DOK SU oči cijelog svijeta uprte u Ukrajinu, oko koje je Rusija prema procjenama nagomilala otprilike 125 tisuća vojnika i još uvijek dovodi nove trupe i naoružanje, tenzije ponovo rastu i na drugom kraju svijeta - na Pacifiku. Glavni akter je tu, naravno, Kina.
Tako je, u sjeni prijetnje katastrofalnog rata na europskom tlu, prijeteća izjava kineskog veleposlanika u SAD-u odjeknula daleko slabije nego što bi u drugim okolnostima.
Kineski veleposlanik: Prijeti vojni sukob SAD-a i Kine zbog Tajvana
"Ako tajvanske vlasti, ohrabrene Sjedinjenim Državama, nastave ići prema neovisnosti, to će najvjerojatnije uključiti Kinu i Sjedinjene Države, dvije velike zemlje, u vojni sukob", zaprijetio je, najotvorenije dosad, kineski veleposlanik Qin Gang, u nedavnom intervjuu za američki javni radio NPR.
Qin je opisao "tajvansko pitanje" kao "najveću bačvu baruta između Kine i Sjedinjenih Država". Tajvan, podsjetimo, nije međunarodno priznat kao država, ali je već 70 godina, otkad su se nakon poraza od komunista u građanskom ratu na njega povukli kineski nacionalisti, de facto neovisan od Kine, koja ga pak drži za svoju odmetnutu pokrajinu koja se mora vratiti pod njenu vlast.
A kineski veleposlanik je još jednom naglasio da se "Kina neće obvezati na odustajanje od nemiroljubivih (dakle, vojnih) sredstava za ponovno ujedinjenje jer je to sredstvo odvraćanja".
Kina i Rusija složne: Tajvan je dio Kine, Ukrajina ne smije u NATO
Kina se u petak umiješala i u ukrajinsku krizu i, očekivano, svrstala na stranu Rusije, objavljujući s njom zajedničko priopćenje tijekom posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Kini povodom otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu. U njemu traže od NATO-a da zaustavi širenje na istok, što je glavni zahtjev na kojem Rusija inzistira u pregovorima s SAD-om i NATO-om oko Ukrajine.
>> Kina prozvala NATO zbog Ukrajine, Rusija je protiv neovisnog Tajvana. SAD bijesan
Rusija je zauzvrat "ponovila svoju podršku politici jedne Kine" i potvrdila svoj stav da je Tajvan "neodvojivi dio Kine" i protivljenje "bilo kakvom obliku njegove neovisnosti". Ove dvije autoritarne nuklearne sile pozvale su NATO da napusti svoj "ideološki pristup iz hladnog rata", a njegovu vodeću članicu SAD da odustane od svog navodnog plana da "razvije svjetski sustav raketne obrane i potom ga postavi u razne regije u svijetu", čime bi stekao stratešku vojnu prednost nad njima.
Produbljivanje napetosti krajem prošlog mjeseca izazvala je velika mornarička vježba koju su u Filipinskom moru, koje se nalazi jugoistočno od Tajvana i prilično daleko od kineske obale, zajedno održali SAD i Japan. Svrha vježbe je, očito, bila demonstracija sile, ali i odlučnosti da ne prepuste Kini dominaciju nad Pacifikom. Kina je samo dan kasnije odgovorila svojom demonstracijom sile.
Amerika izvela veliku mornaričku vježbu s Japanom, Kina poslala avione prema Tajvanu
Prema priopćenju tajvanskog ministarstva obrane, čak 39 kineskih vojnih aviona uletjelo je u tajvansku zonu protuzračne obrane (ADIZ), što je najveći upad ove godine u zonu koja je šira od samih granica zračnog prostora koji pripada Tajvanu, ali služi za pravovremeni odgovor na eventualni napad.
Vojna vježba je uključivala dva nosača aviona američke mornarice, dva američka amfibijska jurišna broda i japanski helikopterski razarač, odnosno nosač helikoptera. Dvije američke krstarice s vođenim projektilima i pet razarača također su bili dio vježbe. Američka mornarica priopćila je da brodovi "provode obuku za očuvanje i zaštitu slobodne i otvorene indo-pacifičke regije".
Slobodna i otvorena su ovdje ključne riječi jer se Amerika i njeni saveznici boje da Kina namjerava uspostaviti potpunu kontrolu nad tim dijelom Pacifičkog oceana i okolnih mora, posebice Južnim kineskim morem u kojem se nalaze otoci koje Kina svojata i umjetni otočići koje je izgradila i pretvorila u svojevrsne mornaričke baze, iako su više od tisuću kilometara daleko od kineske obale.
"Sloboda u svom najboljem izdanju! Ništa ne potvrđuje našu predanost slobodnom i otvorenom Indo-Pacifiku kao 2 udarne grupe nosača, 2 amfibijske grupe koje plove zajedno s našim bliskim prijateljima iz Japanskih pomorskih snaga samoobrane", napisao je zapovjednik američke 7. flote, viceadmiral Karl Thomas na Twitteru.
