Noćas završava zimsko i počinje ljetno računanje vremena pomicanjem sata za jedan sat unaprijed, odnosno s dva na tri sata. Prema vladinoj Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2025. ljetno računanje vremena počinje 30. ožujka, a trajat će do 26. listopada.
Prelaskom na ljetno vrijeme struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, a u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj, napominje HEP. Vozači automobila još će malo trebati danju paliti svjetla jer ih prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama treba koristiti od 1. studenoga do 31. ožujka.
Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su u Europskoj uniji 1996. godine i od tada se promjena vremena primjenjuje u svim državama članicama (osim prekomorskih teritorija) za oko 512 milijuna građana EU te za milijune susjeda u drugim zemljama Europe.
Iako brojna istraživanja pokazuju da pomicanje sata dvaput godišnje negativno utječe na zdravlje, promet i gospodarstvo, Europska unija još nije uspjela ukinuti tu praksu.
Praksa pomicanja sata unazad u proljeće kako bi se večerima dodao jedan sat svjetlosti započela je u Njemačkoj u Prvom svjetskom ratu te se proširila po Europi. Običaj se vratio u Drugom svjetskom ratu, a onda je ponovo ostavljen po strani sve do naftne krize 1970-ih kada je vraćen radi uštede energije i otada je ostao.
Ideja o ukidanju pomicanja sata dobila je snažnu podršku građana i Europskog parlamenta još 2019., no prijedlog je zapeo jer članice EU ne mogu postići dogovor. Poljsko predsjedništvo kaže da će otvoriti nova neslužbena savjetovanja, ali priznaje da je podrška slaba.
Jedan od najglasnijih zagovaratelja reforme, irski europarlamentarac Sean Kelly, poručuje da su koristi od pomicanja sata neznatne, dok su štete ozbiljne.
Unatoč geopolitičkim izazovima poput rata u Ukrajini i trgovinskih napetosti sa SAD-om, Europska komisija tvrdi da od ideje ne odustaje. No, stvarni pomak najvjerojatnije neće doći prije 2027., kada Litva preuzima predsjedanje Vijećem EU i planira to pitanje staviti među prioritete.