PREDSTAVNICI stranaka vodeće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije u Njemačkoj odbacili su prijedlog jedne skupine stručnjaka koji traže da se dob za odlazak u mirovinu podigne na 68 godina.
"Ja se zalažem za to da se više ne raspravlja o daljnjim podizanjima dobi za odlazak u mirovinu", rekao je vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) na konferenciji svoje stranke na temu gospodarstva.
Scholz je znanstvenom vijeću ministarstva gospodarstva, koje vladu savjetuje u gospodarskim pitanjima i koje je jučer predložilo podizanje starosne dobi za odlazak u mirovinu sa sadašnjih 67 na 68 godina, predbacio da širi "horor scenerije".
"Jedini cilj ovog scenarija je smanjenje mirovina", rekao je Scholz.
Prije njega ovaj prijedlog ekonomista su odbacili i predstavnici većeg koalicijskog partnera, demokršćanske Unije CDU/CSU.
"Sada je prioritet provođenje podizanja starosne dobi za odlazak u mirovinu na 67", rekao je ministar gospodarstva Peter Altmaier (Kršćansko-demokratska unija CDU) te odbacio daljnje korekcije.
On je ukazao na reformu mirovinskog sustava iz 2007. koju je donijela prva demokršćansko-socijaldemokratska vlada Angele Merkel. Ta reforma predviđa postupno podizanje granice za odlazak u mirovinu na 67 godina do 2031.
Znanstveni trust mozgova ministarstva gospodarstva opravdavao je podizanje starosne granice povećanjem životne dobi u Njemačkoj.
I drugi vodeći njemački ekonomisti smatraju da mirovine u budućnosti više neće biti moguće financirati zbog sve starijeg stanovništva i sve manjeg broja onih koji uplaćuju u mirovinski sustav.
"Mišljenje po kojem njemački mirovinski sustav nema problema mogu trenutno zastupati samo najtvrdokorniji predstavnici sindikata", rekao je u razgovoru za dnevnik Rheinische Post ekonomist i bivši predsjednik tzv. ekonomskog trusta mozgova Lars Feld.
Opasnost po njemački mirovinski sustav vidi i predstavnik Liberalno-demokratske stranke (FDP) Christian Duerr koji je kritizirao ministra financija da uljepšava situaciju.
"Kad predstavnici demografski najjačih godišta odu u mirovinu, javnim blagajnama prijeti stečaj", rekao je Duerr.
Ekonomisti vladi predbacuju i da je dodatnim mjerama, poput mirovina za majke, socijalnim mirovinama i omogućavanjem odlaska u mirovinu pod određenim uvjetima već sa 63 opteretila blagajnu mirovinskog osiguranja.