Kineska vojska: Ako Amerikanci ne prekinu provokativnu plovidbu, snosit će ozbiljne posljedice
U kineskom upadu u tajvanski ADIZ sudjelovala su pak 24 borbena aviona J-16, 10 borbenih aviona J-10, dva transportna aviona Y-9, dva protupodmornička aviona za upozorenje Y-8 i jedan nuklearni bombarder H-6, objavilo je tajvansko ministarstvo obrane koje je u odgovor poslalo vlastite vojne avione te radioporuke upozorenja i aktiviralo raketne sustave protuzračne obrane kako bi nadziralo kineske aktivnosti.
"Iako su kineski upadi u nedjelju vjerojatno bili reakcija na veliku pomorsku prisutnost Tokija i Washingtona u tom području, oni su imali i drugu svrhu. Nema sumnje da je ovo dio šire kampanje Pekinga, čiji je cilj narušiti volju i sposobnost Tajvana da nastavi s otporom", komentirao je za CNN Collin Koh s S. Rajaratnam School of International Studies u Singapuru.
Kineska vojska oštro je reagirala i na prolazak američkog razarača vođenih raketa USS Benfold kroz dva sporna otočna lanca u Južnom kineskom moru u takozvanoj patroli slobode plovidbe, prijeteći da će Amerikanci snositi ozbiljne posljedice nepredviđenih događaja" ako "odmah ne prekinu takve provokativne akcije".
Američka ministarstva obrane i vanjskih poslova izrazila su zabrinutost ovim "provokativnim vojnim aktivnostima kineske vlade u blizini Tajvana" te nazvali kinesku vojnu aktivnost "destabilizirajućom", dodajući da "rizik pogrešne procjene podriva regionalni mir i stabilnost" u zajedničkoj izjavi. Usto su još jednom naglasili predanost SAD-a Tajvanu. A, za razliku od Ukrajine, američki predsjednik Joe Biden još je u listopadu jasno dao do znanja da će SAD braniti Tajvan u slučaju kineske invazije.
>> Koliko tko ima tenkova, vojnika... Pogledajte usporedbu ruske i ukrajinske vojske
Čak pet američkih nosača aviona u blizini Kine i Tajvana
Američki ekonomski analitičar Gavin Baker objavio je krajem siječnja na Twitteru kartu lokacija američkih nosača aviona i procijenio da je trenutna koncentracija borbenih skupina američkih nosača aviona na istočnom Pacifiku vjerojatno dvostruko veća nego u vrijeme vrhunca tenzija između SAD-a i Sjeverne Koreje prije nekoliko godina, odnosno najveća od kraja Vijetnamskog rata.
Prema karti sa stranice US Naval Institutea koju je priložio, u regiji se nalazi čak pet američkih nosača aviona s pratećim borbenim skupinama: USS Ronald Reagan, USS Carl Vinson, USS Essex, USS Abraham Lincoln i USS Harry Truman.
Američki ekspert: SAD i Japan se moraju hitno pripremiti za kinesku invaziju na Tajvan
Podsjetimo, o mogućnosti kineske invazije na Tajvan spekulira se još dulje nego o mogućoj ruskoj invaziji na Ukrajinu, a tome je prije svega doprinijela sve agresivnija retorika kineskog komunističkog režima, kao i dramatična modernizacija i jačanje kineske vojske i mornarice posljednjih godina. Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen u listopadu je u intervjuu za CNN rekla da "kineska prijetnja raste iz dana u dan", dok je ministar vanjskih poslova Joseph Wu u travnju poručio da će se Tajvan, ako bude potrebno, "braniti do posljednjeg dana".
>> Kako bi izgledao rat Kine i Amerike zbog Tajvana?
Ali kako vrijeme ide, postavlja se pitanje je li čak i zlokobno upozorenje američkog admirala Phila Davidsona iz ožujka prošle godine - da bi Kina mogla pokrenuti invaziju u idućih šest godina - ustvari preoptimistično. Ekspert za američko-kineske odnose američkog nevladinog instituta Council on Foreign Relations David Sacks upozorio je u članku objavljenom na stranici ovog instituta da, "suočeni s rastućim kineskim vojnim sposobnostima i slabljenjem (strategije) odvraćanja, Sjedinjene Države i Japan moraju pripremu za sukob u Tajvanskom tjesnacu staviti kao glavni prioritet za savez."
Sacks podsjeća da je japanski ministar obrane prošlog lipnja istaknuo da su "mir i stabilnost Tajvana izravno povezani s Japanom" i da je Japan iz tog razloga počeo povezivati svoju sigurnost s onom Tajvana. I japanski premijer Fumio Kishida izjavio je u rujnu da je "prva linija sukoba između autoritarizma i demokracije Azija, a posebno Tajvan".
Japan zabrinut da će Kina pokušati zauzeti i njegovo otočje kod Tajvana
Japan je posebno osjetljiv zbog otočja koje je pod japanskom vlašću od 1895., ali je puno bliže Tajvanu nego Japanu. Kina ga pak naziva Diaojudao i tvrdi da je dio njenog suverenog teritorija, kao i sam Tajvan. Japanska vojska je u studenom izvela vojnu vježbu kao pripremu za obranu otočja u slučaju ga Kina pokuša zauzeti u sklopu invazije na Tajvan.
