Prošlog je tjedna njemačka obavještajna služba poduzela dramatičan korak, klasificirajući ogranak stranke Alternativa za Njemačku (AfD) u Saskoj kao prijetnju demokraciji - što je potencijalni prvi korak prema potpunoj zabrani stranke kao neustavne. "Nema sumnje u ekstremno desnu orijentaciju ove stranke", izjavio je Dirk-Martin Christian, predsjednik Državnog ureda za zaštitu ustava u njemačkoj saveznoj državi Saskoj.
Ranije je Njemačka ustavnim ovlastima obuzdavala marginalne stranke
Iako je Njemačka u prošlosti koristila ustavne ovlasti u ime domaće sigurnosti kako bi obuzdala tvrdokorne ekstremno desničarske i radikalno ljevičarske snage, ciljevi cenzure bile su marginalne neonacističke stranke i udruge koje nisu imale šanse doći do vlasti - čak ni na općinskoj razini ili u koalicijskim vladama, piše Foreign Policy.
AfD je druga priča. Ankete javnog mnijenja pokazuju da je AfD daleko najjača stranka danas u istočnoj Njemačkoj. Jašući na snažnom valu protuimigrantskog raspoloženja, također je zabilježio rekordne rezultate na regionalnim izborima u zapadnoj Njemačkoj i mogao bi osvojiti najviše glasova sljedeće godine u istočnoj polovici zemlje.
Mogao bi preuzeti izvršnu vlast ako bi konzervativci - poput Demokršćanske unije (CDU) ili Slobodne demokratske stranke (FDP) - smatrali da je u njihovom interesu tretirati ekstremno desničarsku stranku kao legitiman izraz narodne volje.
Opcija koja nije tako nemoguća
Iako obje stranke kažu da to isključuju, ova opcija nije tako nemoguća: diljem Europske unije konzervativne stranke pretvorile su ekstremno desne stranke u partnere u vladajućoj koaliciji. Dogodilo se to u Austriji, Hrvatskoj, Danskoj, Finskoj, Italiji, Slovačkoj i drugdje. U njemačkoj pokrajini Tiringiji CDU, FDP i AfD su u opoziciji, ali zajedno imaju većinu i povremeno se udružuju kako bi zaobišli manjinsku ljevičarsku vladu.
Odjednom Nijemci pred očima ponovno vide politički kaos međuratne Weimarske Republike, koja je sramotno srušena pobjedom nacističke stranke i Hitlerovim preuzimanjem vlasti 1933. godine.
Zbog toga moguća zabrana AfD-a - vrlo kontroverzna i riskantna opcija koja, unatoč tome, dobiva pristaše u cijelom njemačkom političkom spektru - intrigira promatrače koji se pitaju može li se val ekstremne desnice diljem Europe zaustaviti ili usporiti zakonskim mjerama.
AfD je u naletu
Strategije koje provodi politička klasa do sada nisu odradile posao - naprotiv, AfD je u procvatu - a postoji duga povijest zabrane ekstremističkih stranaka i udruga u Europi, ne samo u Njemačkoj. Od sredine 2022. i Njemačka i Francuska uhitile su članove krajnje desničarskih ekstremističkih organizacija uključenih u planiranje terorističkih napada.
Pod autokratskim vodstvom Viktora Orbana, Mađarskoj, kao i Poljskoj, uskraćena su sredstva Europske unije, a 2019. Orbanova stranka Fidesz izbačena je iz konzervativne Europske pučke stranke.
Kažu da žele do vlasti demokratskim putem
Ali izbacivanje Fidesza nije bilo zabrana, a ekstremisti u Francuskoj i Njemačkoj nisu pripadali strankama s predstavnicima u nacionalnom parlamentu. Zapravo, AfD je druga po veličini oporbena stranka u njemačkom Bundestagu nakon Demokršćana (i njihovog bavarskog pandana) koja kaže da želi doći na vlast demokratski, preko glasačkih kutija.
Odluka iz Saske učinila je regionalni ogranak AfD-a već trećim koji je podvrgnut ovoj razini nadzora, što može uključivati mjere poput tajnog praćenja njemačkih špijunskih službi, pa čak i infiltracije u stranku. Sve tri pokrajine - Saska, Saska-Anhalt i Tiringija - nalaze se u istočnoj Njemačkoj i u sve tri su izbori zakazani za sljedeću godinu.
