U Hrvatskoj nije samo tema požara udarna svakog ljeta, nego je to u određenoj mjeri i javno propitkivanje tko te požare podmeće. Legenda kaže: požare podmeću neprijatelji hrvatske države. Obično se tu misli na Srbe.
"Tko pali Hrvatsku?"
Govorilo se o ovoj temi i nedavno, kad je krajem srpnja gorjelo na Čiovu. Požar su gasile sve raspoložive zemaljske snage uz pomoć tri kanadera i tri Air Tractora. Na kraju je ispalo da je požar izazvao po svoj prilici Albanac koji je neoprezno rukovao aparatom za varenje.
Efekt je isti, ali nitko požar namjerno nije izazvao. Večernji list nedavno je objavio tekst s pitanjem u naslovu "Tko pali Hrvatsku", što valjda znači da postoji grupacija koja ima cilj, namjeru izazvati požar, a sve zbog etničkih netrpeljivosti, kako se to često insinuira, a nikad konkretno ne kaže u medijima.
Nije takvo što samo od ove godine. Lani je pisac Hrvoje Hitrec, nekadašnji potpredsjednik HDZ-a, najpoznatiji kao autor Smogovaca, za opskurni portal Hrvatskog kulturnog vijeća napisao sljedeće:
"Dalmacija suha kao barut, požar do požara olujnih razmjera, a o uzrocima najvećega još ne znamo ništa. Obično se krivcima proglase dalekovod, munja, sitni psihopat piromanskoga nagnuća, nadalje u nešto širem razmišljanju oni koji čiste palubu za novo građevinsko zemljište, a gotovo se nitko ne usudi pomisliti da ponegdje potpaljivač možda dolazi iz redova onih šibicara koji na taj način snuju i realiziraju odmazdu za već davnu Oluju".
2017. se trabunjalo o Srbima koji pale požare, ispalo da je požar zapalila djevojka zbog mržnje prema Srbima
Ovakva antisrpska histerija posebno je bila prisutna 2017., kad je Hrvatska bila pogođena nizom požara. Desničarski portali tada su širili teorije zavjere u kojima bez ikakvih dokaza tvrde da su požari dokaz "specijalnog rata" protiv Hrvatske koji, naravno, vode - Srbi.
Istina je tada bila dijametralno suprotna. Za namjerno izazivanje požara suhe trave koji se potom proširio na šire benkovačko područje policija je osumnjičila 25-godišnjakinju. Kako je Index tada doznao, osumnjičena djevojka požar je podmetnula zbog mržnje prema srpskom stanovništvu na tom području.
Te 2017. stvar je tako eskalirala da je reagirao i tadašnji šibensko-kninski župan Goran Pauk.
"Izgleda da ovi požari jedan dobar dio puka, čitajući komentare po Fejsu, navode na totalno negativnu euforiju prema pripadnicima srpske nacionalne manjine u našoj županiji, što je totalno loše, krivo pa i neutemeljeno.
Shvaćam emocije ljudi, ali ne smije nas to odvesti u ludilo druge vrste. S druge strane, neki dan sam, prvi put u životu, bija na pravoslavnoj liturgiji povodom pravoslavnog blagdana Isusovog Preobraženja u Manastiru Krka i gledajući i slušajući jednostavno mi se nameće: iste riči, isto značenje, iste molitve, isti i jedan Bog i Isus. Isti kršćani. Palimo i gasimo vatre u istoj državi Hrvatskoj. Zajedno", napisao je Pauk.
Hrvatsku ne pali nitko, to treba jasno reći
Uglavnom, kad jedan medij objavi tekst naslovljen "Tko pali Hrvatsku", čiji se sadržaj zaključa iza pretplate, dobije se dojam kako postoji grupacija kojoj je cilj paliti Hrvatsku. A to nije istina, Hrvatsku ne pali nitko.
A što kaže statistika baš za Hrvatsku? Realnost je takva da je ove godine požara puno manje nego što je bilo prošle godine.
Ako gledamo u razdoblju od 1. siječnja do 1. kolovoza, prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra, ove godine ima 46.93 posto manje požara nego prošle godine.
