Foto: Borna Filić/Pixsell, n-tv.de
Citira se povjesničar iz Srbije Aleksandar Miletić koji smatra da se na nastavi povijesti tamošnje učenike “uči netoleranciji i mržnji”, za što se navodi primjer udžbenika za treći razred gimnazije u kojem piše da se kroz stoljeća pokazalo da su Albanci, Crnogorci i Bošnjaci do srži pokvareni, dok su Srbi uvijek djelovali s najčistijim moralnim namjerama.
Status žrtve još iz 19. stoljeća
“Najvažniji udžbenici povijesti u Hrvatskoj i Srbiji indoktriniraju djecu i huškaju ih protiv susjeda. U udžbenicima je sve predstavljeno u crno-bijelom tonu bez sivih zona. Pozicija vlastitog naroda kao žrtve već se dokazuje u učenju o 19. stoljeću. Svaka krivica je uvijek apsolutno na drugoj strani. Strašni zločini pripadnika svojeg naroda redovito se opisuju kao “osvetničke akcije pojedinaca” i tako umanjuju. Dok smo “mi” uvijek bili miroljubivi i konflikte htjeli isključivo rješavati diplomatskim putem, “oni” su se samo bavili agresivnim osvajanjima”, opisuje DPA općeniti ton udžbenika povijesti u Hrvatskoj i Srbiji.
Navodi se kako se u Hrvatskoj uči da je samostalnost države zapravo reakcija na višestoljetne želje Srba da vladaju nad Hrvatima, dok učenici u Srbiji pak uče da su se Srbi uvijek samo branili od “fašističkog hrvatskog nacionalizma” i da bi bez toga inače bilo istrebljeni. Srbiju se pak predstavlja kao uzor demokracija, koja je nažalost stalna žrtva “svjetske zavjere”, te se u jednom udžbeniku može doslovno naći sljedeća rečenica: “Ono što u Drugom svjetskom ratu nije uspjelo fašističkoj Hrvatskoj kasnije su napravile euro-američke demokracije.” Misli se na “nestanak Srba” iz Hrvatske. Spominje se naravno i “austrijsko-njemačka zavjera” protiv Srbije.
U Hrvatskoj i Srbiji se rehabilitiraju fašistički zločinci
“Ono što obje strane ignoriraju jest kako same rade na tome da prodube probleme u međusobnim odnosima”, piše DPA i podsjeća da se u obje države rehabilitiraju fašistički zločinci te posebno slave “povijesne ličnosti koje su trn u oku drugoj strani”.
Onda nije iznenađujuće što su i danas između dvije države mnogi problemi neriješeni, poput nestalih u ratu, plaćanja odštete, dogovora o razgraničenju, navodi DPA i konstatira da je temeljni problem što se odbija govoriti o žrtvama i traumi druge strane. Članak završava spominjanjem izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je rekla da će još mnogo vode proteći Dunavom prije nego Hrvatska i Srbija postanu prijatelji. Njena je izjava opisana kao nediplomatska i navedena kao primjer produbljavanja problema između dviju susjednih država.