Sredinom travnja AfD-ova nacionalna organizacija mladih također je ocijenjena prijetnjom demokratskom poretku i stoga je stavljena pod nadzor.
Šokantna pobjeda ekstremne desnice u Nizozemskoj
Štoviše, nakon pobjede ekstremno desne Stranke za slobodu Geerta Wildersa u Nizozemskoj u studenom, očekuje se da će istomišljenici širom Europe, uključujući AfD, imati bolji rezultat nego ikad na izborima za Europski parlament u lipnju, događaju koji bi mogao imati zlokobne posljedice za Europsku uniju i šire.
Njemačka obavještajna služba izjavila je i da vodeći članovi i dužnosnici AfD-a u Saskoj redovito izražavaju rasističke, islamofobne i antisemitske osjećaje. Služba je objavila da ogranak ima "tipično etničko-nacionalističke pozicije" i dodala da zajedno sa svojom nacionalnom organizacijom mladih radi u tandemu s poznatim neonacističkim i službeno zabranjenim pokretima, poput Reichsbürger pokreta.
AfD se u Saskoj drži ideologije nacista
Ogranak u Saskoj ima raznoliko članstvo, otkrila je obavještajna služba, ali vodstvo stranke drži se ideologije svog "duhovnog oca i vođe", misleći na "desničarskog ekstremista Björna Höckea, koji sada oblikuje i dominira karakterom stranke na državnoj razini".
Höcke je istaknuti stranački vođa AfD-a u Tiringiji, godinama je bio na stranačkoj ekstremnoj desnoj margini. No stranka je toliko skrenula udesno da je njen zastavnik sada 51-godišnji Höcke, demagog koji javno zastupa revizionističke teorije o njemačkoj nacističkoj prošlosti i koristi rasističke slogane protiv imigranata.
U lipnju je optužen za korištenje nacističkih slogana na predizbornim skupovima AfD-a - što je kazneno djelo u Njemačkoj, gdje je zabranjeno korištenje slogana, propagande i simbolike povezane s protuustavnim organizacijama.
Kad njemački ustavni sud smije ugasiti stranku?
Njemački zakon daje ustavnom sudu ovlast da ugasi političku stranku kada ona teži protuustavnim ciljevima i u poziciji je da ih postigne. Godine 2017. najviši njemački sud odlučio je poštedjeti Nacionaldemokratsku stranku Njemačke (NPD), potpuno neonacističku stranku, kako u javnom profilu tako i programski, zbog minijaturne veličine: stranka od 6000 članova rijetko je bila blizu petpostotnog praga za ulazak u regionalni parlament i nikad nije bila ni blizu ulaska u vladu.
Ove jeseni ustavni sud potvrdio je protjerivanje bivšeg dužnosnika AfD-a s mjesta suca na saskom regionalnom sudu zato što je predstavljao opasnost po ustavne norme.
Ove su godine predstavnici AfD-a prvi put na izborima osvojili položaje okružnih načelnika i gradonačelnika (u Saskoj-Anhaltu). Nedavni rezultati AfD-a na izborima u Bavarskoj i Hessenu (15 posto, odnosno 18 posto, što je čini najjačom oporbenom strankom u regionalnim parlamentima) i dvostruko veći rezultati u anketama u istočnoj Njemačkoj daju ovoj stranci snagu i veličinu, za razliku od NPD-a, odnosno postala je dovoljno velika da predstavlja legitimnu prijetnju.
"Postoji dobar razlog zašto Ustav dozvoljava zabranu stranke"
Tako barem tvrdi sve veći broj glasova iz svih njemačkih mainstream stranaka. Ti glasovi prikupljaju pristaše u Bundestagu, gdje je potrebna većina da se stranka izvede pred ustavni sud.
Jedan od njih je odvjetnik i zastupnik CDU-a iz Saske Marco Wanderwitz, koji tvrdi da "postoji dobar razlog zašto Ustav daje mogućnost zabrane stranke", kako je rekao za dnevnik Die Tageszeitung.
