ŠESTOGODIŠNJA Afganistanka Madine Hosseini poginula je u studenom 2017. u naletu vlaka na hrvatsko-srpskoj granici nakon što su njezinoj obitelji hrvatske vlasti navodno uskratile mogućnost da zatraži azil i naredile da se vrati u Srbiju kretanjem uz željezničku prugu.
Ta golema mrlja na hrvatskoj policiji u međuvremenu je došla do Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), koji je presudom utvrdio odgovornost Hrvatske za niz povreda iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda - prava na život, zabrane mučenja i nečovječnog postupanja, zabrane kolektivnog protjerivanja stranaca, prava na sigurnost i slobodu i prava na pokretanje sudskog postupka.
Nakon presude Europskog suda o Madini u uređenoj demokraciji ministar bi dao ostavku
U nekoj uređenoj demokraciji, na koje se u Hrvatskoj volimo pozivati, presuda ESLJP-a bila bi onaj krajnji trenutak u kojem nadležni ministar podnosi ostavku. Zapravo, u nekoj od tih država ministar unutarnjih poslova bi zbog Madininog slučaja davno podnio ostavku. Ali ne u Hrvatskoj.
"Uvijek je odgovornost u ovakvim slučajevima na sustavu, mi moramo vidjeti koje se to sve stvari mogu i trebaju ispraviti", rekao je ministar policije Davor Božinović novinarima na drugom danu Američko-hrvatskog foruma u Zagrebu, upitan smatra li se odgovornim i hoće li podnijeti ostavku.
>> Božinović: Moja ostavka nije na stolu
Ustvrdio je da je poanta tih presuda da se popravi sustav i uvijek se ide za time da se ono što se navodi kao nedostatak ispravi, kroz propise ili unaprjeđenje prakse. Funkcija suda je da ukaže na takve nedostatke, dodao je.
Upitan je li njegova ostavka na stolu, rekao je: "Moja ostavka nije na stolu."
Ponovio je da je pogibija migrantske djevojčice tragedija koja sve pogađa.
"To se dogodilo na teritoriju tuđe države, provele su se određene istražne radnje, sud je zaključio to što je zaključio i mi sada moramo iznaći rješenja i donijeti mjere kako bismo unaprijedili sustav", rekao je ministar Božinović.
Božinović je odavno trebao podnijeti ostavku
Ovo naravno nije prvi put da Božinović odbija podnijeti ostavku zbog skandala u svom resoru, napose kada je riječ o ponašanju policije prema migrantima. Višekratno je dokazano da hrvatska policija provodi pushback na granici prema BiH, što je samo po sebi ilegalno.
Božinović je godinama nijekao da se to događa, a onda kada je suočen s nepobitnim dokazima zahvaljujući upornom istraživanju niza stranih i domaćih medija, sve je svalio na pojedinačne pogreške policajaca. Svoju odgovornost ne vidi, a ostavka mu ne pada na pamet iako je on na čelu ministarstva koje provodi de facto nezakonitu migrantsku politiku.
Božinović po tome da odbija dati ostavku kada je svima jasno da bi je trebao dati se ne izdvaja u HDZ-u. Baš obratno, on je savršeni primjer nemogućnosti HDZ-ovaca da podnesu ostavku na neku političku funkciju.
Od državnog do lokalnog nivoa praktički su nepostojeći HDZ-ovci koji su sami zaključili da trebaju dati ostavku i onda je i doista podnijeli. Najdalje do čega uspijevaju dobaciti je davanje mandata na raspolaganje uz očito nadanje da će njihova smjena biti odbijena.
Tri osnovna razloga za podnošenje ostavke
Ostavka je uobičajena praksa u zapadnim demokracijama te se najčešće podnosi iz tri razloga. Prvi je kada se u resoru nekog ministra otkrije veliki skandal kojeg on nije bio svjestan, ali je odgovoran po zapovjednoj odgovornosti. Drugi razlog je kada se ministra otkrije u moralno ili zakonito upitnom ponašanju. Treći razlog je pak politički krah ministrove agende, nakon čega je napuštanje pozicije jedini logičan potez.
Božinović bi mogao dati ostavku iz sva tri razloga, ali mu to ne pada na pamet. Time se naslanja na dugu HDZ-u tradiciju držanja vršcima noktiju za fotelju.
Prisjetimo se stoga još nekoliko paradigmatskih primjera članova i članica HDZ-a koji su trebali podnijeti ostavke na svoje funkcije, ali to u skladu s praksom, mentalitetom i politikom svoje stranke nisu učinili.
HDZ-ov župan je osuđen za obiteljsko nasilje. Nije dao ostavku
Alojz Tomašević je bio na poziciji požeško-slavonskog župana kada je 2017. godine njegova supruga Mara izašla u javnost s optužbama za obiteljsko nasilje. Mara Tomašević je o tome pisala i predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću, koji je rekao da mu njen mejl "nije prinesen pažnji".
Tomašević je službeno izbačen iz HDZ-a 11. siječnja 2018. nakon što je dva dana prije Predsjedništvo HDZ-a predložilo Visokom časnom sudu izricanje stegovne mjere bezuvjetnog isključenja iz HDZ-a.
HDZ-u je trebalo par tjedana da Tomaševića izbaci iz stranke, ali im nije palo na pamet da ga maknu s mjesta župana, već su ga nastavili podržavati u županijskoj skupštini.
