POVIJEST Ukrajine proteklih je mjeseci postala eminentna politička tema.
Njome se u svojim obraćanjima javnosti bavi ruski predsjednik Vladimir Putin, ali i stotine tisuća, ako ne i milijuni korisnika društvenih mreža - među njima i najbogatiji čovjek na svijetu Elon Musk. On je čak iznio nesuvisli prijedlog za uspostavu mira između Rusije i Ukrajine, koji se oslanja na povijesne falsifikate i mitove, primjerice o povijesti Krima.
>> Musk misli da se rat može završiti "pravim" referendumom. Očito nije slušao Putina
Povijest Ukrajine svatko tumači na način koji njemu odgovara, često bez potrebnog znanja i razumijevanja, povlačeći ponekad površne paralele između vlastitog povijesnog iskustva i današnje situacije u Ukrajini.
>> New York Times: Elon Musk je postao agent geopolitičkog kaosa
Predavanja s Yalea koja možete pratiti na YouTubeu
Za one koji u tematiku žele ući dublje i razumjeti više, ne samo činjenice nego i različite ideološke i iskustvene perspektive koje formiraju povijest jedne države i/ili nacije, američko sveučilište Yale odlučilo je snimati i u redovitom ritmu objavljivati na YouTubeu predavanja o povijesti Ukrajine svog uvaženog povjesničara Timothyja Snydera.
Snyder je profesor povijesti i globalnih pitanja na američkom Sveučilištu Yale te autor niza knjiga od kojih se, kako sam kaže, dobar dio njih bavi i Ukrajinom, a najpoznatije su mu Krvava Prostranstva - Europa između Hitlera i Staljina, O tiraniji - Dvadeset lekcija 20. stoljeća i Put do neslobode - Rusija, Europa, Amerika.
>> Timothy Snyder proučava Ukrajinu 30 godina. Sad je demontirao 4 glavna mita o ratu
"Što znači postojanje nacije?"
"Ukrajina je morala postojati kao društvo i državna uprava 23. veljače 2022., inače se Ukrajinci sljedeći dan ne bi kolektivno odupirali ruskoj invaziji. Što znači postojanje nacije? Je li to stvar strukture, djelovanja ili oboje? Zašto je postojanje Ukrajine izazvalo takve kontroverze? Na koji način poljsko, rusko i židovsko samorazumijevanje ovisi o iskustvima u Ukrajini?
Kako je i kada nastala moderna ukrajinska nacija? Što se toga tiče, kako nastaje bilo koja moderna nacija? Zašto neke, a ne druge? Mogu li se nacije birati i mogu li izbori biti odlučujući? Ako da, čiji i kako?
Ukrajina je bila zemlja najviše pogođena sovjetskim i nacističkim terorom: što onda možemo naučiti o tim sustavima od Ukrajine? Je li postkolonijalna, višejezična ukrajinska nacija nasljeđe iz prošlosti ili obećava budućnost?" To su neka od pitanja na koja Snyder nudi odgovore u seriji predavanja pod nazivom The Making of Modern Ukraine. Ne jedan odgovor, već odgovore.
U svojim predavanjima Snyder kreće od pitanja koje nameće trenutna ruska invazija na Ukrajinu, onda se bavi objašnjavanjem što su i kako uopće nastaju nacije (ne, to nema nikakve veze s genetikom) te se potom vraća u drevnu povijest i u vrijeme u kojem Europa nije postojala kao geografski i politički koncept.
Vikinzi i Mongoli
Zanimljivo je saznati da su prvu državu na području današnje Ukrajine zapravo osnovali Vikinzi, nakon čega u 13. stoljeću slijedi uspon Velike Kneževine Litve, dok u tom trenutku ni Rusi ni Ukrajinci ne postoje kao formirane nacije po današnjem shvaćanju. Važnu ulogu u povijesti Ukrajine igraju i Mongoli, odnosno njihova država Zlatna Horda.
Snyder, kao i svaki dobar povjesničar, inzistira na tome da se povijesni događaji i procesi prvenstveno razumiju unutar konteksta vremena u kojem se događaju, konstantno naglašavajući različite perspektive sukobljenih strana, ali i različitosti u svijesti ljudi iz prijašnjih perioda u odnosu na suvremenost.
Nema tu nikakvih tlapnji o "tisućljetnim snovima" ni o "kosovskim zavjetima", već se od studenata koji slušaju predavanja i gledatelja koji ih prate preko YouTubea traže kompleksnije razmišljanje i poliperspektivnost. Povijest nije jednostavna i pravocrtna, a oni koji je tako predstavljaju zapravo je falsificiraju, najčešće u ime svojih dnevnopolitičkih ciljeva.
Lijeva i desna obala rijeke
Jedan od izvrsnih primjera Snyderovog pristupa je kada u 11. predavanju objašnjava pojmove "lijeve obale" i "desne obale", koji se često spominju kada se govori ili čita o ukrajinskoj povijesti.
Naime, koja je lijeva, a koja desna obala rijeke se određuje iz perspektive rijeke. U ovom slučaju rijeke Dnjepar. Ako rijeka teče od sjevera prema jugu, onda je lijeva obala istočno, a desna zapadno. Dakle, na karti je lijeva obala zapravo desno, a desna obala lijevo.
U najnovijem predavanju Snyder dolazi do velike gladi u Ukrajini početkom 1930-ih te napominje jako važnu stvar: skoro sve gladi su stvorene politički, a ne zato što doista nema dovoljno hrane za sve ljude. Gladi se stvaraju političkim odlukama o distribuciji postojeće hrane. To nam osvjetljava ne samo ukrajinsku i sovjetsku povijest prije stotinjak godina već i svijet u kojem danas živimo.
Povijest jedne nacije i/ili države nije samo povijest te nacije i/ili države
Također je važno naglasiti da je povijest Ukrajine ujedno i povijest Habsburške Monarhije, Poljske, Rusije, SSSR-a, Vikinga, Židova, Mongola, komunizma, koncepta republika, imperija, različitih jezika i društvenih uređenja te ekonomskih sustava. Isto važi, naravno, i za povijest Hrvatske i svake druge države - povijest nikad nije samo nacionalna povijest, iako ju nacionalisti tako vole prikazivati.
Snyder je i primjer toga koliko je besmislena teza koju često čujemo na desnici u Hrvatskoj, a to je da "neće nama netko drugi pisati povijest". Hoće jer ne postoji nacionalno ograničenje bavljenja poviješću.
Za one koji žele znati više Snyder je dobra odskočna daska
Naravno, i Snyder kao javni intelektualac ima svoje kritičare te mu se najviše zamjera što zna upasti u zamku izjednačavanja "dva totalitarizma". No, u ovim predavanjima pazi na to da ne povlači površne paralele, nego ulazi u dubinu, nudeći uvijek i objašnjenje perspektiva pojedinih povijesnih aktera. Uostalom, za one koji žele znati više Snyder može biti samo odskočna daska, dobar uvod u povijest Ukrajine.
Također nudi i listu literature koju vrijedi pogledati.
U svakom slučaju, ova su predavanja vrlo korisna za svakoga tko želi bolje razumjeti ne samo ukrajinsku povijest nego i povijest države u kojoj trenutno živi - Ukrajinci znaju da su države prolazne - te se oduprijeti simplificiranim objašnjenima i jeftinim nacionalnim mitovima.