Lani ih je bilo 11.331, a ove godine 6013. Što se tiče požara na otvorenom prostoru, lani ih je bilo 8151, a ove godine 3099. Ove godine tako se bilježi 62 posto manje požara na otvorenom prostoru.
Statistika Ministarstva unutarnjih poslova kazuje da je ove godine do 28. srpnja zabilježeno ukupno 1340 požara otvorenih prostora, dok je do 31. srpnja 2022. zabilježeno 4445 požara.
Zašto tolika razlika? Zato što DVOC bilježi sve požare, a MUP one na koje policija izađe. No najviše nas je zanimalo za koliko je požara ustvari dokazano da su podmetnuti?
"Tijekom 2023. godine otkrivena su 32 počinitelja kaznenih djela „Dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom“ opisanog u članku 215. i "Oštećenje tuđe stvari" opisanog u članku 235. Kaznenog zakona RH te 40 počinitelja prekršaja iz članka 8. Zakona o zaštiti od požara.
U istom razdoblju 2022. godine otkriveno je bilo 35 počinitelja kaznenih djela i 254 počinitelja prekršaja", stoji u odgovoru MUP-a na upit Indexa.
Požari su realnost na Mediteranu
Nadalje, Hrvatska je mediteranska zemlja koja ljeti ima probleme s požarima kakve ima i Grčka, Italija ili Španjolska. U Hrvatskoj su požari nažalost česti, dio kako vidimo jest podmetnut, ali je većina nastala zbog ljudskog nemara.
Veliki su požari Mediteran pogodili i krajem srpnja. Više od 40 ljudi poginulo je, većina njih u Alžiru, u šumskim požarima koji su prijetili selima i odmaralištima, a tisuće su evakuirane. Južna Italija je nedavno pretrpjela brojne požare, koji su natjerali tisuće ljudi da bijegom potraže spas.
Posebno teško bilo je u Grčkoj. Vlasti grčkog otoka Rodosa evakuirale su čak 30.000 turista i stanovnika s tog otoka u Egejskom moru. Veliki požar bio je krajem srpnja pogodio i grčki otok Krf.
Teško je bilo i u Španjolskoj. Vlasti ove zemlje evakuirale su oko 500 ljudi zbog šumskog požara koji je izbio na otoku La Palma sredinom srpnja. Požar je uništio najmanje 11 kuća.
Otkako se vodi evidencija, prošla godina je rekordna po smislu izgorjelih hektara. Podaci iz Europskog informacijskog sustava o šumskim požarima (EFFIS) pokazuju da je Španjolska bila najteže pogođena s više od 283.000 hektara opožarenih površina. Slijede Rumunjska (150.735), Portugal (86.631), Francuska (62.102) i Italija (42.835).
Poanta je jednostavno da je mediteransko područje podložno požarima, što podrazumijeva i Hrvatsku.
Tucaković za Index: Oko 80 posto požara nastane zbog ljudskog djelovanja
Slavko Tucaković, glavni zapovjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, za Index govori da oko 80 posto požara nastane zbog ljudske radnje.
"Ona može biti iz namjere ili iz nehaja. Ovaj zadnji veći požar na Čiovu je nastao iz nehaja. Nekad se radi o neopreznom spaljivanju korova, do toga dolazi posebno u proljetnim razdobljima kad se čiste vinogradi, maslinici... Ljudi bi se trebali pridržavati uputa.
Prošle godine smo imali puno požara upravo u proljeće i u ranu jesen kad su bila sušna razdoblja. To je jedan problem čišćenja poljoprivrednih kultura uz koji nastaje većina požara na otvorenome", govori Tucaković.
Što se tiče ostalih uzročnika požara, ističe ona koja nastaju zbog grmljavinskog nevremena.
"Tu smo na području Splitsko-dalmatinske županije nedavno imali petnaestak požara koji su nastali uslijed grmljavinskog nevremena. Kad takvi požari izbiju, oni znaju trajati danima ako su na visokim naslagama lišća", objasnio je on.
"Primijetili smo da piromani prate naše razgovore"
Pitamo ga više oko namjernih paljenja.
