Manjak educirane radne snage postaje prepreka za održavanje i unaprjeđenje mnogih djelatnosti u sektoru prometa, a lani je za sektor prometa i veza izdano gotovo 11.5 tisuća dozvola za boravak i rad, što je porast za više od 50 posto u odnosu na godinu ranije, objavio je danas HGK.
Mogu li stranci u prometnom sektoru nadomjestiti domaće, kako ih pripremiti za hrvatske uvjete, kako privući mlade u obrazovne institucije koje obrazuju prometne stručnjake te ima li i obrazovni sustav dovoljno edukatora, samo je dio pitanja o kojima se razgovaralo na konferenciji "Tko to tamo vozi? Kako riješiti nedostatak radnika u prometnom sektoru i logistici?", u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Saveza za željeznicu.
Kako je istaknuto na konferenciji, u zadnjih nekoliko godina bio je primjetan nedostatak vozača kamiona i autobusa u cestovnom prijevozu. Sada je nedostatak u svim prometnim djelatnostima - cestovnoj, željezničkoj, zračnoj, logistici, a posebice kvalificiranih radnika sa specifičnim znanjima.
Broj učenika koji završi Školu za cestovni promet ne zadovoljava tržište rada u Zagrebu
Danas je posljednji dan škole, za tjedan dana počinje proces prijave programa za srednje škole, pa je na konferenciji problematizirano koliko će učenika odabrati smjer u prometu, odnosno hoće li biti dovoljno interesa.
Ravnatelj Škole za cestovni promet Tomislav Ćurković je rekao da je interes učenika osmih razreda za programe te škole dosta velik, a da je lani interes bio tri puta veći od upisne kvote po programima.
Kada je riječ o Gradu Zagrebu, broj učenika koji završi programe Škole za cestovni promet ne zadovoljava tržište rada, naveo je Ćurković, napomenuvši da je povećanje upisnih kvota moguće, ali uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih te Gradskog ureda za obrazovanje sport i mlade, koji moraju osigurati i materijalne i kadrovske uvjete.
"Ove godine ne planiramo povećanje upisnih kvota u Školi za cestovni promet. Kako bi bili uspješniji nužna je bolja suradnja obrazovnih ustanova i poslodavaca koji bi kroz različite aktivnosti i predstavljanja svojih tvrtki više popularizirali zanimanja", izjavio je Ćurković.
HŽ infrastruktura planira zaposliti oko 350 radnika
Da je trend nedostatka radne snage zahvatio i željeznicu potvrdio je član Uprave HŽ infrastrukture Marijan Ćuzić. Tako u toj državnoj tvrtki najviše nedostaje radnika koji neposredno sudjeluju u tijeku prometa, kao što su prometnici, skretničari, pružni radnici, a u ovoj godini je planirano zapošljavanje oko 350 radnika.
"Pokrenuli smo i proces prekvalifikacije građanstva, stipendiramo učenike srednjih škola te njima i studentima nudimo praksu. To su samo su neki od načina regrutiranja, a primaran cilj nam je doprijeti do mladih ljudi te ih motivirati za upisivanje željezničkih zanimanja", rekao je Ćuzić.
Nedostaje minimalno 1500 vozača
Direktorica ljudskih resursa u tvrtki Arriva Hrvatska Mia Mirjana Starčević je istaknula da cestovnim prijevoznicima nedostaje minimalno 1500 vozača za normalno funkcioniranje. Za to odgovornost snose prijevoznici, sustav obrazovanja te država jer, svi zajedno, nisu pravovremeno prepoznali problem, smatra.
"Rješenja nema bez angažiranja stranih radnika, spuštanja dobne granice za zanimanje vozača autobusa te regulacije sektora cestovnog prometa pri čemu ponajprije mislimo na uvođenje javne usluge", mišljenja je Starčević.
Na konferenciji je istaknuto i da se novom revizijom TEN-T osnovne mreže Hrvatska našla na dva dodatna koridora: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.
Time se stvorila izuzetna prilika da se pozicioniramo kao glavni logistički centar za centralnu i jugoistočnu Europu. Osim prometnih pravaca govorimo i o infrastrukturi alternativnih goriva, upravljanju prometom, novim tehnologijama, povećanju sigurnosti i digitalizaciji.
Budući da sve to zahtijeva povećanu potrebu za kvalificiranom radnom snagom u sektoru prometa, krajnje je vrijeme za adresiranje problema radne snage", poručeno je s konferencije.