Foto: Dnevni tisak
"POVEĆANE su najniže razine plaća, osobito ključnim radnicima kao što su, primjerice, traktoristi. Traktorist današnjice nije samo vozač koji je strojem ušao u polje da zaore ravnu brazdu. Upravlja visokosofisticiranim strojevima za obradu zemlje i o njegovu znanju iskorištavanja stroja za kvalitetnu proizvodnju ovisi urod pa oni koji se dobro razumiju u poljoprivredu tvrde da mu za rad trebaju znanja inženjera, ali i inženjerska plaća", citat je koji je objavio Večernji list u sklopu svog feljtona o Agrokoru.
>> FOTO Kako su novine stvarale kult Ivice Todorića
Što s krumpirom i brašnom? Okruglice!
Umjesto Todorića koji je "bika ljubio među rogova" i kojem je svaki zaposlenik bio "jednak izumitelju Sumameda", a "jabuke mu poput djevojaka", mainstream mediji nalazi su nove epitete za herojsku borbu povjerenika Ante Ramljaka i nakon njega Fabrisa Peruška.
3. kolovoza 2008. godine u Jutarnjem listu objavljen je tekst o Ivici Todoriću s naslovom "Strast za zemljom", u kojemu autor teksta o vlasniku Agrokora piše hvalospjeve, a danas tradiciju nastavlja Večernji list koji je objavio feljton o posljednjih godinu dana Agrokora, potpisan s "Istraživački tim Večernjeg lista". No ne zaostaje ni ovog puta Jutarnji list, a i neki drugi mainstream mediji. No, krenimo redom.
"Kompanija je sve teže radila, osobito u programu zamrznute hrane, pa su se tehnolozi dovijali kako od onih sastojaka koje imaju na raspolaganju razviti proizvod koji će u trgovinama stvarati privid široke ponude. Kako je bilo dovoljno krumpira i brašna, nastale su Ledo okruglice s novim okusima koje su se pokazale kao tržišni hit 2017. Iza te inovacije, koja je očito pogodila ukus kupaca, krije se zapravo sumorna priča o 'šivanju od jedinog štofa koji imaš", još jedan je citat iz Večernjakova feljtona o posljednjih godinu dana Agrokora, u kojem se glorificiraju napori vlade i povjerenika te njegova tima.
"Vjernost Konzumu je neupitna"
Citat je iz dijela feljtona koji nosi naslov "Ledo je ostao bez sirovina, ali okruglice su postale hit", a u kojem se objašnjava da su "tehnolozima u pogonima ostali samo brašno i krumpir, ne i sirovine za sladolede, ali uspjeli su održati proizvodnju".
Naravno, za Večernji list tvrtka Agrokor je i dalje nacionalna tvrtka koju Hrvati jednostavno ne mogu, a ne voljeti. Tako je bilo u doba Todorića, a tako je i danas. Uostalom, kako objasniti ovakve rezultate Istraživačkog tima.
"Veliki je broj artikala nedostajao, ali kupci su još uvijek bili tu. Koliko god to bilo nevjerojatno s obzirom na sve što se događalo sa sustavom Agrokor, njihova je vjernost Konzumu još uvijek bila neupitna, čak i pod cijenu toga da iz trgovine izađu bez nekih ciljanih proizvoda. Tu se na djelu mogao vidjeti jedan od maloprodajnih postulata – da se kupovne navike vrlo teško mijenjaju", zaključuje se u feljtonu s naslovom "I u najvećoj krizi, uz prazne police, kupci su ostali vjerni Konzumu".
Da nije bilo marketinga
Feljton, naravno, nudi odgovor na pitanje kako su zapravo kupci ostali vjerni Agrokoru. Prvo je nova uprava nadljudskim naporima osigurala adekvatnu količinu robe potrebne za servisiranje potražnje na razini 90 dana, a za ostalo se pobrinuo marketing.
"Osmišljen je jaki marketing miks (nagradne igre, promocije, kuponi) za privlačenje potrošača, pojačalo se oglašavanje u medijima pa se promet polako počeo stabilizirati. U lipnju je Ramljak objavio da je pad prometa u prvih pet mjeseci godine u Konzumu bio 10,8%. Ključno je bilo stabilizirati Konzum do ljeta kada se zbog turističke sezone odvija glavnina prometa kompanije. Sezona je bila iznimno uspješna, a s obzirom na plan redukcije svih operativnih troškova u maloprodaji i optimizacijom procesa počela je rasti operativna dobit Konzuma", citat je iz Večernjeg lista koji više odgovara nekom PR uratku, nego članku koji bi bio potpisan s Istraživački tim.
Naravno, detaljno nam je Večernji list obrazložio o kakvim se to zapravo nadljudskim naporima radi i tko je zapravo zaslužan da je Agrokor nakon Todorića opstao.
