DANAS, na Novu godinu, stupile su na snagu izmjene Zakona o radu (ZOR), Zakona o mirovinskom osiguranju, povećavaju se naknade za rad udomitelja i iznos opskrbnine te naknade iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a u škole će stići besplatni higijenski ulošci.
Izmijenjeni ZOR prvi put jasno propisuje da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više. Sindikati su tražili 100-postotno povećanje satnice za rad nedjeljom te da ostane mogućnost pregovora o daljnjem povećanju.
Rast plaće onima na niže plaćenim radnim mjestima
Osnovna plaća neće smjeti biti manja od zakonski utvrđene minimalne plaće pa će osobe zaposlene na niže plaćenom radnom mjestu osjetiti učinak kroz rast plaće.
Novim zakonskim rješenjem limitira se broj nedjelja koje će radnici moći odraditi, jer prijedlog Zakona o trgovini koji još nije izglasan u saboru definira 16 radnih nedjelja godišnje, dok ZOR koji jest usvojen u saboru nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna.
Također se potpunije uređuje rad na izdvojenom mjestu rada te dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca. Propisano je da se plaća ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.
Uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika.
Regulira se i rad od kuće, rad na daljinu, novi način obavljanja stalnih sezonskih poslova, koji uključuju i rad na neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.
Vlada je donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2023. godinu, koja stupa na snagu 1. siječnja 2023. s datumom kada euro postaje službena valuta u Hrvatskoj.
Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. utvrđuje se u bruto iznosu od 700 eura (minimalna plaća za 2023. godinu iznosi 5.274,15 kuna).
Izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju
S početkom 2023. oko 500.000 umirovljenika imat će veće mirovine jer na snagu stupaju izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se omogućuje korištenje dijela obiteljske mirovine preminulog supružnika u visini od 27 posto uz zadržavanje osobne prijevremene, starosne ili invalidske mirovine.
Mirovinskom reformom povećavaju se sve obiteljske mirovine za 10 posto, dodatno se povećavaju najniže mirovine za tri posto, a povećava se i tzv. bonifikacija za kasnije umirovljenje s dosadašnjih 0.34 posto na 0.45 posto, kao i polazni faktor za ponovno određivanje mirovine koja je bila obustavljena u razdoblju zaposlenja s 0.15 posto na 0.25 posto.
Da bi se ostvarilo povećanje obiteljskih i najnižih mirovina, ne treba podnositi zahtjev jer će to ići automatizmom, no pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine ostvaruje se isključivo na temelju zahtjeva korisnika mirovine.
Korisnik mirovine treba ispuniti obrazac i podnijeti ga HZMO-u.
Detaljne informacije o pojedinostima ostvarivanja tog prava i rokova za predaju zahtjeva nalaze se na webu HZMO-a te informativnom letku o novom modelu obiteljskih mirovina, a mogu se dobiti i pozivom na Infocentar, radnim danom od 8 do 16 sati, na brojeve telefona 01/ 45 95 011 i 01/ 45 95 022.
Povećavaju se i naknade
S prvim danom 2023. stupa na snagu Odluka o osnovici za izračun iznosa naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine za 2023. godinu, čime je visina osnovice povećana na 527.42 kuna (70 eura).
Povećanjem osnovice na 70 eura osigurano je dodatnih više od 13 milijuna kuna (1.755.630,27 eura) za više od 2.5 tisuća udomitelja i više od 5.8 tisuća korisnika u udomiteljskim obiteljima.
Također se povećavaju naknade iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Naknade za trogodišnji dopust za blizance i treće dijete značajno se povećavaju sa sadašnjih 2328 kuna na 4175 kuna.
Za isti se iznos povećava novčana potpora za roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do njegove navršene osme godine.
Povećana je i naknada za vrijeme prava na rad s polovicom radnog vremena radi pojačane njege djeteta do treće godine života.
Od 1. siječnja prvi se put uređuje i pravo na udomiteljski dopust, priznat će se u trajanju od šest mjeseci do sedme godine djetetova života. Iznimno će se moći produljiti za još 60 dana kada se udomi dvoje ili više djece ili dijete s težim smetnjama u razvoju.
Pravo na očinski dopust, koji sada traje 10 odnosno 15 dana, ovisno radi li se o jednom djetetu ili blizancima, i koji u cijelosti pokriva država, dobit će i posvojitelji.
U škole stižu besplatni higijenski ulošci
S devet na šest mjeseci neprekinutog staža, odnosno s 12 na devet mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, smanjuje se obvezni staž koji osoba mora imati prije ostvarenja prava na plaćeni dopust zbog rođenja djeteta.
Za nove naknade i prava osigurano je 145 milijuna kuna.
Milijun eura, odnosno oko 7.5 milijuna kuna, osigurala je za besplatne menstrualne higijenske potrepštine, odnosno za higijenske uloške, koje bi trebale dobiti sve škole i skloništa za žene žrtve nasilja.
