PODUZETNIK i filantrop Nenad Bakić na svom se blogu osvrnuo na najavljene promjene mirovinske reforme. Bakićev post prenosimo uz dozvolu autora.
Premijer Andrej Plenković u srijedu je najavio kako na jesen vlada planira donijeti paket zakona iz mirovinske reforme.
>> Tko je Marko Pavić, ministar koji će nam ukrasti mirovine?
Muškarci i žene rođeni 1962. i mlađi od te dobi u mirovinu će ići sa 65 godina, a oni rođeni 1964. nadalje u mirovinu će sa 67 godina. U prijevodu, do 2027. izjednačit će se muškarci i žene u uvjetima za mirovinu koja će se od 2031. stjecati sa 67 godina.
Umjesto da Plenković i ekipa reformiraju taj drugi stup, promijene regulativu koja se odnosi na strukturu ulaganja i omoguće veću konkurenciju, a time i građanima veći izbor mirovinskih fondova, oni su se odlučili na suprotno - svima koji to žele omogućit će se da svoj novac presele u prvi stup, u solidarni sustav, uz obećanje da će im to u budućnosti donijeti veće mirovine.
Bakić izračunao koliko iznosi rupa u našem mirovinskom sustavu
Najavu oko mirovina komentirali su brojni političari i stručnjaci, a poduzetnik i filantrop Nenad Bakić na svom je blogu izračunao kolika je rupa u mirovinskom sustavu Hrvatske i kako kreće manjak u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Uz njegovu dozvolu, objavljujemo izračun i grafove.
Prije izračuna Bakić je istaknuo četiri napomene:
Iz HZMO-a se isplaćuju i dječji doplatci, trenutno oko 1,4 milijarde kuna godišnje.
Sam HZMO ima rashode oko 300 milijuna kuna godišnje - obje te stavke su (naravno) zbrojene u rashode.
Podaci za prethodne godine su iz financijskog izvješća HZMO-a, projekcije proračuna za 2018.-2020. su iz Ministarstva financija.
2014. je djelomično "zakrpana" prebacivanjem imovine osiguranika s beneficiranim stažem.
Prvi grafikon prikazuje rashode HZMO-a, njegove prihode od doprinosa za mirovinsko osiguranje i rupu koju direktno krpa državni proračun, kroz tzv. Izvor financiranja opći prihodi i primici.
Na drugom grafikonu vidi se povećanje rupe iz godine u godinu pa će tako, prema Bakićevoj procjeni, do 2020. narasti na 19,2 milijarde kuna.
Iako se postojeći umirovljenici bore za veće mirovine koje su “pošteno zaradili”, brojke otkrivaju da samo 15,5 posto umirovljenika koji su mirovine dobili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju - tu nisu uračunate braniteljske mirovine - ima puni staž od 40 i više godina.
No sadašnji radnici, po svemu sudeći, odreći će se svojih budućih mirovina kako bi poboljšali standard sadašnjih umirovljenika pa će se sustav međugeneracijske solidarnosti pretvoriti u međugeneracijski sukob.