NE bismo smjeli ponovo dospjeti u tešku situaciju sa zaštitnom opremom, smatra savezni ministar zdravstva Jens Spahn (CDU).
Proljetos, kad je postalo jasno da se Njemačka mora pripremiti za velik broj infekcija i intenzivnog liječenja, najednom se ispostavilo da nedostaje zaštitnih maski, zaštitne opreme i respiratora: u liječničkim ordinacijama, u bolnicama, u domovima za njegu starijih i nemoćnih osoba. Nekoliko tjedana se i najobičnije zaštitne maske za jednokratnu uporabu moglo, ako uopće, dobiti samo preko interneta i to po paprenim cijenama. Onda se savezna vlada uključila u nabavu zaštitnih maski i donijela odluku o poticajima za domaće proizvođače.
Nakon nekog vremena je potražnja bila zadovoljena. Ipak, savezna vlada želi da ubuduće načelno bude spremnija za takve izazove, piše Deutsche Welle.
Zato je savezna vlada ovoga tjedna donijela odluku da će do kraja iduće godine biti uspostavljene državne zalihe. Najprije će biti uskladištene već kupljene maske. Zatim će zalihe biti nadopunjene domaćom proizvodnjom. Zalihe bi trebale biti dovoljne za mjesec dana.
"U slučaju nužde ćemo tako pomagati onima koji rade u bolnicama, domovima za starije i nemoćne i liječničkim ordinacijama. Dobra zdravstvena skrb ne bi trebala propasti zbog nedostatka nekog materijala", kaže ministar Spahn.
Razmišljanja stara 19 godina
Odluka o stvaranju "nacionalnih zaliha za zdravstvenu zaštitu" donesena je već u lipnju. Ali dosad se na tom polju nije puno učinilo, kako pokazuje vladin odgovor na upit Zastupničkog kluba FDP-a u Bundestagu: "Razmatranja o vrsti i obujmu materijala koje treba imati na zalihama u budućnosti još traju, još su otvorena pitanja o troškovima, načinu upravljanja i nabavi", rečeno je u vladinom odgovoru prije nekoliko dana.
Stručnjakinja Zelenih mjerodavna za zaštitu od zaraza Kordula Schulz-Asche načelno, istina, pozdravlja tu inicijativu. Ali ona podsjeća koliko dugo se već načelno vode prijepori o stvaranju takvih zaliha za slučaj nužde: naime, od početka tisućljeća, od pojave pandemije SARS-a.
"Od tada je prošlo 19 godina, dakle, krajnje je vrijeme da se ti planovi konačno ostvare", izjavila je Kordula Schulz-Asche za DW. "Skladišta su upravo puna, zato je ministru zdravstva sad jako lako donijeti odluku o stvaranju strateških zaliha."
Sad je važno, kaže Schulz-Asche, da se vodi računa prije svega o kvaliteti. "Moraju biti određeni parametri za koju vrstu opasnosti ili zdravstvenih rizika su ti materijali prikladni. Trenutno se nalazimo u korona-pandemiji. Ali štite li maske i od drugih virusa, recimo, ebole? Ili je stvaranje zaliha prikladno samo za upotrebu za vrijeme gripe ili korona-pandemije?" pita se. Ona još ne vidi jasan koncept iza planova ministra Spahna, kaže Kordula Schulz-Asche.
"Nisu sve maske prikladne za skladištenje"
Kvalitetu materijala koji trebaju biti skladišteni važnom smatraju i stručnjaci liječničke organizacije Marburger Bund. Glasnogovornik Hans-Jörg Freese u razgovoru za DW kaže da nisu sve maske prikladne za dugoročno skladištenje.
"Odavno znamo da kod tih velikih količina nisu sve zaštitne maske stvarno prikladne za zaštitu od virusne infekcije. Postoje specijalne maske za obrtnike koje prije svega štite od sitne prašine, ali jako slabu djelotvornost su pokazale kod zaštite od virusnih infekcija", kaže. I Freese smatra da je nužno stvaranje zaliha. "Bolje kasno nego nikad. Plan stvaranja zaliha je već odavno morao postojati. Proljetos smo vidjeli što se događa ako čovjek nije dobro pripremljen", dodaje.
19 skladišta po cijeloj zemlji
Sad je plan ipak konkretiziran. Na 19 mjesta raspoređenih po cijeloj zemlji trebala bi biti uspostavljena skladišta, u mjestima kao što su Hamburg, Dortmund, Halle ili Augsburg. Savezne državne zalihe bi trebale biti korištene tek kad ustanove kao bolnice, liječničke ordinacije ili domovi za starije i nemoćne osobe ne budu mogle same zadovoljiti svoje potrebe.
U vladinom planu se u vezi s time kaže: U medicinskim ustanovama i saveznim pokrajinama i dalje treba stvarati vlastite zalihe. Korištenje saveznih državnih zaliha predstavlja rješenje za krajnju nuždu. Kordula Schulz-Asche pozdravlja decentralnu strukturu zaliha. Ali kaže: "Nije mi jasno zašto se u tu svrhu ne koriste odnosno ne aktiviraju ponovo postojeće strukture. Bolnice ili mjesta na kojima je stacioniran Bundeswehr prikladna su za skladištenje i čuvanje zaštitne opreme. Godinama je u vojarnama Bundeswehra postojalo skladištenje medicinskih zaštitnih dobara." Freese i Schulz-Asche zaključuju da plan treba pozdraviti, ali da su brojni detalji još nejasni.
Državne zalihe su već postojale
Osobito u zapadnom dijelu današnjega glavnoga grada Berlina takvo stvaranje zaliha podsjeća na vremena za koja se mislilo da su odavno prošla: nakon blokade Berlina 1948. i 1949. tri zapovjednika zapadnih okupacijskih sila su od Senata zatražili da se stvore zalihe osnovnih životnih potrepština, hrane, lijekova, ugljena, benzina i drugih stvari. Tako stvorene zalihe su trebale omogućiti život stanovništva pola godine bez poteškoća u opskrbi, ako bi taj dio grada po drugi put bio odsječen od mogućnosti opskrbe.
U više od 700 skladišta spremljeni su milijuni tona dobara, samo su rijetki znali gdje je to bilo. Vrijednost tih dobara iznosila je oko 1.8 milijardi eura. Tek nakon pada Berlinskog zida i kraja DDR-a te prestalo se sa stvaranjem takvih zaliha – četiri desetljeća nakon što su uspostavljena prva skladišta.
Skladišta s medicinskim potrepštinama trebala bi biti dio europski zaliha za koje su se Berlin i Pariz zauzeli u svibnju. Njemačka namjerava za stvaranje zaliha utrošiti milijardu eura. Tako bi trebalo biti zajamčeno da Njemačka bude spremnija za sljedeću pandemiju.