Hrvatska je prva država članica EU na sjeverozapadnom kraju Balkanske rute. Ako žele na zapad i sjever Europe preko Hrvatskoj susjednih zemalja, Bosne i Hercegovine ili Srbije, moraju prijeći teritorij države koja je članica Schengena od siječnja prošle godine. Analizu donosi Deutsche Welle.
"Ukupno 26.534 ilegalna prelaska granice registrirana su u prvih deset ovogodišnjih mjeseci (2024.)", kaže za DW glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Većina migranata državljani su Afganistana, Sirije, Turske, Ruske Federacije i Egipta.
No, dok su migranti vidljivi na ulicama Bosne, jugoistočne Austrije i sjeverne Italije, u Hrvatskoj je sve više i više "stranih radnika" - ali ne i ljudi iz ratom i krizama pogođenih područja kao što su Afganistan ili Sirija. Ipak, činjenicu da se u Hrvatskoj nalazi popriličan broj migranata ili onih koji samo prolaze njenim teritorijem dokazuju fotografije onoga što ostavljaju za sobom na planinama i graničnim prijelazima s Italijom i Austrijom, na što nailaze planinari ili šetači.
Migranti se moraju skrivati
"Odjeća, obuća, ruksaci, dokumenti, fotografije, naočale, dječja kolica i dječje pelene na koje planinari nailaze nisu smeće, već tragovi brutalnosti europskog graničnog režima u Hrvatskoj", poručuju u izjavi za DW iz nevladine organizacije Gradovi utočišta. "Dokle god migranti budu prisiljeni skrivati se, nailazit ćemo na njihove tragove na planinama i šumskim putovima", kažu iz ove udruge. Gradovi utočišta spajaju lokalne inicijative i aktiviste u Hrvatskoj koji na terenu pomažu migrantima.
"Vidljivost migranata i njihov kontakt s lokalnim stanovništvom raste i pada ovisno o njihovoj vezi s kriminalnim i ilegalnim radnjama", objašnjava Izvor Rukavina, aktivist udruge Gradovi utočišta i sociolog na Sveučilištu u Zagrebu. "U Italiji i Bosni migranti se lakše pojavljuju u javnosti bez bojazni da ugrožavaju svoje daljnje putovanje. U Hrvatskoj i Sloveniji rizik od zatvora i nasilnog vraćanja (pushback) puno je veći, posebno kada razgovaraju s novinarima."
"Sedmodnevna propusnica": Osnova za moguće buduće povratke
Nije to oduvijek bilo tako. Do pridruživanja Hrvatske Schengenu vlasti su migrantima izdavale "sedmodnevnu propusnicu" koja im je omogućavala da u tjedan dana prijeđu hrvatski teritorij. Taj dokument i osobni podaci koje sadrži temelj su za moguću deportaciju u budućnosti, ali i mogući povratak iz drugih EU zemalja.
"U to vrijeme, naprimjer, u Rijeci je postojao humanitarni punkt za migrante, na kojem su stotine ljudi svakodnevno opskrbljivane osnovnim namirnicama prije nego što nastave putovanje", govori Rukavina. Projekt je završen početkom ove godine jer migranti više nisu stizali u Rijeku. "Ipak, nebrojeni migranti nastavljaju prolaziti Hrvatskom te sada možemo govoriti o nevidljivoj migraciji."
Između nasilnog vraćanja i utapanja
Razlog spominjanja migranata u hrvatskim medijima obično su izvješća o uhićenjima krijumčara tijekom policijskih kontrola ili prometnim nesrećama u kojima su ozlijeđeni migranti u vozilima, što je i razlog zašto su otkriveni. To nisu izvješća s granica, već s prometnica koje spajaju EU zemlje (Italiju, Sloveniju i Austriju) s graničnim područjima u Bosni i Srbiji. Godinama odande dolaze izvješća o nasilnom vraćanju s granice između Hrvatske i Bosne, koje je nedopušteno zakonskim regulativama EU.
Prema izvještajima, hrvatska policija koristi bespilotne letjelice kako bi otkrila migrante prilikom prelaska vanjskih granica EU. Prije toga migranti su morali proći kroz Bosnu, gdje je još uvijek puno mina zaostalih iz rata. To je samo jedna od opasnosti koje prijete migrantima. Humanitarne organizacije, poput "SOS Balkanroute" iz Austrije, izvještavaju da se diljem granica Bosne, Srbije i Hrvatske otkriva sve više posmrtnih ostataka nepoznatih ljudi.
U druge zemlje odlazi 96.4 posto
"Od onih koji su iskazali potrebu za međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj, službeni zahtjev je podnijelo samo njih 3.6 posto", kažu iz MUP-a za DW. "Nemamo informacija u koje zemlje su ostali otišli."
Trenutno je 1012 osoba evidentirano kao migranti, uključujući tri palestinska i 23 ruska državljanina. Gotovo 25.000 Ukrajinaca uživa privremenu zaštitu zbog rata, odnosno od ruske agresije. Prema MUP-u, takve osobe mogu očekivati "smještaj u prihvatnom centru, odjeću i obuću, osiguran besplatan javni prijevoz zbog osiguravanja međunarodne zaštite te financijsku potporu koja iznosi 20 eura mjesečno".
Iz Njemačke čak 16.000 deportacija
U budućnosti bi se potreba za takvom pomoći mogla drastično povećati. DW je krajem studenoga izvijestio o 16.000 migranata koje Njemačka želi vratiti u Hrvatsku. Naime, Njemačka želi ubrzati deportaciju osoba koje nemaju pravo na azil. To je u skladu s odlukom EU, odnosno Uredbom Dublin III, koja definira da je za konkretnog tražitelja azila odgovorna zemlja članica Unije u koju je osoba prvo došla i u kojoj je prvi put registrirana.
Još prošle godine Njemačka je željela u druge EU države vratiti 74.622 tražitelja azila. Najviše zahtjeva išlo je prema Italiji (15.749) i Hrvatskoj (16.704.). I dok su talijanske vlasti to odbile, u Hrvatskoj su bili spremniji na suradnju. Prema riječima ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, Njemačka je najavila 1519 deportacija u Hrvatsku u ovoj godini, od kojih je samo 401 zaista izvršena.
"Imamo dogovor s njemačkom stranom o povratku još 182 osobe do kraja godine", rekao je Božinović na konferenciji za medije koja je 27. studenoga održana u Zagrebu.