbiljnu odluku, čak i ako bi to značilo da Ukrajina učini neke ustupke.
Iako su zapadni mediji svakodnevno najavljivali raspad Rusije, on se nije dogodio, a vjerojatno ni neće. Ne na onaj način na koji bi to neki na Zapadu htjeli. Također, misli li itko da nekom na Zapadu odgovara da se Rusija raskomada i raspadne?
Kakvi bi se tek tu sigurnosni problemi javljali. Tko bi kontrolirao eventualne separatističke težnje raznih grupa diljem Rusije? Što ako neka skupina separatista dođe do nuklearnog oružja? Što ako dođe više njih? Što bi se dogodilo s ostatkom Rusije? Tko bi garantirao da Sibir ili neki drugi dio Rusije ne padne pod kontrolu Kine? Sve su to sigurnosna pitanja o kojima se na Zapadu raspravlja u vojnim krugovima.
Ni SAD ni Velika Britanija, a ni Njemačka i Francuska ne žele raspad Rusije, i to ne zato što jako vole ovakvu Rusiju, već zato što je to put u sigurnosnu neizvjesnost i tko zna što još. Zato priča da bi NATO razvalio Rusiju možda i ima uporište, ali nije realno da će se dogoditi niti će biti realno u dogledno vrijeme.
Ukrajinska pozicija
Ukrajina najvjerojatnije neće biti članica NATO-a u granicama u kojima je međunarodno priznata, barem to sad nije izvjesno. I pitanje je hoće li dobiti ikakva druga sigurnosna jamstva a da se za to nešto ne pita i Rusiju.
Unatoč tome što su očekivanja i želje Ukrajine bile drugačije, ovo je trenutna realnost. Ukrajina, čiji su ekonomija, gospodarstvo i vojska sada u potpunosti vezani za Zapad, vrlo će se teško opirati zapadnim uvjetima kad budu postavljeni.
Naravno, Zapad će nastaviti naoružavati Ukrajinu u onoj mjeri u kojoj to ne ugrožava njegovu unutarnju sigurnost i dok u Ukrajini ne ginu zapadni vojnici. Zapadu ne odgovara da Rusija iz ovog rata izađe kao pobjednik. No u nekom trenutku će odlučiti prestati naoružavati Ukrajinu i tražiti mirovno rješenje.
Mirovno rješenje
Predsjednik Češke je kao stari vojnik u svojoj hladnoj izjavi to najzornije prikazao. Ukrajina neće imati još bezbroj pokušaja za ostvarenje značajnih vojnih pobjeda prije nego što započnu mirovni pregovori. Hoće li se raditi o jednom, dva ili pet pokušaja, pitanje je okolnosti, ali je jasna polazišna točka. Kada Zapad osjeti da Ukrajina više nema snage, tražit će mirovno rješenje.
Mirovno rješenje neće se dogoditi preko noći niti će biti garancija ičega. Mirovno rješenje neće značiti ni ukidanje sankcija ni priznavanje aneksija, a vjerojatno neće ni približiti Ukrajinu zapadnim savezima u formalnom smislu. To, naravno, ne znači da Ukrajina neće moći usklađivati svoje politike sa Zapadom, no svakako će se ulazak u EU odgađati još tko zna koliko dugo, a ulazak u NATO je generalno upitan.