I koordinator za Indo-Pacifik u administraciji Joea Bidena Kurt Campbell upozorio je prošli mjesec u razgovoru za američki Center for Strategic and International Studies da bi se na Pacifiku najvjerojatnije moglo dogoditi "strateško iznenađenje" te da je to pitanje koje ga najviše brine u idućih "godinu do dvije", prenosi Guardian.
Campbell drži da je u odgovoru Amerike i njenih saveznica na kineske geopolitičke ambicije posebno bitan novi pakt Aukus koji je SAD sklopio s Australijom i Velikom Britanijom (koji uključuje izgradnju nuklearnih podmornica za Australiju), ali i suradnja s Indijom i Japanom.
Da su krize oko Ukrajine i Tajvana povezane, smatra i američki senator Mitt Romney, koji je u intervjuu za Washington Post upozorio da "Kina podrobno prati odgovor na ruske prijetnje Ukrajini i koristi ga kao studiju dokle može ići u vezi s Tajvanom" te da će jedino "snažan, ujedinjeni odgovor SAD-a i saveznika poslati upozorenje autoritarnim vladama diljem svijeta".
Američki kongresnik: Kina će napasti Tajvan, a Rusija Ukrajinu ovaj mjesec
A kongresnik Michael McCaul, republikanac kao i Romney, otišao je najdalje i prognozirao da će Kina krenuti u invaziju na Tajvan nakon završetka Zimskih olimpijskih igara u Pekingu.
"Mislim da ćete nakon Olimpijskih igara - Kina je postala toliko provokativna, toliko agresivna u Južnom kineskom moru - vidjeti Kinesku komunističku partiju kako napada Tajvan", rekao je McCaul novinarima krajem siječnja, prenosi New York Post.
Američki kongresnik je dodao da su Bidenove zbunjujuće poruke, poput sugestije da "manji prodor" Rusije u Ukrajinu neće izazvati jednako težak odgovor Zapada kao puna invazija (od čega su se kasnije morali ograđivati i Bidenovi dužnosnici i on sam), kao i kaotično povlačenje iz Afganistana, ohrabrile i Kinu i Rusiju da realiziraju svoje agresivne planove.
"Putin je uvijek želio Ukrajinu natrag, želi da sovjetsko carstvo povrati svoje prijestolje. Xi (Jinping) želi carsku Kinu i Tajvan je dio toga. Dakle, oni to (ponašanje SAD-a), zbog slabosti, vide kao priliku da to učine", zaključio je McCaul i dodao je potrebno "poslati Tajvanu još oružja" i "pokazati Kini ozbiljnost".
Po njegovom mišljenu, i Rusija će krenuti na Ukrajinu nekad ovog mjeseca, što bi značilo da bi dva rata u različitim dijelovima svijeta, oba s potencijalnom da se pretvore u šire globalne sukobe, izbila praktički simultano.
Napetosti visoke i zbog američkog diplomatskog bojkota Zimskih olimpijskih igara u Pekingu
Napetosti između Washingtona i Pekinga visoke su i zbog američkog diplomatskog bojkota Zimskih olimpijskih igara koje su počele u petak. To znači da američki olimpijci sudjeluju na igrama, ali da vladini dužnosnici neće prisustvovati kako ne bi legitimirali kineski režim. Diplomatskom bojkotu pridružile su se Kanada, Australija i Velika Britanija, a u posljednji trenutak i Indija.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova je pak u prosincu odgovorilo na najavu diplomatskog bojkota prijetnjom da će "poduzeti odlučne protumjere", no nije preciziralo što to točno znači.
Glavni razlog za diplomatski bojkot je masovno zatvaranje kineske muslimanske manjine u zapadnoj provinciji Xinjiang u logore za "reedukaciju", što, prema brojnim svjedočanstvima i rezultatima istraga, uključuje njihovo sustavno zlostavljanje i mučenje, indoktrinaciju, zabranu prakticiranja religije, prisilnu sterilizaciju, kontracepciju i pobačaje.
Brojni stručnjaci i organizacije za ljudska prava proglasili su ovu praksu genocidom, a to je u prosincu potvrdio i izvještaj neslužbenog Ujgurskog tribunala koji predvodi britanski odvjetnik Sir Geoffrey Nice. 243 nevladine organizacije i skupine boraca za ljudska prava pozvale su prošli tjedan i ostale zemlje da se pridruže diplomatskom bojkotu Zimskih olimpijskih igara u Pekingu.
Kineski veleposlanik Quin je u spomenutom intervjuu nazvao optužbe o genocidu "izmišljotinama, lažima i dezinformacijama", tvrdeći da Ujguri "uživaju u sretnom životu" kao i svi ostali građani Kine, ali i da su neki od Ujgura islamistički teroristi te da su "odredište za njih zatvori", dok su drugi, koji su bili pod utjecajem njihovih "ekstremističkih misli", poslani u "strukovne škole" kako bi dobili "priliku za promjenu".