"To je bolest. Piromanija je bolest, to su ljudi kojima pomažu psiholozi i psihijatri. Bitno je detektirati ih, a tu naša policija radi dobar posao. No treba reći da oni, ti piromani, obično dobro znaju sustav i kretanje.
Mi smo primijetili da nas prate, naše razgovore da prate na frekvencijama. Teško je takve počinitelje pronaći, ali čini mi se da ih policija dosta brzo detektira", objasnio je on.
Osim onih koji su psihički bolesni, Tucaković ističe da je u prošlosti bilo i onih koji su podmetali požare zbog materijalne koristi.
"To je bilo kad su se proširivale građevinske zone, tada se služilo raznim rješenjima, ali tome se stalo na kraj izmjenama zakona. Ali posebno napominjem to čišćenje neobrađenih površina, to su ljudi koji svoj nerad opravdavaju paljenjem vatre, što onda izaziva požare", objasnio je on.
Pitali smo ga da prokomentira navode o onima koji podmeću požare jer ne vole Hrvatsku. Kazao je samo da je on operativac te da se ne bi upuštao u takvo komentiranje.
Sociolog Krolo: Traje ta priča od početka 2000-ih
Popričali smo na ovu temu sa sociologom Krešimirom Krolom.
"Optužbe prema etničkim grupama po pitanju uzroka požara na obali nisu, nažalost, novina. Mislim da se već od početka 2000-ih godina kroz dio medija, ali i dio političke scene provlačio narativ kako su požari nastavak rata poražene strane, a što nikad nije potkrijepljeno nedvojbenim dokazima.
Na taj način puno je lakše javnosti ponuditi 'žrtvenog jarca' i tako skinuti odgovornost s države ili jedinica lokalne samouprave po pitanju prevencije i edukacije kada su u pitanju područja u visokom riziku od požara", objasnio je on.
Govori kako je u tom razdoblju zbog određenih okolnosti još takvo obrazloženje i moglo naići na plodno tlo.
"Zbog činjenice da je rat bio tema na kojoj je parazitirao dobar dio političke scene, ali i zbog činjenice da je javnost još uvijek bila opterećena traumatičnim iskustvima iz tog perioda...
No, danas kada svjedočimo rekordnim sušama i vrućinama kao izravnim posljedicama klimatskih promjena, mišljenja sam da je puno teže u javnosti prihvatiti takvo obrazloženje kao legitiman uzrok katastrofalnih požara", njegove su riječi.
"Izvlačiti etničku komponentu je iracionalno"
Pitamo ga koliko o društvu govori da su te niske strasti toliko i dalje prisutne.
"Koliko je meni poznato, prosjek uhićenih je ili imao patološku opsjednutost vatrom (piromanija) ili je riječ o nemaru ili nesreći kao što se moglo vidjeti na primjeru Čiova neki dan. Izvlačiti etničku komponentu u takvim situacijama je iracionalno i samo služi potpaljivanju druge vrste požara, a to, kako ste i sami rekli, ulazi u kategoriju niskih strasti jer je počinitelj druge etničnosti ili nacionalnosti", navodi.
Dodaje da vlast najviše može napraviti unaprjeđenjem prevencijskih sustava i većim financiranjem vatrogasnih službi i postrojenja, bilo da je riječ o uređenju područja s visokim rizikom od katastrofalnih požara, bilo da je riječ o jačanju tehničkih mogućnosti nadležnih službi.
"Naime, situacija, prema znanstvenim predviđanjima, neće biti bolja nego će biti sve gora. U takvom slučaju nužno je okrenuti se racionalnim rješenjima koji su vezani uz prevenciju i edukaciju tako da se očekuje najgore, a ne da se post festum krivica svaljuje na etnicitet počinitelja.
Također, uz prevenciju i edukaciju, valjalo bi i znatno pooštriti kazne kada je u pitanju i namjerno i nenamjerno izazivanje požara. Mišljenja sam, ako se tako stvari postave, da će onda i svaki spomen nacionalne dimenzije biti u potpunosti izlišan, ako već ne bude i ismijan", napomenuo je Krolo.