Primamljivo je promatrati Vladimira Putina kako poput negativca iz filma o Jamesu Bondu sjedi za ogromnom kontrolnom pločom u planinskom skrovištu i sije kaos diljem svijeta. Pritisne jedno dugme i nemir na Balkanu. Pritisne drugo i Bliski istok eksplodira.
Primamljivo je, ali vjerojatno netočno. Preuveličava globalni utjecaj kremaljskog čelnika. Da, Rusija ima veze s Hamasom i postala je bliski saveznik Irana. Prema SAD-u, Moskva i Teheran sada imaju punopravno obrambeno partnerstvo. Ali to ne znači da je Moskva bila izravno umiješana u napad Hamasa na Izrael ili da je prethodno znala za njega, piše BBC.
"Ne vjerujemo da je Rusija umiješana na bilo koji način"
"Ne vjerujemo da je Rusija umiješana na bilo koji način", rekao je izraelski veleposlanik u Moskvi Alexander Ben Zvi za Kommersant ovaj tjedan, dodajući da je "potpuna besmislica" sugerirati da postoji ruska povezanost sa zločinima koje je Hamas počinio u Izraelu.
"Nisam vidjela nikakve dokaze o izravnim ruskim isporukama oružja Hamasu ili o tome da je ruska vojska obučavala Hamasove operativce", kaže Hanna Notte, berlinska stručnjakinja za Rusiju i Bliski istok u Centru Jamesa Martina za neproliferacijske studije, te dodaje:
"Istina je da Rusija odavno održava odnose s Hamasom. Rusija nikada nije proglasila Hamas terorističkom organizacijom. Izaslanstva Hamasa bila su u Moskvi prošle i ove godine. Ali ne bih iz toga zaključila da je postojala opsežna vojna potpora. Iako znamo da su se sustavi ruske proizvodnje našli u Gazi, vjerojatno preko Sinaja i uz pomoć Irana".
Putin nije izazvao sukob, ali će ga apsolutno iskoristiti
Drugim riječima, Putin nije pritisnuo gumb s oznakom "Bliskoistočni rat". Ali je li spreman iskoristiti situaciju? Apsolutno. A evo i kako.
S porastom nasilja na Bliskom istoku koje dominira međunarodnim vijestima, Moskva računa na dramatične naslove iz Izraela kako bi skrenula pozornost s ruskog rata u Ukrajini. Ali ovdje se radi o više od puke promjene ciklusa vijesti. Ruske vlasti također se nadaju da će, kao rezultat situacije na Bliskom istoku, neke zapadne isporuke oružja Ukrajini biti preusmjerene Izraelu.
"Vjerujem da će ova kriza izravno utjecati na tijek specijalne vojne operacije u Ukrajini. Sponzori Ukrajine bit će zaokupljeni sukobom u Izraelu. To ne znači da će Zapad napustiti Ukrajince. Ali količina vojne pomoći će se smanjiti, a tijek operacije može se oštro okrenuti u korist Rusije", rekao je ruski diplomat Konstantin Gavrilov za prokremaljski list Izvestija.
Amerika na dva fronta
Puste želje s ruske strane? Sasvim moguće. "Možemo i hoćemo stajati uz Izrael, kao što stojimo uz Ukrajinu", rekao je američki ministar obrane Lloyd Austin na sastanku ministara obrane NATO-a. Ali dugotrajni sukob na Bliskom istoku testirat će sposobnost Amerike da istovremeno podrži dva saveznika u dva odvojena rata.
Rusija pokušava ojačati svoju ulogu na Bliskom istoku predstavljajući se kao potencijalni mirotvorac. I prije je bila u toj ulozi, sudjelujući u dosadašnjim međunarodnim naporima za okončanje sukoba u regiji.
"Rusija može i hoće igrati ulogu u rješavanju sukoba. Održavamo kontakte sa svim stranama u sukobu", rekao je glasnogovornik predsjednika Putina Dmitrij Peskov. Tijekom ovotjednog posjeta Moskvi, irački premijer je pozvao Putina da "objavi inicijativu za pravi prekid vatre" u regiji.
Moskva dugo ima interes na Bliskom istoku
Rusija kao mirotvorac? To je teško prodati. Napokon, to je zemlja koja je pokrenula potpunu invaziju na svog susjeda. Nakon gotovo 20 mjeseci, ruski rat u Ukrajini izazvao je smrt i razaranje u razmjerima koji su šokirali svijet.
Osim toga, reći da "možete i hoćete igrati ulogu" u postizanju mira ne jamči da će vas oni koji su uključeni u sukob prihvatiti kao posrednika.
Moskva je dugo imala interes na Bliskom istoku, Sovjetski Savez je zauzeo proarapski stav dok je Izrael stvarao bliske veze sa SAD-om. Godinama je državno sponzorirani antisemitizam bio obilježje sovjetskog života.
Nakon raspada Sovjetskog Carstva odnosi Rusije i Izraela su se poboljšali, dijelom zbog priljeva više od milijun Židova u Izrael iz bivših sovjetskih republika. Ali nedavno se Rusija Vladimira Putina približila izraelskim neprijateljima, posebice Iranu - što je zateglo rusko-izraelske odnose.
Kremlj radi što Kremlj radi - krivi Ameriku
Kremlj ovdje uviđa priliku da učini ono što već čini uvelike - okrivi Ameriku. Od napada Hamasa na Izrael, središnja poruka Vladimira Putina bila je da je "ovo primjer neuspjeha politike Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku".
To se uklapa u opći obrazac napada Moskve na ono što naziva "američkom hegemonijom". A isticanje Amerike kao središnjeg krivca na Bliskom istoku je način na koji Kremlj jača položaj Rusije u regiji na štetu Washingtona.
Ovo su bile potencijalne koristi za Rusiju od događaja na Bliskom istoku. Ali postoje i opasnosti.
"Pažljivo kalibrirana nestabilnost je ono što Rusiji najbolje koristi. Ako ova kriza skrene pozornost s Ukrajine - a postoji stvarni rizik od toga, s obzirom na važnost Izraela u unutarnjem političkom kontekstu SAD-a - onda bi Rusija mogla imati kratkoročnu korist", smatra Hanna Notte.
"Rusija ne želi totalni rat Izraela i Irana
Ali Rusija ne bi imala koristi od rata koji bi zahvatio širu regiju, uključujući Iran koji Hamasu osigurava oružje i novac, ističe Notte.
"Rusija ne želi potpuni rat između Izraela i Irana. Ako stvari krenu prema tome, a postane jasno da se Amerika snažno svrstava na stranu Izraela, mislim da Rusija neće imati drugog izbora nego da još više stane na stranu Irana. Nisam sigurna da to želi. Mislim da Putin još uvijek cijeni svoje veze s Izraelom. Ne mislim da se ruska diplomacija želi dovesti u situaciju da mora birati strane. Ali što više ovaj sukob eskalira, to bi oni mogli osjećati veći pritisak", zaključuje Notte za BBC.