NOVA KARTA Hrvatske regije trpjet će strašne posljedice zbog zatopljenja

FOTO: EEA, Hina

KLIMATSKE promjene europskim će zemljama donijeti podizanje razina mora, ekstremno vrijeme, poput učestalijih i intenzivnijih toplinskih valova, požare, poplave, suše i olujno nevrijeme. Turističke sezone i navike na Mediteranu drastično će se promijeniti jer će ljeta postati prevruća, a mogu se očekivati i nove zarazne bolesti i napetosti oko vode koja će postati važan resurs, upozorava Europska agencija za okoliš (EEA) u svojem novom izvješću. Popis opasnih posljedica posebno je dug za sredozemna i priobalna područja.

Autori novog izvješća ističu da klimatske promjene već sada utječu na ekosustave, gospodarstvo, ljudsko zdravlje i kvalitetu života u Europi. Iz godine u godinu obaraju se stari rekordi u temperaturama, razinama mora te u smanjenju površina arktičkog leda i snijega uopće. Uzorci oborina mijenjaju se, tako da vlažna područja postaju još vlažnija, a suha još suša. Istovremeno ekstremno vrijeme postaje sve učestalije i izraženije (pogledajte grafikone dolje).


„Klimatske promjene nastavit će se još u mnogim desetljećima koja dolaze. Razine klimatskih promjena i njihovih posljedica ovisit će o učinkovitosti primjene globalnih sporazuma o smanjenju emisije stakleničkih plinova, ali i o osiguravanju odgovarajućih strategija prilagodbe i politika za smanjivanje rizika trenutnih predviđanja klimatskih ekstrema“, poručio je Hans Bruyninckx, izvršni direktor EEA.

Hrvatska u žarištu klimatskih promjena

Neki sjeverni dijelovi kontinenta od zatopljenja bi mogli profitirati, jer bi toplija klima mogla poboljšati uvjete za poljoprivredu, međutim, veći dio Europe od njega će imati samo štete.

Klimatske promjene pogodit će cijelu Europu. Ipak, neki njezini dijelovi, osobito jug, jugoistok, priobalna područja i poplavne doline, bit će žarišta u kojima će negativne posljedice biti najizraženije.

Suše će uzrokovati smanjenje poljoprivrednih prinosa ali i biološke raznovrsnosti. Voda će postati dragocjeni resurs oko kojeg bi se mogle stvarati ozbiljne regionalne napetosti. Također je za očekivati da će se početi javljati zarazne bolesti karakteristične za toplije krajeve.

Brojne morske i kopnene životinje već sada migriraju prema sjevernijim krajevima. Taj će trend u desetljećima koja dolaze postati još izraženiji.

Autori ističu da se vlasti europskih država trebaju pravovremeno početi pripremati za scenarije koji su neizbježni.



Ne rasprodavati vodu!

Naš stručnjak za atmosfersku fiziku prof. Branko Grisogono s PMF-a u Zagrebu zadovoljan je novim izvješćem jer je ono, mada ne donosi nešto potpuno novo, sve važne podatke okupilo na jednom mjestu na vrlo sažet i organiziran način.

„Hrvatska je u njemu označena s dvije boje - narančastom priobalni dio, a zelenom kontinentalni. Ova narančasta boja posebno je važna“, rekao je za Index (detaljniju kartu s regijama i rizicima pogledajte na ovom linku).


„Izvješće ukazuje na povećanje rizika za požare u Hrvatskoj. Podaci DHMZ-a pokazuju da su se posljednjih nekoliko godina požari već počeli širiti i u kontinentalnom dijelu, po Zagorju i po Slavoniji. U cijeloj zemlji bit će porasta rizika od toplinskih valova. Toga je već bilo, a bit će sve više. Porast će i rizici od suša, poplava i bolesti šuma. Ne znam koliko su naši šumari danas s time upoznati i u to uključeni. Naime, studija pokazuje da će s vremenom, zbog raznih bolesti, opadati ekonomska vrijednost šuma. Ovdje se vidi i ono o čemu ja već desetak godina govorim – da će doći do opadanja ljetnog turizma. No s druge strane moguće je da će on jačati u drugim sezonama. Turizam bi mogao seliti u šume i planine gdje će biti svježije. Povećat će se i opasnost od krpelja kojima će odgovarati topliji i vlažniji uvjeti. To se već zbiva, osobito na Medvednici. Doći će nam i zarazne bolesti, a također i agresivnije vrste, osobito u moru. One će dolaziti prirodnim putem, kroz Sueski kanal, ali i umjetnim, s balastnim vodama. Kada stignu, one će se lakše održati u toplijim vodama.

Hrvatske regije

Hrvatska je na novoj karti podijeljena u tri regije: mediteranska (narančasta), šumovita (ljubičasta) i kontinentalnu (zelena). Tek manji, planinsko-šumoviti dio Hrvatske – Gorski kotar i Lika, mogli bi imati neke koristi od klimatskih promjena. EEA navodi sljedeće promjene za te tri regije (detaljniju kartu s kazalima za druge regije pogledajte na ovoj poveznici).

Mediteranska regija

Veliki porast u ekstremnim vrućinama
Pad u oborinama i tokovima rijeka
Povećana opasnost suša
Povećani gubitak bioraznolikosti
Povećani rizik od požara
Povećano natjecanje među korisnicima vode
Povećanje potrebe za vodom za poljoprivredu
Pad poljoprivredne proizvodnje
Povećanje rizika u stočarstvu
Povećanje smrtnosti od toplinskih valova
Ekspanzija staništa za uzročnike južnih bolesti
Pad potencijala za proizvodnju energije
Porast potrošnje energije za hlađenje
Pad ljetnog turizma i mogući porast u drugim sezonama
Porast višestrukih klimatskih opasnosti
Negativan utjecaj na većinu ekonomskih sektora
Visoka osjetljivost na utjecaje klimatskih promjena iz drugih krajeva van Europe

Kontinentalna regija

Povećanje u ekstremnim vrućinama
Pad oborina ljeti
Povećani rizik poplava
Povećani rizik šumskih požara
Pad ekonomske vrijednosti šuma
Porast potrošnje energije za hlađenje

Šumska regija

Porast u obilnim kišama
Pad količina snijega i ledenog pokrivača na jezerima i rijekama
Porast u oborinama i tokovima rijeka
Povećanje potencijala za rast šuma, ali i nametnika
Povećani rizik od zimskih oluja
Porast potencijala za poljoprivredu
Pad potrošnje energije za grijanje
Porast potencijala za hidroenergiju
Porast ljetnog turizma