Radilo se u tri smjene
"Prije svega, svoju su stvarnu snagu kompanije pokazale upravo u sezoni u kojoj su se, uz velike napore zaposlenika i menadžmenta te neprekidni rad u tri smjene, uspjele reorganizirati i odgovoriti velikim izazovima vrlo zahtjevne turističke sezone", citat je iz Večernjeg lista.
No nije se bez predaha radilo samo na pripremi turističke sezone, primjerice oko 50 zaposlenika u jednoj sobi svakodnevno se borilo s mnogobrojnom dokumentacijom i papirima i to na bjesomučnom printanju i skeniranju. Koliko je to bio težak i odgovoran posao, otkriva nam neumorni istraživački tim.
Tim od 50 ljudi u jednoj sobi i 9864 dokumenata
"Zaprimljene su ukupno 9864 tražbine, pri čemu to nije bilo sve jer se očekivalo i pristizanje prijava za povezana i ovisna društva. O kojem je opsežnom poslu bila riječ svjedoči i to da je cijela jedna soba bila zatrpana dokumentacijom, a na poslovima urudžbiranja, skeniranja i digitalizacije radio je tim od pedesetak ljudi koji su pristiglu dokumentaciju pripremali za daljnju obradu i provjeru s kompanijama", citat je iz Večernjeg lista.
No nisu zaboravljane ni zasluge aktualne vlade. U dijelu feljtona s naslovom "Plenković: Okolnosti traže izvanredno djelovanje", objašnjava se kako je vlada zapravo od početka pratila Agrokor i znala što se točno događa, a odgovor kako spasiti tvrtku imali su na vrijeme.
Sva sreća da imamo hrabru i staloženu vladu
"Ipak vladajući su intenzivno pratili razvoj događaja, a u ožujku je održan i prvi sastanak Vlade i čelnika Agrokora. Na sastanku su bili vlasnik Agrokora Ivica Todorić i šef financija Ivan Crnjac, premijer Plenković, predsjednik Sabora Božo Petrov te ministri Zdravko Marić i Martina Dalić. Tadašnji predsjednik Sabora Božo Petrov izjavio je da država neće spašavati Todorića, već će braniti gospodarski sustav i štititi po potrebi interese Hrvatske jer Agrokor je po broju svojih tvrtki i onih koje posluju s njim strateška kompanija za gospodarstvo", stoji u feljtonu.
Hrabra vlada po tko zna koji puta dosad pokazala je staloženost, fino je objašnjeno u člancima.
"Premijer i ministri pozivali su na smirivanje strasti te ponavljali da su za vođenje Agrokora odgovorni prije svega vlasnik i uprava, a da je interes predsjednika Vlade i interes države da sve što je vezano za Agrokor nema negativnih reperkusija na stabilnost gospodarstva i financijskog sustava. Ipak približavanjem kraja ožujka retorika se preokrenula i potpredsjednica Vlade Martina Dalić najavila je da će Vlada donijeti poseban zakon koji bi se primjenjivao samo na sistemski važne kompanije, odnosno one koje imaju najmanje 8000 zaposlenika i najmanje milijardu eura duga koji kompanija sama više ne može servisirati", objavio je Večernji list.
Umjesto smjene Dalićki visoko državno priznanje
Nije Večernji list jedini bacao lovorike pred noge hrabrih političara i još hrabrijeg menadžmenta koji je spašavao Agrokor u posljednjih godinu dana. Gojko Drljača, zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista, tako smatra da je potpredsjednica vlade Martina Dalić zbog svega što je napravila oko Agrokora zaslužila "visoko državno priznanje, a ne sumnje". I to bez ironije.
"Potpredsjednica vlade poprilično je hrabro izgurala lex Agrokor te spriječila kaskadni kolaps velikog broja hrvatskih tvrtki zbog insolventnosti Agrokora", zaključak je zamjenika glavnog urednika Jutarnjeg lista koji nudi odgovor na pitanje zašto je Martina Dalić česta meta "političkih pravednika, javnih pera i plaćenih narodnih tribuna".
"Zato što je A) žena i jer B) ima najviše iskustva, znanja i volje u Vladi RH za rješavanje krupnih političkih problema", odgovora Drljača na sebi postavljeno pitanje te zaključuje da bi se eventualnom smjenom Martine Dalić ili kako on kaže "uništenjem", povukla i "destrukcija svih važnih procesa koje vodi i koje će tek trebati voditi".
Optužuju je za svašta jer je žena i jer je sposobna
"Treba je optužiti za nekakvo okrutno tobožnje neoliberatarijanstvo (iako se ponaša narodnjački) pa je osuditi bez suđenja za sukob interesa, pogodovanje krupnom kapitalu i interesnim skupinama, pa čak i za čisti kriminal. Sve bez dokaza. Naravno", zaključuje Drljača zaštitnički o potpredsjednici vlade Martini Dalić koja je po njegovu mišljenju predmet, ni manje ni više nego - hajke.
/