Porezne novosti
Velike tvrtke s izrazitijim rastom dobiti u odnosu na četverogodišnji prosjek ove će godine na tu iznadprosječnu dobit platiti jednokratni dodatni porez po stopi od 33 posto, plaće se više neće morati obvezno isplaćivati na tekući račun, a iznos primitaka koje neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom povećan je na 24 tisuće kuna (oko 3185 eura).
To su tek neke od poreznih novosti koje će se primjenjivati u 2023. godini, a koje su regulirane novim zakonima ili zakonskim izmjenama koje su na snagu stupile krajem prošle ili s prvim danom ove godine.
Ovu će godinu svakako obilježiti uvođenje eura, a u pripremama za to prošle je godine, uz temeljni Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, donijeto još 70-ak zakona ili zakonskih izmjena. I dok su neke od tih izmjena definirale samo promjene novčanih iznosa iz kuna u eure, neka su uz to regulirale i neke važne promjene, primjerice kod poreza na dohodak, sprečavanja pranja novca itd.
Dodatni porez na dobit po stopi od 33 posto
Kraj prošle godine obilježila je rasprava i donošenje Zakona o dodatnom porezu na dobit, a po svemu sudeći će obilježiti i ovu godinu, jer se najavljuju i prijedlozi za ocjenu ustavnosti toga zakona.
Sam zakon izglasan je u saboru 16. prosinca, u Narodnim novinama je objavljen 22. prosinca, a dan nakon te objave je stupio na snagu, dok će porez obveznici morati platiti u ovoj godini. Naime, obveza dodatnog poreza dospjet će im s danom podnošenja poreza na dobit u 2023. godini.
Tako će veliki poduzetnici platiti porez na dobit po stopi od 18 posto, a na ostvareni će "ekstraprofit" platiti i 33 posto dodatnog poreza na dobit.
Taj će dodatni porez platiti kompanije koje su u 2022. ostvarile prihod veći od 300 milijuna kuna, i to samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek (2018. do 2021. godine). Obveznici poreza su i brodari, i to po tonaži broda.
Prema zakonu, u izračun utvrđivanja porezne osnovice neće se uzimati godine u kojima je ostvaren gubitak. Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini niti na one koji su lani prestali s poslovanjem (bez prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike).
Zakon propisuje i neka izuzeća odnosno olakšice koje će se uzimati u obzir prilikom izračuna porezne osnovice, npr. prihodi i dobit koji su rezultat otpisa od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihodi ili dobit od prodaje materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanju usluga, nerealizirani gubiti poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti financijske imovine, olakšice koje se ostvaruju temeljem Zakona o poticanju ulaganja i sl.
Poduzetnici najavljuju ustavne tužbe
Po podacima vlade, a prema prijavama poreza na dobit za 2021. godinu, dodatni bi porez obuhvatio 192 poduzetnika, ponajprije u sektorima trgovine, prerađivačke industrije, financijske i djelatnosti osiguranja te građevinarstva, a država bi od toga uprihodovala oko 1.5 milijardi kuna.
Predstavnici vlade u raspravama su isticali da je dodatni porez jednokratan, da je solidaran i da će se prihodi od njega usmjeriti isključivo za pomoć najugroženijim građanima, no poduzetnici su poručili da nepravedno pogađa mnoge kompanije, da se novim nametom dovodi u pitanje investicijski potencijal, konkurentnost i likvidnost najuspješnijih tvrtki te da će poduzetnici dizati ustavne tužbe.
S početkom godine na snagu stupa i većina članaka izmijenjenog Zakona o porezu na dohodak, a jedna od važnih odredbi stupila je na snagu dan nakon objave u Narodnim novinama (151/2022) odnosno 23. prosinca 2022.
Riječ je o odredbi kojom je povećan iznos primitaka koje neka osoba, primjerice učenici i studenti, mogu ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom, a koji je sada utvrđen u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, što iznosi 24 tisuće kuna na godinu (oko 3185 eura), umjesto dosadašnjih 15 tisuća kuna. Ta će se odredba primjenjivati na postupak godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu i nadalje.
U vezi s time, iz resora financija su najavili i izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, a kojima bi se podigla i granica od koje učenici i studenti za isplate primitka za rad preko učeničkih i studentskih udruga postaju obveznici poreza na dohodak. Tako će u 2023. učenici i studenti koji ostvare više do 72.000 kuna primitaka (uz fiksni tečaj konverzije to bi bilo oko 9556 eura) na iznos iznad toga imati obvezu plaćanja poreza na dohodak, dok je dosad taj limit bio 63.000 kuna.
Plaće se odsad ne moraju isplaćivati nužno na tekući račun
Novina je zakonskih izmjena i da se plaće više ne moraju obvezno isplaćivati na tekući račun, već će se moći isplaćivati na bilo koji "račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet".
Prema dosadašnjim odredbama, plaće su se mogle isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiroračun.
Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužno niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, ta bi se obveza sada ukinula pa isplate mogu ići na bilo koji račun koji građanin želi, obrazložili su iz resora financija.