"Demokracija mora vitlati vrlo oštrim mačevima protiv svojih najvećih neprijatelja. Došao sam do zaključka da je AfD sada nedvojbeno radikalno desno krilo. Ne namjeravaju ništa dobro i ozbiljni su u tome. Moramo iskoristiti sve opcije koje su nam na raspolaganju da ih pobijedimo. Bojim se da ih se bez sudske zabrane nećemo riješiti", rekao je Wanderwitz.
"To sliči na rane tridesete"
Živeći u Saskoj, Wanderwitz je promatrao kako AfD i njegovi još militantniji pandani privlače razočarane ljude i postavljaju agresivan ton: "U javnosti nam je AfD svaki dan na leđima. Ima tisuće zaposlenika koji 24 sata dnevno preplavljuju internet desničarskim ekstremističkim sadržajem. Na okupljanjima u Saskoj redovito doživljavamo mržnju; viču na nas i prijete nam. Drago mi je što ispred vrata između nas i njih stoji hrpa ljudi. To je nešto što pomalo sliči na rane tridesete godine."
Wanderwitz je dodao kako misli da je zamislivo da AfD osvoji 40 posto na izborima na istoku u rujnu: "Demokracija ovdje treba malo prostora za disanje."
Drugi komentatori uzvraćaju da njemačka demokratska kultura i čvrsti argumenti njenih političkih stranaka mogu uzvratiti udarac populističkoj stranci koja vrti čudne teorije zavjere, oponaša nacističke slogane i želi izlazak iz EU.
"Ne smijemo ostaviti dojam da idemo na zabranu jer ne možemo drugačije"
"Ne smijemo ostaviti dojam da idemo lakšim putem, postupkom zabrane, zato što ne možemo drugačije", uzvratio je socijaldemokratski zastupnik Sebastian Fiedler, član Bundestagova pododbora za domaću sigurnost: "Ustavne države koje dobro funkcioniraju ne mogu odbaciti način na koji njihovo stanovništvo glasa. Moramo ponuditi koncepte koji su uvjerljivi: ovdje i sada. Naravno, AfD pokušava napasti državu iznutra, ali ustavna država je otporna."
Fiedler i njegovi parlamentarni kolege - od kojih se ne protive svi suđenju AfD-u - tvrde da država ima druga sredstva na raspolaganju za suzbijanje krajnje desnih stranaka. U studenom su sve demokratske stranke u Bundestagu usvojile zakon kojim se AfD-u uskraćuje ona vrsta javnih sredstava koju druge stranke koriste za financiranje zaklada uključenih u javno obrazovanje.
Oni također tvrde da bi trebalo biti više sredstava za programe koji jačaju civilno društvo i bore se protiv lažnih vijesti na internetu. Wanderwitz i Fiedler i gotovo svi njihovi kolege slažu se da bi suđenje AfD-u, a potom i neuspjeh na sudu, bilo katastrofa, kao i potvrda za AfD da ga mainstream stranke žele zaustaviti.
Zabrana stranke ne bi poništila njezine pristaše
Jedan od najjačih argumenata protiv takvih zabrana je taj da stavljanje stranke izvan zakona ne poništava njezine pristaše - ponekad ih čak i pojačava. Nijemci se trebaju samo osvrnuti na Grčku da vide kako zabrana krajnje desne stranke Zlatne zore nije učinila ništa da utiša glasove ekstremne desnice, koja se reorganizirala pod novim strankama.
Sama Zlatna zora bila je diskvalificirana na izborima ove godine, ne zato što je bila pošast koja napada imigrante i negira Holokaust već zato što su njezini čelnici sudjelovali u kriminalnim poslovnim aktivnostima.
Ipak, stranka koja je osvojila više od šest posto glasova 2015. godine, kada je zemlju zahvatila ekonomska paraliza, ispala je iz utrke. Umjesto toga, u lipnju su tri krajnje desničarske stranke uspjele ući u nacionalno zakonodavno tijelo, uključujući Spartance, koje podržava zatvoreni vođa Zlatne zore Ilias Kasidiaris, potom prorusku stranku Grčko rješenje i ultrakršćanski ortodoksni Niki (Pobjeda). Osvojili su 34 od 300 mjesta u parlamentu i više od 12 posto glasova.
Čini se da će Njemačka i Grčka - zapravo, gotovo cijela Europa - morati dublje kopati po svojim pravnim spisima i političkim kulturama kako bi spriječile otrove koji prijete ugroziti njihove demokracije.