>> Hrvatska 2021. godine: Župan osuđeni nasilnik, načelnik općine osuđeni silovatelj
Tomašević je proglašen krivim za obiteljsko nasilje nad suprugom Marom Tomašević i nepravomoćno osuđen na uvjetnu kaznu od 10 mjeseci s rokom kušnje od dvije godine, odlučio je Općinski sud u Slavonskom Brodu. Pri izricanju presude sudac Slaven Vidmar detaljno je opisao djela nasilja nad suprugom Marom Tomašević, zbog kojih je župan Tomašević i osuđen.
Presuda je kasnije postala i pravomoćna, ali Tomašević ni onda nije podnio ostavku. Dapače, odradio je cijeli mandat župana i povukao se tek na prošlogodišnjim lokalnim izborima.
HDZ-ova ministrica je udarila dijete vozeći bez valjane vozačke dozvole. Nije dala ostavku
Tu je naravno i nekadašnja Plenkovićeva miljenica Gabrijela Žalac. Ova nepoznata Vinkovčanka je zahvaljujući milosti premijera postala ministrica regionalnog razvoja i EU fondova.
Onda je udarila djevojčicu autom i to vozeći bez važeće vozačke dozvole. U nekoj drugoj zemlji to bi bio kraj ministarske karijere Gabrijele Žalac, ali ne u Hrvatskoj.
Ona je izašla pred novinare, malo plakala, malo se opravdavala, malo spominjala davanje mandata na raspolaganje premijeru i - ostala ministrica.
Uslijedio je niz drugih skandala zbog kojih je Žalac postala uteg čak i za Plenkovićevu vladu te je on pod pritiskom javnosti konačno smijenio.
Žalac nije palo na pamet dati ostavku ni kada je bilo jasno da leti iz vlade, čekala je da je premijer smijeni, a onda se na Predsjedništvu HDZ-a žalila kako je odbačena kao krpa.
U međuvremenu je Žalac i uhapšena pod sumnjom da je organizirala muljaže s novcima iz EU fondova, a spominje je se i u raznim aferama povezanih s njenom stranačkom kolegicom i frendicom Josipom Rimac.
>> USKOK odustao od Žalac, sve prešutio EU-u, kaže da ne štiti HDZ. Vjerujete li u to?
Bio je najgori ministar zdravstva i nije mogao objasniti svoju imovinu. Nije dao ostavku
Na ostavku se nikako nije mogao natjerati ni Milan Kujundžić, vjerojatno najgori ministar zdravstva kojeg je Hrvatska imala.
Pod njegovim vodstvom se hrvatsko zdravstvo svakodnevno raspadalo, što Kujundžića ni najmanje nije zabrinjavalo niti je imamo ikakvu ideju kako sustav reformirati. Volio je zato biti ministar, a o sebi je uvijek imao jako visoko mišljenje pa se svojedobno kandidirao i za predsjednika RH.
Kujundžiću je na kraju glave došla imovinska kartica, odnosno nemogućnost da uvjerljivo objasni porijeklo svoje velike imovine.
Ministar je govorio da je kriv zbog pogrešnog ispunjavanja imovinske kartice, no da se radi o "nomotehničkim pogreškama" te da u sadržajnom smislu nije ništa pogriješio. Afere je nazvao "orkestriranim napadom interesnih skupina".
Ostavku nije htio dati, čak je tvrdio da mu moral to ne dopušta, pa ga je Plenković na kraju smijenio uz lakonsko objašnjenje da "nije bio fokusiran na koronavirus".
>> VIDEO Kujundžić: Moral mi ne dopušta da podnesem ostavku. Jedino se Boga bojim
Nakon njegove smjene Županijsko državno odvjetništvo zatražilo je dokument o imenovanju likvidatora Zidnog vrta d.o.o., bivše tvrtke supruge smijenjenog ministra Milana Kujundžića. Naime, likvidator te tvrtke bio je Jure Marušić, jedan od financijera političke kampanje Milana Kujundžića. Marušićeva tvrtka Mar Delta 2014. je donirala Kujundžiću 10.000 kuna u svrhe predsjedničke kampanje. Godinu kasnije Jure Marušić imenovan je za likvidatora tvrtke Kujundžićeve supruge.
Također, Državno odvjetništvo, USKOK i policija pokrenuli su izvide vezane uz bivšeg ministra Milana Kujundžića te za KB Dubravu, u kojem je Kujundžić bio ravnatelj u dva mandata.
HDZ-ovci ne podnose ostavke jer ne žele prihvatiti koncept političke odgovornosti
Svi navedeni slučajevi podsjećaju da će HDZ-ovci učiniti sve samo da ne moraju podnijeti ostavku. Od smrti djece preko obiteljskog nasilja do korupcije i malverzacija, nema skoro ničega što bi HDZ-ovca natjeralo na ostavku. Ako se i dogode, onda su iznuđene, kao u slučaju bivšeg ministra uprave Lovre Kuščevića.
Zato Davor Božinović nema razloga za brigu niti pomišlja na ostavku. Kada bi je podnio, pokazao bi da razumije koncept političke odgovornosti i tako zadao težak udarac vlastitoj stranci. HDZ mu to sigurno nikad ne bi oprostio.