Nova razmjena informacija oko poreza
Izmjena Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza je, u skladu s EU direktivama, proširen i opseg obvezne automatske razmjene informacija između EU članica i na aktivnosti koje se provode putem digitalnih platformi.
Zakonom se, kako su isticali iz resora financija, zbog brzog digitaliziranja gospodarstva i prekogranične dimenzije poslovanja putem tzv. platformi, daljnje jača borba protiv poreznih prevara, sprječavaju utaje i izbjegavanje plaćanja poreza. Naime, izmjenama su operateri digitalnih platformi obvezani dostaviti informacije o prodavateljima dobara i pružateljima usluga koji svoje usluge i dobra plasiraju putem tih platformi.
Operateri platformi tako će ubuduće dostavljati Poreznoj upravi informacije o prodaji dobara, najmu bilo kakve vrste prijevoza, osobnim uslugama te najmu nekretnina preko digitalnih platformi.
To se odnosi na platforme koje su osnovane u Hrvatskoj i one koje se nalaze u drugim državama, ali ih koriste naši građani (Booking.com, Glovo, Wolt, Uber i drugi), istaknuo je u saborskoj raspravi državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.
U vezi nekretnina najavio je kako će se sada i našoj poreznoj upravi dostaviti i primitci stranih državljana koji imaju nekretnine u Hrvatskoj, iznajmljuju ih, a primitke ne prijavljuju našoj poreznoj upravi.
Automatska razmjena informacija o kojima izvješćuju operateri platformi regulirana je i izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Spušta se prag za provjere radi sprečavanja pranja novca
Izmjenama tog zakona je uz ostalo smanjen i prag obavještavanja nadležnog ureda o gotovinskim transakcijama, i to s 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura.
Taj prag izjednačen je s Francuskom, Italijom i Rumunjskom pa se očekuje da će broj prijava porasti za 5 do 6 puta, procjene su iz saborske rasprave o zakonskim izmjenama.
Njima je također i prag za provođenje dubinske analize povremenih transakcija koje se ne obavljaju u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa smanjen na 10 tisuća eura.
Zakonskim je izmjenama propisana i registracija pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom u registar koji će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a predviđa se i suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine.
Sukladno izmjenama od početka ove godine automatska razmjena informacija o dostupnim vrstama dohotka i imovine obuhvatit će dodatno i dohodak od autorskih naknada.
Trgovačka društva: Usklađenje temeljnog kapitala
S uvođenjem eura i trgovačka društva su dužna u svojim poslovnim knjigama iskazivati temeljni kapital u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i propisana pravila zaokruživanja na dvije decimale, predvidio je zakon o uvođenju eura.
Nakon tako provedenog preračunavanja iznosa temeljnog kapitala na dan 1. siječnja 2023. godine, u propisanim će rokovima trebati te iznose uskladiti s propisanim minimalnim iznosima temeljnoga kapitala i njegovih dijelova, koji su regulirani izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, koje stupaju na snagu s uvođenjem eura.
Te izmjene reguliraju i najniže iznose temeljnog kapitala, a za dionička društva to je 25.000 eura (do sada 200.000 kuna), pri čemu nominalni iznos dionice ne može biti manji od jednog eura (do sada 10 kuna).
Za društva s ograničenom odgovornošću najniži iznos temeljnog kapitala je 2500 eura (do sada 20.000 kuna), pri čemu nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 10 eura (do sada 200 kuna), a za jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću to je jedan euro (do sada 10 kuna), koliko iznosi i najniži nominalni iznos poslovnog udjela.
Za trgovačka će društva to usklađivanje sa zaokruženim iznosima u eurima značiti da će imati ili manji ili veći iznos temeljnog kapitala odnosno bit će nužno izvršiti povećanje ili smanjenje temeljnog kapitala.
Ako se pri tom usklađenju povećava temeljni kapital i nominalni iznos dionica odnosno poslovnih udjela, za to se mogu koristiti zakonske rezerve, rezerve kapitala, statutarne rezerve, ostale rezerve te zadržana dobit i neraspoređena dobit poslovne godine.
Ako se, pak, pri usklađenju smanjuje temeljni kapital i nominalni iznosi dionica ili poslovnih udjela, iznos za koji je smanjen temeljni kapital može se iskoristiti za pokriće gubitka ili za unos u rezerve kapitala.
Trgovačka će društva registracijskom sudu zahtjev za upisom promjena moći podnijeti od početka ove godine, pri čemu će dionička društva to moći podnijeti najkasnije do kraja iduće godine, a društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću će to moći učiniti u iduće tri godine.
Izmjene su predvidjele i da se sve te promjene u sudskom registru provode bez naknade, a poduzetnici su prigovorili na javnobilježničke troškove te propisane rokove. Ministarstvo pravosuđa i uprave je stoga u drugoj polovici prosinca najavilo da će se izmjene temeljnog kapitala, zbog usklađivanja s uvođenjem eura, moći provesti bez krajnjih rokova i dodatnih troškova.